Mozak je glavni organ centralnog živčanog sustava i odgovoran je za kontrolu gotovo svih funkcija u tijelu, uključujući kretanje, osjete, emocije, razmišljanje i regulaciju vitalnih funkcija.

Mozak djeluje poput iznimno složenog komunikacijskog sustava u kojem milijarde živčanih stanica, neurona, stalno razmjenjuju informacije. Te se informacije prenose putem električnih i kemijskih signala koji omogućuju brzu komunikaciju između različitih dijelova živčanog sustava.

Jedan od ključnih mehanizama kojim neuroni komuniciraju naziva se akcijski potencijal, a riječ je o kratkotrajnoj promjeni električnog naboja na membrani živčane stanice.

Kada neuron primi dovoljno jak signal, dolazi do nagle promjene električnog potencijala koja se širi duž živčanog vlakna i prenosi informaciju prema sljedećoj stanici.

Na završetku neurona signal se prenosi preko sinapse uz pomoć kemijskih tvari koje se nazivaju neurotransmiteri. Na taj način informacije mogu vrlo brzo putovati kroz složenu mrežu živčanih stanica i omogućiti mozgu da koordinira različite funkcije organizma (kako radi ljudski mozak).

U građi mozga razlikuju se dvije osnovne vrste živčanog tkiva, siva tvar i bijela tvar, koje zajedno omogućuju obradu i prijenos informacija unutar živčanog sustava:

• siva tvar sastoji se prvenstveno od tijela živčanih stanica (neurona), njihovih dendrita i sinapsi, pa se u njoj odvija većina obrade informacija, poput analize osjetnih podataka, planiranja pokreta i složenih mentalnih funkcija; ona se nalazi na površini velikog mozga u obliku moždane kore, ali i u nekim dubljim strukturama mozga gdje sudjeluje u regulaciji pokreta, emocija i pamćenja
• bijela tvar smještena je uglavnom ispod moždane kore i sastoji se od dugih živčanih vlakana prekrivenih mijelinskom ovojnicom, koja omogućuje brzo provođenje živčanih impulsa između različitih dijelova mozga i između mozga i leđne moždine; zahvaljujući takvoj organizaciji, siva tvar prvenstveno obrađuje informacije, dok bijela tvar omogućuje njihovo brzo i učinkovito prenošenje kroz živčani sustav.

U nastavku saznajte koji su dijelovi mozga i funkcije.

Dijelovi mozga i funkcije – osnovna podjela mozga

Mozak se anatomski i funkcionalno dijeli na nekoliko velikih dijelova koji zajedno čine jedinstveni sustav za obradu informacija (dijelovi mozga i funkcije):

• veliki mozak najveći je i najrazvijeniji dio mozga te je odgovoran za složene mentalne funkcije poput razmišljanja, pamćenja, planiranja i donošenja odluka; u ovom dijelu mozga obrađuju se informacije koje dolaze iz osjetila, poput vida, sluha, dodira i okusa, a zatim se na temelju njih donose odgovarajuće reakcije; veliki mozak također sudjeluje u kontroli voljnih pokreta jer iz njega polaze živčani signali koji upravljaju radom mišića; njegova površina prekrivena je moždanom korom koja sadrži veliki broj neurona i odgovorna je za većinu viših kognitivnih funkcija
• mali mozak nalazi se u stražnjem donjem dijelu lubanje i ima ključnu ulogu u koordinaciji pokreta i održavanju ravnoteže; ovaj dio mozga ne pokreće izravno mišiće, ali precizno usklađuje njihove pokrete kako bi kretanje bilo glatko i koordinirano; mali mozak stalno prima informacije iz osjetila, unutarnjeg uha i mišića te na temelju tih podataka prilagođava pokrete tijela; osim toga, sudjeluje u učenju motoričkih vještina poput vožnje bicikla ili sviranja instrumenta
• leđna moždina predstavlja produžetak mozga koji se proteže kroz kralježnicu i povezuje mozak s ostatkom tijela; kroz leđnu moždinu prolaze živčani putovi koji prenose informacije iz tijela prema mozgu i obrnuto; ona također sudjeluje u provođenju refleksnih reakcija koje se odvijaju vrlo brzo i bez svjesnog sudjelovanja mozga; zahvaljujući toj strukturi, organizam može brzo reagirati na podražaje iz okoline, primjerice povlačenjem ruke od vrućeg predmeta.

Moždane ovojnice

Mozak i leđna moždina prekriveni su i zaštićeni s tri sloja tkiva koji se nazivaju moždane ovojnice. Od najpovršnijeg sloja prema dubljem to su – dura mater, arahnoidea mater i pia mater:

• dura mater je jaka, debela membrana koja čvrsto oblaže unutrašnjost lubanje i stvara male nabore ili odjeljke; postoje dva posebna duralna nabora, falks i tentorij; falks odvaja desnu i lijevu hemisferu mozga, a tentorij odvaja veliki mozak od malog mozga
• arahnoidea mater je tanka, mrežasta membrana koja prekriva cijeli mozak, izgrađena od elastičnog tkiva; prostor između dure i arahnoidealne membrane naziva se subduralni prostor
• pia mater grli površinu mozga prateći njegove nabore i žljebove; pia mater ima mnogo krvnih žila koje dosežu duboko u mozak; prostor između arahnoidee i pie naziva se subarahnoidni prostor gdje cerebrospinalna tekućina obavija mozak i čini ga mekim.

Moždani režnjevi

Veliki mozak podijeljen je na nekoliko funkcionalnih područja koja se nazivaju režnjevi (režnjevi mozga):

• frontalni ili čeoni režanj smješten je u prednjem dijelu mozga, odmah iza čela, i jedan je od najvažnijih dijelova za složene mentalne funkcije; u ovom području nalaze se centri odgovorni za planiranje, donošenje odluka, kontrolu impulsa i organizaciju ponašanja (frontalni režanj mozga); čeoni režanj također sudjeluje u kontroli voljnih pokreta jer sadrži primarni motorički korteks koji šalje signale mišićima; osim toga, u lijevom dijelu čeonog režnja nalazi se područje važno za proizvodnju govora
• parijetalni ili tjemeni režanj nalazi se u gornjem srednjem dijelu mozga i odgovoran je za obradu osjetnih informacija koje dolaze iz tijela; u tom se području analiziraju podaci o dodiru, temperaturi, boli i položaju tijela u prostoru; tjemeni režanj omogućuje mozgu da integrira različite osjetne informacije i stvori cjelovitu sliku okoline te sudjeluje u razumijevanju prostornog odnosa između objekata
• temporalni ili sljepoočni režanj smješten je sa strane mozga, otprilike u području sljepoočnica; ovaj režanj ima važnu ulogu u obradi zvukova i razumijevanju govora (temporalni režanj mozga – funkcije); u njegovim strukturama nalaze se i centri povezani s pamćenjem i prepoznavanjem lica i objekata; sljepoočni režanj također sudjeluje u emocionalnim reakcijama i povezivanju sjećanja s emocijama
• okcipitalni ili zatiljni režanj nalazi se u stražnjem dijelu mozga i prvenstveno je odgovoran za obradu vizualnih informacija; u ovom dijelu mozga analiziraju se signali koji dolaze iz očiju putem vidnog živca; zahvaljujući toj obradi, mozak može prepoznati oblike, boje, pokret i udaljenost objekata; zatiljni režanj stoga ima ključnu ulogu u percepciji svijeta koji vidimo.

Moždane hemisfere

Mozak se sastoji od dvije polovice koje se nazivaju moždane hemisfere, odnosno lijeva i desna strana mozga. Te dvije polovice međusobno su povezane snažnim snopom živčanih vlakana koji se naziva corpus callosum, a njegova je uloga omogućiti brzu razmjenu informacija između hemisfera.

Općenito se smatra da je lijeva hemisfera više uključena u logičko razmišljanje, analizu informacija, matematiku i jezik.

Ona također kontrolira pokrete desne strane tijela jer se živčani putovi u velikoj mjeri križaju u živčanom sustavu. Desna hemisfera češće je povezana s kreativnim procesima, prostornom percepcijom, prepoznavanjem uzoraka i emocionalnom interpretacijom informacija.

Unatoč tim razlikama, većina funkcija u mozgu zapravo uključuje suradnju obje hemisfere.

Duboke strukture mozga

Osim površinskih dijelova mozga postoje i brojne duboke strukture koje imaju ključnu ulogu u regulaciji različitih funkcija organizma:

• talamus djeluje kao svojevrsna stanica za prijenos informacija jer prima osjetne signale iz tijela i prosljeđuje ih prema odgovarajućim dijelovima moždane kore
• hipotalamus ima važnu ulogu u regulaciji tjelesne temperature, gladi, žeđi i hormonalne ravnoteže jer povezuje živčani i endokrini sustav
• hipokampus sudjeluje u stvaranju i organizaciji dugoročnih sjećanja te u prostornoj orijentaciji
• amigdala važna je za obradu emocija, osobito straha i emocionalnih reakcija
• skupina struktura poznata kao bazalni gangliji sudjeluje u kontroli pokreta, učenju motoričkih vještina i regulaciji određenih kognitivnih procesa.

Pročitajte i ove članke:

• Pet stvari o mozgu koje vjerojatno niste znali
• 10 najčešćih zabluda o mozgu
• 14 bolesti i navika koje mijenjaju vaš mozak.

• dijelovi mozga i funkcije
• frontalni režanj mozga
• kako radi ljudski mozak
• mali mozak
• režnjevi mozga
• temporalni režanj mozga - funkcije
• veliki mozak

Učitaj više izvora