Broj smrti koje se mogu spriječiti, a povezane su s konzumacijom ultraprerađene hrane znatno se povećava proporcionalno njezinom udjelu u ukupnoj prehrani pojedinca.

Globalna studija objavljena 28. travnja u časopisu American Journal of Preventive Medicine je pokazala da za svakih 10 % povećanja udjela ultraprerađene hrane u ukupnom unosu energije raste rizik od smrtnosti od svih uzroka za 2,7 %.

Samo u SAD-u to znači više od 124.000 smrti koje bi se mogle izbjeći svake godine.

Dr. sc. Eduardo Augusto Fernandes Nilson, vodeći istraživač studije i znanstvenik iz brazilskog instituta Oswaldo Cruz Foundation (Fiocruz), za Healthline ističe:

Ultraprerađena hrana utječe na zdravlje više od samog učinka visokog udjela kritičnih nutrijenata (natrija, transmasti i šećera), zbog promjena koje se događaju tijekom industrijske prerade i upotrebe umjetnih sastojaka, uključujući bojila, umjetne arome i zaslađivače, emulgatore i mnoge druge dodatke i pomoćne tvari za preradu.

Zato procjena smrti od svih uzroka povezanih s konzumacijom ultraprerađene hrane omogućuje sveukupnu procjenu učinka industrijske prerade hrane na zdravlje.

Tisuće smrti povezane s ultraprerađenom hranom

Nilson i njegovi kolege analizirali su podatke iz nacionalno reprezentativnih prehrambenih anketa i statistika smrtnosti iz osam zemalja. U istraživanje su bili uključeni SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija, Brazil, Kanada, Čile, Kolumbija i Meksiko.

Istraživani vremenski period varirao je po zemljama, 2010. – 2018. godine. Prosječan udio ultraprerađene hrane u ukupnom unosu energije također se razlikovao među državama.

Najniža konzumacija ultraprerađene hrane zabilježena je u Kolumbiji (2015.) i Brazilu (2017. – 2018.), gdje je manje od 20 % ukupnog energetskog unosa dolazilo iz takve hrane.

U Čileu (2010.) i Meksiku (2016.) taj udio se povećao na 20 – 30 %. U Australiji (2011. – 2012.) i Kanadi (2016.) konzumacija je znatno viša – 37,5 % dnevne energije u Australiji i 43,7 % u Kanadi.

U SAD-u (2017. – 2018.) i Ujedinjenom Kraljevstvu (2018. – 2019.) udio ultraprerađene hrane u ukupnom unosu energije prelazio je 50 %.

Dr. sc. Christopher Gardner, profesor medicine na Sveučilištu Stanford, za Healthline objašnjava kako su rezultati studije važan doprinos istraživanjima o učincima ultraprerađene hrane, iako sam nije sudjelovao u istraživanju.

Autori su pokazali da bez obzira na opću razinu konzumacije, unutar svake od zemalja, oni koji su konzumirali najviše ultraprerađene hrane imali su višu stopu smrtnosti u odnosu na one koji su je konzumirali najmanje.

Drugim riječima, čak i u zemlji gdje je ultraprerađeno samo 15 % hrane bile su uočljive razlike u stopi smrtnosti između najviših i najnižih potrošača.

Fizičke i mentalne posljedice

Iako ne postoji univerzalna definicija ultraprerađene hrane, izraz se obično koristi za opisivanje gotovih jela ili proizvoda koji se jednostavno podgrijavaju, proizvedenih industrijski uz minimalan udio cjelovitih namirnica.

Ultraprerađena hrana često je iznimno ukusna i praktična, a sadrži sastojke koji poboljšavaju njezin izgled, okus i teksturu – poput bojila, emulgatora, zgušnjivača, aroma, sredstava za povećanje volumena, protupjenušavih sredstava i zaslađivača.

U mnogim visokorazvijenim zemljama ultraprerađena hrana čini više od polovice prosječnog dnevnog unosa energije.

Pregledna studija iz 2024. godine, koja je obuhvatila gotovo 9,8 milijuna sudionika, utvrdila je povezanost prehrane bogate ultraprerađenom hranom s čak 32 negativna fizička i mentalna zdravstvena stanja, uključujući:

• depresiju
• pretilost
• kardiovaskularne bolesti
• neke vrste raka
• dijabetes.

Dr. sc. Nilson je istaknuo da je zabrinjavajuće što, dok je u bogatim zemljama konzumacija ultraprerađene hrane već visoka, ali relativno stabilna već više od desetljeća, u zemljama s niskim i srednjim prihodima ta konzumacija stalno raste.

To znači da, iako je trenutačni zdravstveni teret u razvijenim zemljama veći, on rapidno raste i u ostalim dijelovima svijeta.

To pokazuje koliko su hitno potrebne politike koje obeshrabruju konzumaciju ultraprerađene hrane i promiču tradicionalne obrasce prehrane temeljene na svježim i minimalno prerađenim lokalnim namirnicama.

Puno kalorija, malo nutrijenata

Dana Hunnes, viša dijetetičarka i docentica na Školi javnog zdravstva UCLA Fielding, istaknula je kako rezultati predstavljaju važan podsjetnik na nužnost smanjenja unosa ultraprerađene hrane. Ni ona nije sudjelovala u novoj studiji.

Istaknula je da je ultraprerađena hrana bogata kalorijama, šećerom, soli i mastima, ali siromašna nutrijentima. Dodavanje kalorija bez popratnih vitamina, minerala, vlakana i vode dovodi do brze probave i apsorpcije, nakupljanja masnoća, inzulinske rezistencije i kroničnih bolesti povezanih s tim problemima.

Ipak, više od 73 % prehrambenih proizvoda u SAD-u čini upravo ultraprerađena hrana. Zbog toga, kao i zbog drugih čimbenika, Amerikanci ih i dalje u velikoj mjeri konzumiraju.

Označavanje hrane također može biti zbunjujuće – proizvodi se ne reklamiraju kao “ultraprerađeni”, već naglašavaju pozitivne aspekte poput količine određenih vitamina, što može dovesti do pogrešne percepcije.

Globalni javnozdravstveni izazov

Autori studije zaključuju da je smrtnost povezana s unosom ultraprerađene hrane značajna i da bi smanjenje njezine konzumacije trebalo postati globalni prioritet javnog zdravlja. No, stručnjaci upozoravaju da promjene prehrambenih navika na individualnoj razini nisu jednostavne.

Iako edukacija od najranije dobi može pomoći u donošenju zdravijih izbora, većina ljudi ne promatra svoju prehranu kritično, nego se češće vodi ukusom i praktičnošću. Mnogi ljudi su uglavnom svjesni rizika, ali prelazak na zdraviju prehranu može biti težak i često skuplji.

Pročitajte i ove članke:

• 5 ultraprerađenih namirnica koje je u redu povremeno jesti
• Ovo su tri najopasnije ultraprerađene namirnice za zdravlje!
• Ove namirnice za doručak povećavaju rizik od rane smrti.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Održite zdravu naviku

10 prednosti hodanja za osobe starije od 65 godina

• Tomislav Stanić
• 3 min čitanja

• istraživanje
• ultraprerađena hrana i smrtnost