Ako imate astmu, vjerojatno znate da simptomi ne ovise samo o alergijama ili tjelesnoj aktivnosti – i vrijeme igra veliku ulogu. Bilo da je riječ o hladnoći, vrućini, vlazi ili naglim promjenama, vremenski uvjeti mogu potaknuti napadaj ili pogoršati simptome.

U nastavku saznajte kako pojedini vremenski čimbenici utječu na astmu i što možete učiniti kako biste se bolje zaštitili.

Vrućina

Udisanje vrućeg zraka može dodatno nadražiti već osjetljive dišne puteve. Sunce i toplina također pogoršavaju onečišćenje zraka jer u kombinaciji s kemikalijama stvaraju smog.

Ako patite od astme, pratite prognoze kvalitete zraka i izbjegavajte boravak na otvorenom kad su vrijednosti visoke. Klima-uređaj može pomoći – hladi zrak i filtrira nadražujuće tvari.

Hladnoća

Niske temperature mogu pogoršati astmu jer hladan zrak isušuje sluznicu dišnih puteva, čineći ih osjetljivijima.

Vlažnost zraka

Vlažan zrak može otežati disanje i pogodovati razvoju plijesni i grinja, čestih okidača astme. U zatvorenom prostoru koristite klima-uređaj ili odvlaživač zraka. Ako morate van, pokušajte to učiniti kasnije poslijepodne kada je obično manje sparno.

Pelud

Pelud drveća, trave i korova može biti snažan okidač za astmu. Alergolog vam može pomoći otkriti na koju vrstu peludi ste osjetljivi. Liječenje uključuje lijekove, alergijske injekcije ili kombinaciju oboje.

Grmljavinske oluje

Grmljavinske oluje predstavljaju poseban rizik za osobe s astmom. Kiša i munje razbijaju pelud na sićušne čestice koje vjetar širi zrakom pa lakše dospijevaju u pluća. Taj se fenomen naziva “grmljavinska astma”.

Ako vam pelud pogoršava simptome, ostanite u zatvorenom tijekom jakih oluja i držite prozore zatvorenima.

Nagle promjene vremena

Iznenadne promjene temperature, vlage ili tlaka mogu potaknuti napadaj astme. Iako se točan mehanizam još istražuje, preporučuje se redovito praćenje vremenske prognoze kako biste na vrijeme reagirali na velike promjene.

Kiša

Kiša može imati dvojak učinak. Lagana kiša može isprati pelud iz zraka, dok jaka pljuskovita kiša može razbiti pelud i dodatno ga raširiti. Vlažno vrijeme također pogoduje grinjama i plijesni.

U zatvorenom prostoru redovito mijenjajte filtere na klima-uređajima i dobro prozračujte kuhinju i kupaonicu kako biste spriječili stvaranje plijesni.

Zima

Zimi vam ne prijeti samo hladan zrak, već i češće prehlade i gripa, koje mogu izazvati astmatski napadaj. Cjepivo protiv gripe može smanjiti rizik. Ako koristite kamin, imajte na umu da dim može biti snažan iritant. Električno ili plinsko grijanje sigurnija je opcija.

Ljeto

Više vremena na otvorenom znači i veći kontakt s čimbenicima koji mogu potaknuti simptome. Među njima su dim s roštilja i snažan miris klora iz bazena.

Iako je primamljivo sušiti rublje vani, sušilica je bolja opcija jer sprječava nakupljanje peludi na odjeći. Također se preporučuje tuširanje nakon boravka na otvorenom kako biste isprali pelud s kože i kose.

Pročitajte i ove članke:

• Kako kontrolirati astmu u danima loše kvalitete zraka?
• 80 % ljudi ne koristi ispravno lijekove za alergijsku astmu!
• Oprez! Raspršivači povećavaju rizik od astme!

• astma i vrijeme
• vremenske prilike i astma

Učitaj više izvora