Dragoljub cvijet – ljekovitost, konzumacija

Budite prvi i komentirajte!
6 min čitanja

Iva Dorić

univ. bacc. nutr.

Dragoljub, latinskog naziva Tropaeolum majus L., jednogodišnja je jestiva biljka puzavica iz porodice dragoljupki (Tropaeolaceae) s cvjetovima narančaste do žute boje. Podrijetlom je iz Južne Amerike, odnosno zemalja Perua, Brazila i Meksika. U Brazilu je poznata pod nazivom capuchinha.

U zadnje vrijeme došlo je do razvoja trenda upotrebe jestivog cvijeća u kulinarstvu. Do 1997. godine dragoljub je uz boražinu bio jedini cvijet koji se koristio u svrhe poboljšanja okusa ili izgleda jela. Može se dodavati u:

salate,
omlete,
napitke.

U gastronomiji se koristi samo cvijet dragoljuba jer su ostali dijelovi izražene gorčine. Osim ljepote na tanjuru kojom može doprinijeti, sve je veći broj istraživanja o potencijalnim pozitivnim učincima dragoljuba na ljudsko zdravlje.

Iako potječe iz Južne Amerike, dragoljub se može lako uzgajati u mnogim dijelovima svijeta jer je vrlo prilagodljiv seoski cvijet. Dragoljub cvijet u Europi se koristi od 17. stoljeća.

Dragoljub – uzgoj

Narančasto-žuti cvjetovi dragoljuba mogu se uzgojiti u svakom vrtu jer njegov uzgoj nije težak. Prema Kraljevskom hortikulturnom društvu biljka dragoljub najbolje uspijeva na siromašnim tlima izravno izloženima sunčevoj svjetlosti. Na sunčanijim mjestima narast će više cvjetova.

Sjemenke dragoljuba siju se direktno u tlo u rano proljeće. Može se sijati i oko drugih većih biljaka, poput voćaka. Dragoljub je koristan jer sprječava nastanjivanje lisnih ušiju u vrtu.

Dragoljub se može uzgajati i na balkonima stanova.

Dragoljub cvijet koji će biti namijenjen konzumaciji preporučuje se uzgajati udaljeno od prometnica u svrhu izbjegavanja zagađivanja cvijeta s ispušnim plinovima automobila.

Dragoljub – ljekovitost

Pozitivni učinci cvijeta dragoljuba pripisuju se nekim sastojcima koji se nalaze u njemu. Općenito, dragoljub sadrži:

flavonoide,
glukozinolate,
masne kiseline,
karotenoide,
terpene,
askorbinsku kiselinu ili vitamin C,
antocijane,
šećere,
mineralne tvari.

Fenolni spojevi, poput flavonoida i antocijana, djeluju kao antioksidansi. Oni štite stanicu od oštećenja koja mogu nastati uslijed djelovanja nestabilnih kemijskih spojeva koji se nazivaju slobodni radikali.

Među flavonoidima se ističu kamferol glukozid i izokvercitrin. Upravo je izokvercitrin izrazito biološki aktivan spoj te je odgovoran za sljedeće učinke:

diuretički učinci,
antihipertenzivni učinci,
protuupalni učinci,
antioksidacijska aktivnost.

Sljedeća važna skupina kemijskih spojeva koji su u dragoljubu važni za pozitivne učinke jesu glukozinolati. Benzil glukozinolati djeluju protuupalno i antibakterijski. Kada dođe do oštećenja cvjetova dragoljuba, oni se pretvaraju u druge spojeve – benzil izotiocijanate. Oni podupiru detoksifikacijske procese koji se svakodnevno odvijaju u jetri, a pokazali su i antikancerogeni potencijal uništavanjem stanica raka.

Među masnim kiselinama prevladavaju sljedeće tri:

linolenska,
oleinska,
eruka kiselina.

Dragoljub – učinci

Dragoljub cvijet postao je zanimljiv znanstvenicima. Koristio se u sklopu narodne brazilske medicine za tretiranje:

Pokazalo se da zaista ima mnogobrojne učinke na ljudsko zdravlje i potencijal korištenja za tretiranje određenih bolesnih stanja.

Za sada je proveden velik broj pretkliničkih istraživanja. To znači da su učinci dragoljuba ispitani na pokusnim životinjama, poput primjerice štakora. Istraživanja specifičnih učinaka koji su dokazani na životinjama tek se moraju provesti na ljudima.

Za sada se unos cvijeta ili ekstrakta dragoljuba povezuje s:

antibakterijskim učincima u mokraćnom sustavu,
antitumorskim,
antitrombotskim,
antiviralnim i antifungalnim učincima kod bronhitisa i sinusitisa,
sposobnošću poticanja iskašljavanja kod zaraze s virusom influenze,
diuretičkim učincima bez renalnog gubitka kalcija,
antihipertenzivnim učincima.

Prema istraživanju provedenom na Sveučilištu u Brazilu i objavljenom 2018. godine u časopisu Revista Brasileira de Farmacognosia, alkoholni ekstrakt dragoljuba iskazuje anksiolitičke odnosno antidepresivne učinke na pokusnim životinjama. Ovaj se učinak pripisuje kemijskom spoju izokvercitrinu.

U časopisu Journal of Young Pharmacists 2019. godine objavljeno je istraživanje druge skupine brazilskih znanstvenika koje je dokazalo povoljne učinke ekstrakta dragoljuba na zdravlje srca i bubrega, također kod pokusnih životinja.

Dokazan je i učinak ekstrakta dragoljuba na stanice masnog tkiva. Istraživanje skupine korejskih znanstvenika objavljeno 2017. godine u časopisu Food & Nutrition Research ukazalo je na učinak smanjenja pohrane triglicerida i ostalih lipida u stanicama masnog tkiva pokusnih životinja, čime je dragoljub došao u fokus potrage za hranom koja bi mogla pomoći u prevenciji i tretiranju pretilosti.

Iako dragoljub vjerojatno ima mogućnost mnogih pozitivnih djelovanja, znanstvena istraživanja koja potkrepljuju pozitivne učinke dragoljuba na čovjeka još uvijek ne postoje. Također, konzumiranjem cvjetova vjerojatno se ne mogu postići dovoljno visoke doze određenih sastojaka koji su zaduženi za djelovanja ispitivana na životinjama jer su se u tim istraživanjima koristili ekstrakti cvijeta ili cvijeta i lista, a ne sam cvijet.

Usprkos tome, dragoljub cvijet može biti lijep i nutritivno bogat dodatak jelima.

Dragoljub – toksičnost eruka kiseline

Za sada nije dokazana akutna ili kronična toksičnost prilikom konzumiranja cvijeta ili ekstrakta dragoljuba. Međutim, dragoljub sadrži eruka kiselinu za koju je Europska agencija za sigurnost hrane dala vrijednost podnošljive gornje razine unosa (engl. Tolerable Daily Intake ili TDI).

Unos eruka kiseline veći od te preporuke mogao bi imati negativan učinak na kardiovaskularno zdravlje, stoga se ne preporučuje konzumirati više od 39,5 g svježeg cvijeća dragoljuba odjednom, što navode danski znanstvenici u preglednom radu objavljenom 2018. godine u znanstvenom časopisu Food and Chemical Toxicology.

Također, zbog mogućeg učinka na hormone trudnica, preporučuje se da one izbjegavaju cvijet dragoljuba i njegove pripravke. Za sada nema dokaza za učinke dragoljub cvijeta na hormone, već samo za ekstrakt lišća dragoljuba. Ipak, jednaki spojevi nalaze se u listovima i cvjetovima.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Evidence-Based Complementary and Alternative Medicine 2014. godine, ekstrakt lišća dragoljuba uzrokuje povišenje razine dehidroepiandrosterona na samom početku trudnoće, što može smanjiti vjerojatnost implantacije embrija i uspjeha trudnoće.

Također, osobe koje su na redovitoj terapiji s lijekovima, prije uzimanja bilo kakvih biljnih pripravaka pa tako i onih koji sadrže dragoljub cvijet ili druge dijelove biljke, trebaju se posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom. Naime, može doći do nepoželjnih interakcija te smanjivanja ili pojačavanja djelovanja lijekova.

Dragoljub tinktura i sirup – gdje kupiti?

Pripravke dragoljuba nije jednostavno nabaviti u Hrvatskoj te ćete ih vjerojatno trebati potražiti i naručiti u online specijaliziranim trgovinama. Sirupi se mogu kupiti jedino u specijaliziranim biljnim ljekarnama s fitofarmaceutskim pripravcima.

Tinktura se može pripremiti i kod kuće od cvjetova ili listova biljke. Za pripremu tinkture, prema navodima na portalu MedicalNewsToday potrebno je:

ubrati dragoljub i ukloniti neželjene dijelove (poput stabljike i listova),
oprati i grubo narezati dragoljub cvijeće,
staviti u čistu staklenku koja se može hermetički zatvoriti,
preliti s alkoholom ili octom i zatvoriti staklenku,
ostaviti zatvorenu staklenku 6 tjedana uz povremeno lagano mućkanje kako bi se željeni spojevi ekstrahirali,
nakon 6 tjedana, dobivenu tinkturu treba ocijediti od krutih dijelova cvijeća, označiti staklenku i poklopljenu skladištiti.

Preporučen omjer alkohola i biljnih dijelova za pripremu tinkture od svježih dijelova biljke je 1:1. Dakle, količina alkohola treba biti jednaka količini cvjetova.

Tinktura se koristi tako da se mala količina (nekoliko kapljica max do 25.) stavi u vodu i potom proguta.

Za sada znamo da je dragoljub cvijet kao i ostali dijelovi biljke vrlo vrijedna, dok u isto vrijeme ne zahtijeva mnogo brige tijekom uzgoja. U skoroj budućnosti zasigurno će se znati puno više o učinku dragoljuba na zdravog i bolesnog čovjeka te oblicima i dozama koje je potrebno primjenjivati za postizanje željenih učinaka.

Dragoljub cvjetovi mogu biti vrijedan dodatak prehrani, kako izgledom tako i svojim nutritivnim sastavom zbog bogatstva antioksidacijskih i antibakterijskih sastojaka. Tinktura i sirup preporučuju se uzimati s oprezom uz kontinuirano praćenje od strane liječnika.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

Tomislav Stanić
1 min čitanja

Članak objavljen: 23-12-2019

Izvori:

Egebjerg, M. M., Olesen, P. T., Eriksen, F. D., Ravn-Haren, G., Bredsdorff, L., Pilegaard, K. (2018) Are wild and cultivated flowers served in restaurants or sold by local producers in Denmark safe for the consumer? Food and Chemical Toxicology, 120, 129–142.
Pires, T. C. S. P., Barros, L., Santos-Buelga, C., Ferreira, I. C. F. R. (2019) Edible flowers: emerging components in the diet. Trends in Food Science & Technology, 93, 244-258.
Melo, A.C., Costa, S. C. A., Castro, A. F., Souza, A. N. V., Sato, S. W., Lívero, F. A. R., Lourenço, E. L. B., Baretta, I. P., Lovatoa, E. C. W. (2018) Hydroethanolic extract of Tropaeolum majus promotes anxiolytic effects on rats. Revista Brasileira de Farmacognosia, 28, 589-593.
Junior, A. G., Prando, T. B. L., Gebara, K. S., Gasparotto, F. M., Lívero, F. A. dos R., de Lima, D. P., Gomes, R. da S., Lourenço, E. L. B. (2017) Protective Cardiorenal Effects Of Tropaeolum majus L. In Rats With Renovascular Hypertension. Journal of Young Pharmacists, 9(2), 251-257.
Villanueva, J. R., Esteban, J. M., Villanueva, L. R. (2017) Solving the puzzle: What is behind our forefathers’ anti-inflammatory remedies? Journal of Intercultural Ethnopharmacology, 6(1), 128–143.
Kim, G.-C., Kim, J.-S., Kim, G.-M., Choi, S.-Y. (2017) Antiadipogenic effects of Tropaeolum majus (nasturtium) ethanol extract on 3T3-L1 cells. Food & Nutrition Research, 61, 1-8.
Brondani, J. C., Cuelho, C. H. V., Marangoni, L. D., de Lima, R., Guex, C. G., Bonilha, I. F., Manfron, M. P. (2016) Traditional usages, botany, phytochemistry, biological activity and toxicology of Tropaeolum majus L. – A review, Boletin Latinoamericano y del Caribe de Plantas Medicinales y Aromaticas, 15(4), 77-86.
Royal Horticultural Society: Tropaeolum majus garden nasturtium. RHS.
Plantea – Dragoljub. plantea.com.hr.
EFSA Panel on Contaminants in the Food Chain (CONTAM), Knutsen H. K. , Alexander, J., Barregard, L., Bignami, M., Bruschweiler, B., Ceccatelli, S., Dinovi, M., Edler, L., Grasl-Kraupp, B., Hogstrand, C., Hoogenboom, L. R., Nebbia, C. S., Oswald, I., Petersen, A., Rose, M., Roudot, A.-C., Schwerdtle, T., Vollmer, G., Wallace, H., Cottrill, B., Dogliotti, E., Laakso, J., Metzler, M., Velasco, L., Baert, K., Ruiz, J. A. G., Varga, E., Dorr, B., Sousa, R., Vleminckx, C. (2016) Scientific Opinion on erucic acid in feed and food. EFSA Journal, 14(11), 1-173.
Lourenço, E. L. B., Muller, J. C., Boareto, A. C., Gomes, C., Lourenço, A. C., Palozi, R. A. C., Prando, T. B. L., Junior, A. G., Dalsenter, P. R. (2014) Effects of Angiotensin-Converting Enzyme Inhibitor Derived from Tropaeolum majus L. in Rat Preimplantation Embryos: Evidence for the Dehydroepiandrosterone and Estradiol Role. Evidence-Based Complementary and Alternative Medicine, 2014, 1-6.
Fletcher, J. (2019) What is an herbal tincture? Recipes and uses. MedicalNewsToday.