Digitalni stres je postao veliki problem modernog doba, a odnosi se na negativan i štetan utjecaj korištenja tehnologije i digitalnih alata na mentalno i tjelesno zdravlje.

Neprekidna dostupnost, strah od propuštanja sadržaja, prezasićenost informacijama i preopterećenost online vezama predstavljaju samo neke od komponenata digitalnog stresa koji je postao prisutan kod gotovo svakog mladog čovjeka koji je većinu svojeg životnog vijeka proveo okružen digitalnim tehnologijama.

Kako se nositi s digitalnim stresom i kako ga prevenirati? Jesu li deaktivacija i prekid korištenja online platformi dovoljni da se šteta popravi?

Kada se pojavio digitalni stres?

U posljednjih nekoliko godina stručnjaci u području mentalnog zdravlja intenzivno proučavaju utjecaj tehnologije na mentalno zdravlje populacije. Nije neobično da za svaki novi problem u društvenim odnosima čujete da je glavni problem mobitel, ekran, neka društvena mreža i sl.

Čak i u području fizičkog zdravlja (npr. razvoju motorike kod djece, sve češćim oboljenjima kod sjedilačke populacije i sl.) tehnologija gotovo uvijek dolazi na prvo mjesto uzroka problema.

Iako u nekim situacijama pretjerano generaliziramo, ipak ćemo u većini ispravno povezati da tehnologija zaista obuzima sve sfere našega života – od plaćanja računa, preko naručivanja hrane, do upoznavanja prijatelja i traženja partnera. Jesmo li sebi time olakšali ili otežali život? Teško pitanje.

Kada pitate svoje roditelje, rođene 60-ih i 70-ih godina, kako je izgledao njihov mladenački život, mnogi će u jednom trenutku prokomentirati da im je bilo dobro baš zato što nisu imali silnu tehnologiju koju mladi danas imaju te da zbog toga nimalo ne žale.

Život u današnjem svijetu zaista nije jednostavan – sve što napravite netko može na neki način dokumentirati i objaviti na internetu, gdje postaje trajno dostupno i vidljivo ogromnom broju ljudi.

Odjedanput više ništa nije toliko bezazleno jer u bilo kojem trenutku može biti krivo protumačeno samo na temelju fotografije, komentara ili nekog drugog digitalnog traga koji vas može obilježiti.

Što je digitalni stres?

Digitalni stres je realni problem. Proizlazi iz negativnih iskustava na internetu i problema sa stalnim pristupom informacijama.

Neprekidna dostupnost i prisutnost na internetu emocionalno utječe na osobe koje ih konzumiraju, a problem nije jednostavno rješiv pukim ograničavanjem ili ukidanjem društvenih medija jer stres može i dalje biti prisutan te stvarati probleme u stvarnim interakcijama.

Naime, istraživanja su potvrdila da postoji pozitivna veza između korištenja društvenih medija i digitalnog stresa te da korištenje društvenih medija može potaknuti simptome depresije i anksioznosti.

Problem je upravo u tome što je digitalna tehnologija došla u svaki kutak našeg doma, radnog mjesta, prijateljskog odnosa, pa čak i partnerskih veza. Upravo zato je postalo teško izmaknuti se njezinom utjecaju, jer se danas čak i vrijeme potrebno za odgovor na poruku često smatra dokazom iskrenog prijateljstva, nažalost.

Ako niste prisutni i odmah dostupni, možete vrlo brzo postati socijalno izolirani ili isključeni iz društvenih odnosa. Ako ste konstantno prisutni i dostupni, narušavate svoje mentalno i tjelesno zdravlje.

Problemi su dvosmjerni, ali činjenica je da pretjerana upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije stvara određene štetne posljedice s kojima se bori sve veći broj ljudi.

Uzroci digitalnog stresa

Smatra se da postoji nekoliko glavnih uzroka digitalnog stresa, a prvi je svakako preopterećenost informacijama. Gomila je informacija dostupnih na internetu koje je ponekad zaista teško filtrirati i razlučiti što je relevantno, a što ne.

To stvara stres kod mnogih ljudi jer je našem mozgu nemoguće obraditi i zapamtiti toliku količinu informacija.

Vjerojatno ste nekad i sami upali u zamku ovog problema, npr. kada ste krenuli istraživati simptome bolesti na internetu i shvatili da, što dalje istražujete, postajete onkološki bolesnik u terminalnom stadiju bolesti (a činjenica je da ste, recimo, samo prehlađeni).

Dobro je ponekad imati sve te informacije na jedan klik, ali jako je problematično prebrzo donositi zaključke o stvarima u kojima nismo stručni i koje pronalazimo na potpuno nepouzdanim stranicama. Umjesto iščitavanja svih tih silnih simptoma, jednostavnije je uštedjeti svoje vrijeme i zdravlje te se jednostavno javiti doktoru.

Još jedan uzrok digitalnog stresa je neprekidna povezanost. Kada je tehnologija tek počela dolaziti u naše domove, internet nije bio neograničen i stalno povezan. Većina nas je imala određen broj gigabajta koje je mogla iskoristiti u jednom mjesecu i to nije bilo toliko financijski povoljno.

Međutim, toliko smo brzo tehnološki napredovali i postali stalno povezani, dostupni i prisutni. Čak postajete nečiji izvor stresa ako vam se poruka odmah ne isporuči jer se postavlja pitanje gdje ste i je li vam se što dogodilo. Isključivanje interneta jednostavno je postao luksuz.

Jedan od velikih uzročnika digitalnog stresa su društvene mreže koje su preplavile naše živote. Više nije dovoljno imati samo jednu društvenu mrežu, nego više njih kako biste na svima mogli popratiti “bitne” sadržaje.

Problem nastaje kada više ne možemo razlučiti što je bitno, a što ne te kada većinu slobodnog vremena potrošimo na scrollanje. Potreba da smo stalno prisutni i strah od propuštanja (engl. FOMO – fear of missing out) česti su prediktori anksioznih i depresivnih stanja.

Kako prevenirati digitalni stres?

Moramo biti svjesni da, jedanput kada se suočimo s digitalnim stresom, nije lako popraviti učinjenu štetu. Naime, mnogi misle da će deaktivacijom profila na društvenim mrežama riješiti problem. Pokazalo se da to baš i nije tako te da većina i dalje ima poteškoće s mentalnim zdravljem.

Digitalni stres ne ovisi toliko o vremenu provedenom ispred ekrana, koliko o tome na što se to vrijeme troši.

Međutim, činjenica jest da ćete dugotrajnijim korištenjem ekrana vjerojatnije naletjeti na sadržaj koji će stvoriti ovakvu vrstu stresa. Stoga je ograničavanje vremena provedenog pred ekranima ključno da biste mogli prevenirati komplikacije.

Redovito postavljanje pitanja o tome zašto koristite određeni internetski sadržaj i koje dobro vam donosi također predstavlja dobar korak prema digitalnom detoksu.

Ako uzmete u obzir da prisutnošću na društvenim mrežama ne poboljšavate svoje društvene veze i odnose, shvatit ćete da ste možda već neko vrijeme u zabludi.

No, niste jedini jer se danas zaista mnogi oslanjaju na tehnologiju kako bi sačuvali neke emocionalne veze. Pitanje je koliko uspješno mogu balansirati količinu stvarnih i virtualnih interakcija te jesu li zaista toliko kvalitetne koliko bi htjeli.

Postavljanje jasnih granica u kontekstu korištenja tehnologije je nužno. Vrlo je jednostavno postati rob digitalnim alatima.

Ako niste sigurni jeste li već nadomak tome, provjerite jednostavno na način da izračunate koliko datuma rođendana bliskih ljudi znate napamet, a za koliko njih se oslanjate na podsjetnik na mobitelu.

Nije poanta potpuno se izolirati i nestati u digitalnom svijetu, posebno ako to ne želite, nego pronaći one sadržaje i alate koji vam zaista koriste.

Ako ćete sebi uštedjeti vrijeme time što koristite online bankarstvo i ne odlazite na šaltere plaćati račune, to je zaista odlično. No, ako ste to vrijeme potrošili na scrollanje do besvijesti, onda bi bilo bolje da ste u redu za šalter jer biste možda sreli nekog poznatog i razmijenili nekoliko kvalitetnih stvarnih poruka.

Digitalna tehnologija nas zaista sve kolektivno testira u žongliranju između stvarnog i nestvarnog, korisnog i štetnog, primjerenog i neprimjerenog.

Ako želite istražiti više o ovoj temi, preporučujemo vrlo korisne naslove:

• Digitalni minimalizam, Cal Newport
• Digitalna demencija, Manfred Spitzer
• Epidemija pametnih telefona, Manfred Spitzer.

Pročitajte i ove članke:

• Digitalna depresija: Novi oblik depresije o kojem se nedovoljno zna! Psihologinja otkriva o čemu je riječ
• Digitalni autizam: Posljedica ovisnosti o ekranima
• Radite li digital detox? Sociolozi upozoravaju da “mentalno zaostajemo” zbog modernog načina života! Evo kako se “isključiti”.

Učitaj više izvora