Serumska bolest je alergijska reakcija organizma na neke sastojke lijekova ili seruma (komponenta krvi), po čemu je i dobila ime.

Alergijska reakcija započinje u krvnim žilama, a može uzrokovati promjene na koži, zglobovima, bubrezima, srcu, plućima i živčanom sustavu. 

Poremećaj je koji nastaje taloženjem imunokompleksa (spoj koji se sastoji od antigena i protutijela) u razne organe ili tkiva.

Serumska bolest je poremećaj koji je u podlozi nastanka niza bolesti autoimune naravi.

Nastaje kada se u tijelo unese serum stranog podrijetla, od čega se posebno izdvaja serum životinjskog podrijetla. Da se dobiju serumi protiv raznih bakterijskih i virusnih bolesti, životinjama se uzimaju male količine krvi – tako nastaju cjepiva protiv zmijskog otrova, tetanusa i mnogih drugih.

Osobe koje imaju osjetljiv imunološki sustav mogu reagirati na serum stvaranjem antitijela i antigena koja se zatim talože u stijenke krvnih žila nakon čega se uzrokuje upalna reakcija.

Uzroci serumske bolesti

Serumska bolest prvenstveno je vezana uz unošenje seruma stranog podrijetla, najčešće životinjskog, u ljudski organizam. 

Danas se sve više rabe pripravci iz ljudskog seruma (ili monoklonska protutijela); a sve manje serumi životinjskog podrijetla – serumska bolest je svedena na minimum. 

Međutim, neke bolesti i drugi lijekovi mogu potaknuti taloženje antigena i protutijela na krvnim žilama što rezultira pojavom simptoma serumske bolesti:

• serumi protiv tetanusa, difterije, zmijskog ugriza, plinske gangrene,
• penicilinski lijekovi, 
• hormonski lijekovi,
• neki antiaritmici, antitiroidi i barbiturati,
• neke autoimune bolesti (sistemski lupus).

Simptomi serumske bolesti

Prvi znakovi serumske bolesti javljaju se obično između 7. i 15. dana nakon ubrizgavanja seruma. To su:

• vrućica,
• svrbež,
• bolovi u mišićima i zglobovima,
• osip u obliku crvenila,
• povećanje limfnih čvorova i/ili slezene,
• pojava bjelančevina u mokraći.

Osip uzrokovan reakcijom na serumsku injekciju

Prvo se jave crvenilo i svrbež na mjestu gdje je lijek ubrizgan, uz povećanje tjelesne temperature.

Polovica oboljelih osjetit će i bolove u mišićima te zglobovima. 

Moguće komplikacije

Kod većine pacijenata ne dolazi do komplikacija i trajnih oštećenja, ali ponekad može doći do:

• upale glasnica,
• upale bubrega pa i zakazivanja bubrega,
• stenokardije (bolova u prsima), 
• pleuralnog izljeva (nakupljanja tekućine u pleuralnom prostoru) te
• neuritisa (upale vidnog živca).  

Serumska bolest – dijagnoza

Za dijagnosticiranje serumske bolesti ne postoje posebne laboratorijske pretrage. Mogu se uočiti povišene koncentracije imunokompleksa ili može doći do sedimentacije eritrocita u krvi.

Liječenje serumske bolesti

Bolest najčešće spontano prolazi kada se prestane uzimati alergen (lijek koji je prouzročio alergijsku reakciju).

Ako se razvije snažan osip i bolovi u zglobovima, bolest se liječi aspirinima.

U težim slučajevima prepisuje se terapija kortikosteroidima, u trajanju od mjesec dana. 

Najvažnije je prepoznati teže oblike serumske bolesti i njezine simptome na vrijeme, kako bi je se liječilo na pravilan način.

Oko dvije trećine oboljelih od serumske bolesti se liječi bez trajnih oštećenja, a u težim oblicima bolesti ili u slučaju nepravilnog liječenja može se javiti fibroza (formiranje viška vlaknastog tkiva) srčanog mišića i bubrega.

• cjepivo
• serumi za lice
• serumska bolest