Mnogi se vesele jeseni jer dolazi s promjenjivim lišćem i šarenom atmosferom, ali ovaj slikoviti prijelaz sa sobom donosi i porast bolesti. To je fenomen koji je generacijama zbunjivao znanstvenike i zdravstvene stručnjake.

U ovom ćemo članku istražiti razloge zašto se čini da je jesen godišnje doba kada smo najosjetljiviji na bolesti.

Promjena vremenskih uvjeta

Jedan od najznačajnijih čimbenika koji pridonose jesenskim bolestima su nepredvidivi vremenski obrasci karakteristični za ovo godišnje doba. Prijelaz iz toplih ljetnih dana u hladnije i vlažnije uvjete može biti šok za naš imunološki sustav.

Pročitajte članak “Od kiše se može razboljeti? Ovo se uvjerenje prenosi generacijama, a evo imaju li naši stari pravo“.

Smanjena sunčeva svjetlost i nedostatak vitamina D

Kako jesen odmiče, dani postaju sve kraći i dobivamo sve manje sunčanih sati. Ovo smanjenje izloženosti sunčevoj svjetlosti uvelike pridonosi padu razine vitamina D. Vitamin D igra ključnu ulogu u imunološkoj funkciji, a njegov nedostatak može dovesti do oslabljene obrane protiv virusa i bakterija.

Stres i sezonske promjene

Jesen je često prijelazno razdoblje, a mnogi se nakon ljetne stanke vraćaju u školu ili na posao. Ova promjena može dovesti do povišenih razina stresa, što zauzvrat potiskuje naš imunološki sustav.

Pročitajte članak “Posljedice stresa na organizam: Psihologinja otkriva kako nas stres ubija i kako se trgnuti prije nego bude prekasno“.

Gužve u zatvorenim prostorima

Kako zahlađuje, ljudi više vremena provode u zatvorenom prostoru, često u neposrednoj blizini drugih. Ova povećana gužva u zatvorenom prostoru predstavlja plodno tlo za širenje infekcija poput obične prehlade i gripe. Ograničeni prostori i zajednički zrak mogu olakšati prijenos klica.

Alergije i rast plijesni

Kraj ljeta i početak jeseni obilježeni su sezonom ambrozije. Osim toga, vlaga koja dolazi s jeseni može dovesti do povećanja rasta plijesni. Spore plijesni mogu izazvati respiratorne probleme, pogoršati alergije i ugroziti imunološku funkciju.

Pročitajte članak “Alergija na ambroziju: Među alergičarima na pelud njih 75 % je alergično na ambroziju! Evo tko je rizičan i kako ublažiti simptome“.

Nedostatak tjelovježbe i aktivnosti na otvorenom

Kako temperature padaju, ljudi često postaju manje skloni aktivnostima na otvorenom i vježbanju. Ovo sjedilačko ponašanje može oslabiti imunološki sustav i učiniti pojedince osjetljivijima na bolesti. Ostati aktivan i održavati zdrav stil života ključno je za snažan imunološki odgovor.

Pročitajte članak “Cjelodnevno sjedenje je opasno: Može biti uzrok dijabetesa i srčanih problema! Evo 6 načina kako umanjiti negativni učinak dugog sjedenja“.

Virusi

Pojedini virusi bujaju u prijelaznom razdoblju od ljeta do jeseni. Primjerice, rinovirus, čest uzročnik prehlade, ima tendenciju da dosegne vrhunac ujesen. Slično tome, virus gripe dobiva na zamahu kako se ljudi okupljaju u zatvorenim prostorima, što povećava vjerojatnost prijenosa.

Preopterećenje imunološkog sustava

Kako jesen odmiče, naš imunološki sustav suočava se s nizom izazova. Kako se alergije, virusi i uzroci stresa skupljaju, obrambene snage našeg tijela mogu biti preopterećene, što nas čini osjetljivijima na bolesti.

Pročitajte i ove članke:

• Jesenski blues: 20 % osoba pati od ovog poremećaja raspoloženja! Prebrodite ga uz ovih 6 izvora energije
• Koje su namirnice bogate vitaminom D? 10 % trebamo osigurati hranom! Nutricionistica donosi popis koji je važan za jesen i zimu
• Spojite ugodno s korisnim: 3 razloga zašto je jesen idealno doba za početak vježbanja.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Dvije namirnice koje su stekle veliku popularnost

Chia puding s grčkim jogurtom: Nutricionistica donosi recepte za zdravi kremasti obrok

• Zrinka Babić
• 5 min čitanja

• alergije
• gripa
• hladnoća
• jesen
• porast bolesti najesen
• prehlada
• zatvoreni prostori