Rabarbara je višegodišnja biljka porijeklom iz Sibira, a popularna je u mnogim dijelovima Europe i Sjeverne Amerike. Stabljika rabarbare se koristi u prehrambene svrhe, a bogata je vitaminima i antioksidansima.

Iako je poznata kao voće, ova biljka zapravo je povrće. Rabarbaru je u Europu donio Marco Polo. 

U nastavku članka saznajte koja ljekovita svojstva posjeduje rabarbara.

Rabarbara – uzgoj

Rabarbara pripada obitelji Polygonaceae, a rabarbarin latinski naziv je Rheum rhabarbarum. Nije zahtjevna biljna vrsta. Ima veliku otpornost na niske temperature tijekom zime.

Rabarbara je biljka prohladne klime. Za uzgoj su najprikladnija duboka, plodna i koja mogu upijati mnogo vode, ističu stručnjaci poljoprivrednog portala Agroklub.

Razina podzemne vode ne bi smjela biti viša od 75 cm. Ako se uzgaja na kiselijim tlima, potrebno je koristiti kalcij. 

Sadi se u rano proljeće ili u jesen. Biljka se najčešće razmnožava dijeljenjem starih rizoma (korijenja). Stabljike se ne beru prve godine, nego tek kod dvogodišnje biljke. Berba počinje u proljeće kada list dostigne punu veličinu, dakle u travnju i svibnju. Idealna temperatura za razvoj rabarbare je između 20 – 25 stupnjeva Celzijevih.

Cvijet je potrebno odmah otrgnuti čim se pojavi pupoljak jer cvjetanje rabarbare usporava razvoj novih listova. Listovi se ne koriste u prehrani jer su toksični, a sadrže sastojak antrakinon koji je u većoj količini otrovan.

U nekim slučajevima se koristi i ekstrakt ili prah korijena rabarbare iako njegova ljekovita svojstva nisu dokazana. 

Rabarbara – pogodnosti za zdravlje

Rabarbara je jedno od najmanje kaloričnih povrća. 100 grama svježe stabljike rabarbare sadrži:

• 21 kaloriju,
• 0.2 grama ukupnih masti,
• 4.5 grama ugljikohidrata, od toga 1.8 gram dijetalnih vlakana,
• 0.9 grama proteina,
• 13% od preporučene dnevne doze vitamina C,
• 2% od preporučene dnevne doze vitamina A,
• 26% od preporučene dnevne doze unosa vitamina K,
• 4 miligrama natrija,
• 1% od preporučene dnevne doze željeza,
• 9% od preporučene dnevne doze kalcija.

Kineski znanstvenici, u znanstvenom radu objavljenom 2015. godine u časopisu Evidence Based Complementary and Alternative Medicine, donose popis antioksidativnih spojeva koje sadrži rabarbara. To su:

• antrakinoni,
• antocijani,
• flavonoidi,
• tanini,
• organske kiseline,
• kromoni.

Opće je mišljenje da je rabarbara bolja ako su stabljike tamnije crvene boje. Međutim, boja nije povezana niti s okusom niti s kvalitetom. Razlika u okusu i kvaliteti prvenstveno ovisi o:

• vrsti tla,
• njezi biljke,
• Sunčevoj svjetlosti,
• količini vlage.

Rabarbara je bogata vitaminom A koji doprinosi normalnoj funkciji vida, radu imuniteta te zaštiti kože od oštećenja induciranih UV zračenjima. Vitamin C sudjeluje u sintezi kolagena, potpora je imunološkom sustavu te potpomaže apsorpciju željeza.

Kao i ostale zeljaste biljke i rabarbara je bogata vitaminom K. Vitamin K je važan za pravilno zgrušavanje krvi. Rabarbara odlično djeluje na probavni trakt zbog toga što sadrži dijetalna vlakna koja potiču rad crijevnih mišića.

Rabarbara – kako je koristiti?

Kao što je već navedeno, u prehrani se koriste samo stabljike biljke rabarbare. Stabljike rabarbare su iznimno kisele zbog visokog sadržaja malične i oksalatne kiseline te se zato najčešće priprema uz velike količine šećera. 

Zanimljivo je da su stabljike rabarbare manje kisele kad se uzgajaju u mraku, a takva rabarbara se obično dobije u staklenicima i bere se u kasnu jesen, ističu nutricionisti zdravstvenog portala Healthline.

Od stabljike se mogu pripremati:

• razne salate,
• juhe,
• umaci i kompoti,
• torte, štrudle, pite, kolači ili pudinzi.

Kuhanu protisnutu rabarbaru možete dodati sladoledu, mousseu, sorbetu, voćnim kremama i palačinkama.

Rabarbaru obično možete nabaviti na tržnicama u tijekom svibnja i lipnja. Rabarbaru je najbolje potrošiti 2-3 dana nakon kupnje. 

Rabarbara – nuspojave

Simptomi prekomjernog uzimanja rabarbare mogu uključivati:

• gorenje u očima, ustima i grlu,
• otežano disanje.

U težim slučajevima trovanja, može doći do:

• zatajenja bubrega,
• konvulzije,
• kome,
• smrti.

Također, stabljika rabarbare sadrže veće količine kalcijevog oksalata koji u većim količinama može uzrokovati nakupljanje kristala kalcijeva oksalata u nekim organima, posebice bubrezima u obliku bubrežnih kamenaca.

Osobe koje inače imaju problema s bubrezima ili sa bubrežnim kamencima bi trebale izbjegavati konzumaciju rabarbare. 

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Poziv da više cijenite sebe i svoje vrijeme

Ovog proljeća stvorite zdravu jutarnju i večernju rutinu bez stresa u kojoj ćete uživati 

• Zrinka Babić
• 7 min čitanja

• rabarbara