Pastrnjak (lat. Pastinaca sativa) je hranjiva biljka nalik peršinu koja se koristi u prehrani kao povrće i kao začin. Lako se uzgaja i ne zahtijeva mnogo brige, a često se u prirodi nalazi i samonikli pastrnjak.

Svi dijelovi biljke, bjeličasti korijen, nazubljeni listići i sitni žuti cvjetovi, imaju specifičan slatkasti i osvježavajuć miris i okus.

U nastavku članka pročitajte sve o zdravstvenim prednostima koje pruža pastrnjak te pronađite recept za ukusni rižoto!

Pastrnjak – svojstva

Pastrnjak je zeljasta biljka s korijenom sličnim mrkvi i zlaćanim cvjetovima. Koristi se od davnina, sve od 18. stoljeća, a može ga se naći na livadama, travnjacima i u šumskim područjima, ističu stručnjaci s agronomskog portala Priroda i biljke.

Korijen pastrnjaka se vadi najesen, a treba ga skupiti do veljače. Koristiti se mogu i mladi listovi koji se mogu kuhati. 

Ako želite uzgajati pastrnjak, treba ga posaditi u rano proljeće na mjesto koje prima dovoljno sunčevog svjetla. Uzgoj je relativno lak jer ne zahtijeva previše brige, a i rijetko ga napadaju štetne vrste. 

Pastrnjak – zdravstvene prednosti

Nutricionisti sa zdravstvenog portala Healthline navode da jedna šalica pastrnjaka (133 grama) sadrži:

• 100 kalorija,
• 24 grama ugljikohidrata, od čega 6.5 grama dijetalnih vlakana,
• 1.5 grama proteina,
• 0.5 grama masti,
• 25% od preporučene dnevne doze unosa vitamina C,
• 25% od preporučene dnevne doze unosa vitamina K,
• 22% od preporučene dnevne doze unosa folata,
• 13% od preporučene dnevne doze unosa vitamina E,
• 10% od preporučene dnevne doze unosa magnezija,
• 10% od preporučene dnevne doze unosa tiamina,
• 8% od preporučene dnevne doze unosa fosfora,
• 7% od preporučene dnevne doze unosa cinka,
• 7% od preporučene dnevne doze unosa vitamina B6. 

Osim ovih sastojaka, pastrnjak sadrži i vrijedne antioksidanse koji štite stanice od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Neki od tih spojeva su poliacetileni, za koje su austrijski znanstvenici, u radu objavljenom 2005. godine u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry, dokazali da imaju antikancerogeni učinak u kulturama stanica. 

Brojni su razlozi zbog kojih je poželjno uvrstiti pastrnjak što češće u svakodnevnu prehranu: 

• poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sustava – zbog vrijednog nutritivnog sastava, a posebno antioksidativnih spojeva koje sadrži, pastrnjak može spriječiti oštećenja krvnih stanica i žila,
• bogat je topivim vlaknima – osim što snižavaju razinu kolesterola u krvi i time djeluju preventivno protiv dijabetesa, prehrambena vlakna poboljšavaju rad probave olakšavajući hrani put kroz digestivni trakt te tako smanjuju rizik od nastanka gastrointestinalnih bolesti,
• pomaže mršavljenju – pastrnjak je namirnica s vrlo malim brojem kalorija, a prehrambena vlakna pomažu apsorpciju i probavu hrane uz smanjenje koncentracije glukoze i kolesterola u krvi, 
• jača imunološki sustav – brojni antioksidansi kojima pastrnjak obiluje pomažu tijelu u obrani protiv štetnih tvari te bakterijskih i virusnih infekcija, a vitamini C i E neutraliziraju slobodne radikale koji mogu uzrokovati kronične bolesti.

Kako koristiti pastrnjak?

Iako se može jesti i sirov, pastrnjak se uglavnom kuha. Često se koristi kao zamjena mrkvi zbog njihove sličnosti, ali je nešto slađeg okusa što treba uzeti u obzir prilikom odabira ostalih sastojaka.

Svi dijelovi pastrnjaka mogu se koristiti u prehrani, iako se korijen biljke najčešće priprema.

Korijen se može dodati u povrtne juhe, salate ili druga jela od povrća, a priprema se jednako kao i mrkva. Korijen također možemo izraditi i kao pire ili umak te ga poslužiti kao prilog specifičnog okusa nekom drugom jelu.

Male korijene prilikom pripreme nije potrebno guliti, dovoljno ih je samo oprati i ostrugati zemlju s njih. Veće i starije korijene treba oguliti, ali u vrlo tankom sloju kako bi se sačuvalo što više hranjivih sastojaka.

Naribani korijen pastrnjaka daje slatkoću i posebnu aromu pire krumpiru. Prethodno skuhane komadiće korijena pastrnjaka možete koristiti u pripremi rižota ili jela od tjestenine.

Listovi se mogu oprati, sitno nasjeckati i dodati u juhu poput peršina. Suhi ili svježi usitnjeni listovi mogu se također dodati u rižu ili tjesteninu, a mladi svježi listovi mogu se pripremiti kao samostalno varivo s krumpirom. 

Stariji listovi mogu biti gorki pa se preporučuje prokuhati ih prije pripreme juhe, te ih dodati naknadno.

Svježi pastrnjak čuvajte u hladnjaku najviše do tjedan dana. Nakon dodira s biljkom preporučuje se oprati ruke jer sadrži mnogo furokumarina koji uz izlaganje suncu može izazvati alergijsku reakciju na koži.

Rižoto od pastrnjaka – recept

Korijen pastrnjaka ima blagu slatkastu aromu nalik celeru ili korijenu peršina pa se može lijepo uklopiti uz mnoga jela.

Sastojci za rižoto od pastrnjaka koje ćete trebati su:

• 250 g riže,
• 200 g pastrnjaka,
• 1 luk,
• 3 – 4 režnja češnjaka,
• 800 ml povrtnog temeljca,
• listovi svježe kadulje,
• peršin,
• maslinovo ulje,
• sol i papar.

Priprema:

1. Stavite kuhati povrtni temeljac.
2. Pastrnjak narežite na manje kockice ili prutiće, a zatim kuhajte u temeljcu 45 minuta.
3. Sitno nasjeckani luk stavite dinstati u zagrijanu tavu s maslinovim uljem.
4. Dodajte češnjak, peršin i pastrnjak u tavu i kratko popržite.
5. Zatim dodajte rižu i listiće kadulje i dobro promiješajte.
6. Kuhajte uz podlijevanje povrtnim temeljcem sve dok se riža ne skuha.
7. Posolite i popaprite po želji.

Servirajte uz parmezan ili vrhnje.

Varivo od pastrnjaka i krumpira – video recept

Slijedeći ovaj zanimljiv recept, već danas možete pripremiti ukusno varivo od pastrnjaka i krumpira. Dobar tek!

• juha
• mršavljenje
• pastrnjak
• rižoto
• varivo

Učitaj više izvora