Sindrom kompjuterskog vida: Ima ga čak 80 % osoba koje rade na računalu! Evo koji su simptomi i što pomaže
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Crvenilo, peckanje, suhoća očiju, zamućen vid i osjećaj umora samo su neki simptomi višesatnog rada na računalu koje osjeća čak 80 % ljudi koji svakodnevno rade na istom.
Upotreba kompjutera sastavni je dio života većine populacije. Mnogima je čak nezamislivo preživjeti dan bez kompjutera. S jedne strane nam olakšavaju život i rad, a s druge negativno utječu na naše zdravlje, prvenstveno zdravlje očiju.
Tako prema podacima American Optometric Association čak 80 % osoba, koje svakodnevno rade na računalu, ima problema s vidom. To je stanje nazvano “sindrom kompjuterskog vida“.
Velik problem je suh zrak u radnim prostorima
Riječ je o privremenom stanju uzrokovanom dugim i neprekinutim periodima gledanja u zaslon računala, zbog čega se smanjuje učestalost treptanja. Naime, normalna učestalost treptanja je 16 – 20 puta u minuti, dok se ona kod ljudi koji rade za računalom smanjuje za čak 6 – 8 treptaja po minuti.
Najčešći simptom je suhoća oka, ali tu su i:
- glavobolja
- zamagljen vid
- bol u vratu
- umor
- zamor očiju
- problemi u fokusiranju pogleda.
Velik problem u uredima predstavlja i temperatura, odnosno kondicioniranje zraka. Naime, prostori se griju ili pak rashlađuju klimama, no nerijetko se zaboravlja i potreba ovlaživanja zraka. To je npr. glavni problem u uredima u SAD-u.
Prevencija sindroma kompjuterskog vida
Ipak, prevencija postoji, tvrde oftalmolozi. Dr. Ante Barišić, poznati oftalmolog, objašnjava:
Najvažniji korak u liječenju i sprječavanju očnih kompjutorskih problema su redoviti pregledi kod oftalmologa. Važnu ulogu svakako ima odgovarajuća rasvjeta. Zato izbjegavajte gledanje televizora i rad na kompjuteru u zamračenoj prostoriji. Dodatno osvjetljenje smanjuje opterećenje očiju i do šest puta.
Monitor bi trebao biti postavljen ispred očiju, i to na udaljenosti 40 – 70 cm. Kad je sindrom kompjuterskog vida u pitanju, dr. Barišić preporučuje i svjesno treptanje, što pomaže ponovnom vlaženju očiju.
Postoji pravilo “20-20-20” prema kojem se preporučuje svakih 20 minuta fokusirati pogled udaljen 20 stopa (oko šest metara) na 20 sekundi, a korisno je i barem svakih pola sata zatvoriti oči na 20 sekundi.
Suhoća očiju može se smanjiti i upotrebom otopina umjetnih suza, dok se smanjena sposobnost fokusiranja ublažava nošenjem naočala plus dioptrije (+1,00 – 1,50).
Važnu ulogu u zdravlju očiju ima i hrana pa tako oftalmolozi savjetuju redovnu konzumaciju sokova od voća i povrća, zelenog čaja, redovit unos vitamina C i E, lanenog ulja i sjemenki lana.
Pročitajte i članke:
- Hrana za dobar vid: Evo koje su namirnice dobre za oči i koji nam vitamini trebaju za zdrave oči
- Suho oko: Izrazito neugodan sindrom! Liječnik otkriva što ga sve uzrokuje i kako si olakšati simptome
- Zaštita vida na poslu: Prošle je godine 221 osoba ozlijedila vid na radnom mjestu! Evo kako očuvati zdravlje očiju.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Turšija: Recept za početnike od kojeg ne može jednostavnije
- Zrinka Babić
- 2 min čitanja
- Grišević, S. Znate li šta je sindrom kompjuterskog vida? Specijalna bolnica za oftalmologiju Svjetlost.