Kaytee Gillis, psihoterapeutkinja koja se fokusira na traumatska iskustva u obiteljima, dijeli uvid u dugoročne posljedice odrastanja u disfunkcionalnim okruženjima.

U svojem članku za Psychology Today, prepričala je iskustvo svojeg klijenta Jima, koji je odrastao u kaotičnom domaćinstvu. Otac mu je bio često odsutan, a majka, koja se borila s ovisnošću, imala je malo energije i sposobnosti pružiti mu emocionalnu podršku. Jim je često bio prepušten sam sebi, naučivši osnovne životne vještine poput kuhanja, čišćenja i upravljanja školskim obavezama u vrlo ranoj dobi.

Zbog traumatskog odrastanja, Jim se osjećao izolirano i različito od svojih vršnjaka, od kojih su mnogi dolazili iz stabilnijih i podržavajućih obitelji. Ovaj osjećaj disocijacije pratio ga je u odrasloj dobi, gdje Jim, sada u srednjim 40-ima, i dalje nosi osjećaje ljubomore i odbojnosti zbog onoga što je promašio kao dijete.

Ovi osjećaji, zajedno s izazovima s kojima se suočava tijekom odrastanja, nisu neuobičajeni za one koji su preživjeli traumatska iskustva, koji se često bore s problemima koje drugi, posebno oni iz mentalno zdravih obitelji, možda uzimaju zdravo za gotovo.

Gillis objašnjava da djeca iz disfunkcionalnih obitelji često osjećaju tjeskobu, nepovoljan položaj i “drugačiji” status zbog emocionalne i psihološke nestabilnosti koju je stvorilo njihovo odrastanje. Ističe da, kao što financijska privilegija pruža prilike, odrastanje u mentalno zdravoj obitelji pruža temelj emocionalne podrške i sigurnosti, što je ključno za zdrav razvoj.

Nasuprot tome, djeca koja odrastaju u kaotičnim ili zlostavljačkim okruženjima nemaju tu stabilnost, što duboko utječe na njihovu sposobnost stvaranja zdravih odnosa, povjerenja u druge i postizanja uspjeha kasnije u životu.

U svojem radu, Gillis ističe nekoliko ključnih prednosti odrastanja u mentalno zdravoj obitelji, koje preživjeli disfunkcionalnih obitelji često nemaju.

Stabilnost

Djeca iz obitelji koje nisu disfunkcionalne doživljavaju sigurnost i predvidljivost, što podržava njihovu emocionalnu i psihološku dobrobit.

Samopouzdanje i samopoštovanje

Podržavajuće obiteljsko okruženje potiče emocionalnu otpornost, samopouzdanje i snažan osjećaj identiteta, što pomaže djeci da vjeruju u svoju sposobnost suočavanja s novim izazovima i izražavanja sebe s povjerenjem.

Primjeri zdravih granica i odnosa

Mentalno zdrave obitelji modeliraju učinkovitu komunikaciju, rješavanje sukoba i druge međuljudske vještine potrebne za stvaranje zdravih odraslih odnosa.

Djeca koja odrastaju u disfunkcionalnim okruženjima mogu imati poteškoća u učenju tih vještina, što može dovesti do problema u odraslim odnosima.

Akademski i karijerni uspjeh

Podržavajuće obiteljsko okruženje pruža temelj za akademski uspjeh omogućujući stabilnost, ohrabrenje i resurse koji pomažu djeci da postignu svoj potencijal. Preživjeli traumatskih okruženja, poput Jima, često se suočavaju s dodatnim preprekama koje mogu otežati njihov akademski uspjeh i napredovanje u karijeri.

Zdravlje komunikacije

Zdrave obitelji poučavaju djecu kako se jasno izraziti i aktivno slušati. Nasuprot tome, djeca koja odrastaju u disfunkcionalnim obiteljima često nailaze na loše komunikacijske obrasce, što može otežati njihovu sposobnost vođenja produktivnih razgovora u odrasloj dobi.

Emocionalna podrška

Mentalno zdrave obitelji pružaju emocionalnu podršku u trenucima stresa, što nudi sigurno mjesto na koje se djeca mogu osloniti. Djeca iz disfunkcionalnih obitelji često nemaju ovu podršku i prisiljeni su nositi se s emocijama na nezdrav način, poput zloupotrebe alkohola ili nesigurnih odnosa.

Osobni rast

Djeca u zdravim obiteljima imaju priliku istraživati svoje interese, talente i vrijednosti, što vodi većem osobnom ispunjenju. Jim je, na primjer, promašio prilike za osobni rast jer je morao brinuti o majci, dok su njegovi vršnjaci sudjelovali u ljetnim programima za učenike.

Bolje fizičko zdravlje

Djeca iz mentalno zdravih obitelji obično imaju bolje fizičko zdravlje jer njihovi skrbnici imaju bolju sposobnost pružiti emocionalnu podršku, uspostaviti zdrave rutine i modelirati pozitivne strategije suočavanja sa zdravljem.

Zdravi mehanizmi suočavanja

Zdrave obitelji često podučavaju djecu sigurnim načinima upravljanja stresom, dok djeca u disfunkcionalnim obiteljima mogu naučiti štetne mehanizme suočavanja, poput zloupotrebe tvari ili izbjegavanja teških emocija.

Bezuvjetna ljubav

Odrastanje u obitelji s bezuvjetnom ljubavlju pruža snažnu osnovu za emocionalnu otpornost i samopoštovanje, što omogućuje djeci da prebrode izazove i stvaraju zdrave odnose tijekom cijelog života.

Gillis napominje da odsutnost ove bezuvjetne ljubavi često predstavlja ključni faktor u teškoćama s kojima se suočavaju preživjeli iz disfunkcionalnih obitelji. 

Pročitajte i ove članke:

• Mentalno zdravlje djece i adolescenata: Jedno od sedmero djece i mladih u dobi 10 – 19 godina ima problema! Psihologinja otkriva kako ih prepoznati i riješiti
• Kako prepoznati zlostavljano dijete? Psihologinja otkriva znakove upozorenja u ponašanju i izgledu djeteta te kako mu pomoći
• Što skriva sramežljivost djece?

• disfunkcionalna obitelj
• mentalno zdrava obitelj

Učitaj više izvora