Skolioza je stanje u kojem je deformirana kralježnica postranično zakrivljena (u obliku slova “C”). Otprilike 2% populacije ima skoliozu kralježnice dok 10% tih slučajeva su vrlo ozbiljni.

Postranična zakrivljenost može biti lijeva (sinistro) ili desna (dekstro), u prsnom (torakalnom) ili slabinskom (lumbalnom) dijelu kralježnice.

Sinistrokonveksna skolioza znači iskrivljenje ili pomak dijela kralježnice u lijevu stranu – stranu određuje izbočina, odnosno konveksitet krivine.

Tipično se javlja u doba rane adolescencije između 11 i 14 godina, puno češće kod djevojčica s početkom puberteta. Ako se tad ne krene s liječenjem, bolest može progredirati i pogoršati se te uzrokovati druge komplikacije. Iz tog razloga, redovita kontrola kralježnice (obično sistematski pregledi u osnovnoj školi) pomaže ranom otkrivanju i pravovremenom početku terapije.

Što uzrokuje skoliozu?

Postoji više tipova:

• strukturalna (idiopatska) – gotovo 80% slučajeva ne zna se točan uzrok ili je genetska predispozicija, pogotovo sa ženske strane (omjer oboljelih djevojčica naspram dječaka je 10:1),
• funkcionalna – razvije se u odrasloj dobi kao odgovor na neku ozljedu ili asimetričnu kretnju koja se često ponavlja, no nije prava skolioza, već skoliotično držanje koje se može brzo ispraviti s pravilnim vježbama mišića,
• patološka – rezultat neke neuromišićne bolesti u podlozi poput mišićne distrofije ili kao posljedica teške ozljede kralježnične moždine.

Suprotno čestom mišljenju u narodu, skolioza nije rezultat lošeg držanja. Skoliotično držanje jest, kao posljedica nerazvijenih i slabih leđnih mišića. Loše držanje iz tog razloga može samo dodatno pogoršati već postojeću skoliozu.

Skolioza kod beba

Infantilna skolioza koja se javlja u djece mlađe od 3 godine. Većina slučajeva skolioze spontano nestane, ali kod nekih može se pogoršati pa je potrebno promatranje i eventualno uvođenje terapije poput nekih vježbi za jačanje mišića, privremeno stavljanje ortoze ili čak operacije.

Simptomi i znakovi skolioze

• kukovi nisu u istoj ravnini,
• ramena nisu u istoj ravnini,
• jedna lopatica je više izbočena van od druge,
• naginjanje na jednu stranu,
• bol oko područja koja nisu u ravnoteži.

Komplikacije

Težina skolioze ovisi o jačini zakrivljenosti kralježnice. Neki slučajevi mogu uzrokovati ozbiljne probleme koji narušavaju kvalitetu života, pogotovo ljevostrana (sinistrokonveksna) skolioza jer se srce nalazi na istoj strani:

• bol u leđima i prsima,
• problemi s plućima i disanjem,
• deformacije rebara,
• problemi sa srcem,
• gubitak ili smanjena kontrola nad mokrenjem ili pražnjenjem crijeva,
• gubitak osjeta ili smanjen protok krvi u ruke i noge.

Skolioza – liječenje

Terapija se razlikuje o stupnju težini i stupnju zakrivljenosti kralježnice.
U prvoj fazi i za lakše slučajeve usmjerava se na olakšavanje boli i jačanje leđnih mišića.

Potom slijede korektivne mjere nošenja ortoze (po mjeri izrađeno plastično pomagalo za kralježnicu) za zakrivljenosti kralježnice između 25 do 45 stupnjeva. Ortozu je potrebno nositi 16 do 23 sata dnevno, skidajući jedino prilikom higijene tijela ili vježbanja (iako danas postoje ortoze s kojima je moguće normalno bavljenje sportom).

U teškim slučajevima zakrivljenosti kralježnice i kada su ugroženi vitalni organi zbog deformacije kralježnice, potreban je kirurški zahvat u kojemu kirurg fiksira nekoliko segmenata kralježnice vijcima, napravi dekompresiju i korekciju deformacije. Današnje operativne metode u korekciji skolioze pokazuju vrlo dobre rezultate i preporučuju se svima koji boluju od teškog oblika skolioze.

Operacija skolioze kod odraslih

Trenutno nema još dovoljno dokaza koliko operacija skolioze pomaže kod odraslih osoba u odnosu na neoperativne postupke s obzirom da skolioza u odrasloj dobi nema tendenciju pogoršavanja. Kod osoba koje ne reagiraju na neoperativne metode liječenja, koje imaju zakrivljenost veću od 50 stupnjeva te koje imaju pogoršanje u dišnoj i neurološkoj funkciji, radi se stražnja spinalna fuzija (poravnavanje i spajanje kralježaka) i osteotomija (kruti segmenti se uklone) kada su vrlo jake krivine.

Kirurg mora uzeti u obzir moguća stanja koja se javljaju s godinama, poput artritisa, kifoze (zakrivljenosti kralježnice prema naprijed), osteoporoze te drugih medicinskih bolesti koje bi mogle predstavljati rizik za uspješan ishod operativnog postupka.

• deformacija kralježnice
• lijevostrana skolioza
• sinistrokonveksna skolioza
• skolioza

Učitaj više izvora