Crvenilo, peckanje, suhoća očiju, zamućen vid i osjećaj umora samo su neki simptomi višesatnog rada na računalu koje osjeća čak 80 % ljudi koji svakodnevno rade na istom.

Upotreba kompjutera sastavni je dio života većine populacije. Mnogima je čak nezamislivo preživjeti dan bez kompjutera. S jedne strane nam olakšavaju život i rad, a s druge negativno utječu na naše zdravlje, prvenstveno zdravlje očiju.

Tako prema podacima American Optometric Association čak 80 % osoba, koje svakodnevno rade na računalu, ima problema s vidom. To je stanje nazvano “sindrom kompjuterskog vida“.

Velik problem je suh zrak u radnim prostorima

Riječ je o privremenom stanju uzrokovanom dugim i neprekinutim periodima gledanja u zaslon računala, zbog čega se smanjuje učestalost treptanja. Naime, normalna učestalost treptanja je 16 – 20 puta u minuti, dok se ona kod ljudi koji rade za računalom smanjuje za čak 6 – 8 treptaja po minuti.

Najčešći simptom je suhoća oka, ali tu su i:

• glavobolja
• zamagljen vid
• bol u vratu
• umor
• zamor očiju
• problemi u fokusiranju pogleda.

Velik problem u uredima predstavlja i temperatura, odnosno kondicioniranje zraka. Naime, prostori se griju ili pak rashlađuju klimama, no nerijetko se zaboravlja i potreba ovlaživanja zraka. To je npr. glavni problem u uredima u SAD-u.

Prevencija sindroma kompjuterskog vida

Ipak, prevencija postoji, tvrde oftalmolozi. Dr. Ante Barišić, poznati oftalmolog, objašnjava:

Najvažniji korak u liječenju i sprječavanju očnih kompjutorskih problema su redoviti pregledi kod oftalmologa. Važnu ulogu svakako ima odgovarajuća rasvjeta. Zato izbjegavajte gledanje televizora i rad na kompjuteru u zamračenoj prostoriji. Dodatno osvjetljenje smanjuje opterećenje očiju i do šest puta.

Monitor bi trebao biti postavljen ispred očiju, i to na udaljenosti 40 – 70 cm. Kad je sindrom kompjuterskog vida u pitanju, dr. Barišić preporučuje i svjesno treptanje, što pomaže ponovnom vlaženju očiju.

Postoji pravilo “20-20-20” prema kojem se preporučuje svakih 20 minuta fokusirati pogled udaljen 20 stopa (oko šest metara) na 20 sekundi, a korisno je i barem svakih pola sata zatvoriti oči na 20 sekundi.

Suhoća očiju može se smanjiti i upotrebom otopina umjetnih suza, dok se smanjena sposobnost fokusiranja ublažava nošenjem naočala plus dioptrije (+1,00 – 1,50).

Važnu ulogu u zdravlju očiju ima i hrana pa tako oftalmolozi savjetuju redovnu konzumaciju sokova od voća i povrća, zelenog čaja, redovit unos vitamina C i E, lanenog ulja i sjemenki lana.

Pročitajte i članke:

• Hrana za dobar vid: Evo koje su namirnice dobre za oči i koji nam vitamini trebaju za zdrave oči
• Suho oko: Izrazito neugodan sindrom! Liječnik otkriva što ga sve uzrokuje i kako si olakšati simptome
• Zaštita vida na poslu: Prošle je godine 221 osoba ozlijedila vid na radnom mjestu! Evo kako očuvati zdravlje očiju.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• dioptrija
• oftalmologija
• rad na računalu
• sindrom kompjuterskog vida
• suhe oči