Smanjenje ukupnog unosa masti u svakodnevnoj prehrani može dovesti do manjih gubitaka tjelesne mase kod odraslih ljudi, što bi moglo biti od iznimnog značaja za širu populaciju, tvrdi novo istraživanje objavljeno u časopisu British Medical Journal.

Broj pretilih osoba u zadnjem desetljeću povećao se diljem svijeta. Prema članku objavljenom u znanstvenom časopisu The New England journal of medicine 2007.godine očekuje se da će broj pretilih osoba narasti na 50% odrasle populacije u zemljama Oceanije, Bliskog Istoka, sjeverne Amerike i zapadne Europe. 

Trenutno je prema International Obesity Task Force gotovo 155 milijuna djece diljem svijeta je s povećanom tjelesnom masom ili je pretilo. Razlog tome je razvoj zapadnjačkog načina života koji uključuje smanjenje fizičke aktivnosti te konzumaciju jeftine i energetski bogate hrane. 

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), indeks tjelesne mase (ITM) od 25 do 29,9 kg/m2 definira se kao prekomjerna tjelesna masa, a ITM veći od 30 kg/m2 smatra se pretilošću. 

Pretilost se može svrstati u tri stupnja: 

• pretilost I. stupnja- ITM od 30 do 34,9 kg/m2
• pretilost II. stupnja – ITM od 35 do 39,9 kg/m2 
• pretilost III. stupnja – ITM iznad 40 kg/m2 .

Osim indeksa tjelesne mase za definiranje pretilosti potrebno je poznavati i vrijednosti:

• opsega struka,
• opsega bokova
• ili njihov omjer. 

Pretilost je prema definiciji abnormalna ili pretjerana akumulacija masti koja može narušiti zdravlje. Glavni uzrok pretilosti leži u neravnoteži između  unesenih i potrošenih kalorija.

Pretilost i debljina povećavaju rizik od:

• dijabetesa tipa 2,
• raka,
• visokog krvnog tlaka
• moždanog udara,
• koronarne bolesti,
• neplodnosti,
• povećanog rizika od komplikacija u trudnoći,
• nekih vrsta artritisa,
• žučnog kamenca,
• respiratornih problema,
• psiholoških poremećaja,
• poremećaja sna,
• socijalne neprihvatljivosti i diskriminacije. 

U znanstvenom časopisu Biochemia Medica 2006. godine istaknuti su brojni i različiti štetni utjecaji prevelike tjelesne težine i pretilosti na zdravlje. Veća je opasnost od prerane smrti, uz niz posljedica koje izravno utječu na kakvoću života. 

Čimbenici rizika za razvoj bolesti srca su visoke koncentracije ukupnog i LDL kolesterola, a snižena koncentracija HDL kolesterola, povišena koncentracija triglicerida, glukoze, povišen arterijski krvni tlak, pušenje te neaktivni način života. Redovita tjelovježba može smanjiti i odgoditi obolijevanje od navedenih bolesti.

Zahvaljujući novijih istraživanjima došlo se do otkrića poveznice između astme i pretilosti. Smatra se kako pretilost povećava rizik od astme među djecom i odraslima. Zanimljiv je članak objavljen 2018. godine u znanstvenom časopisu The Journal of allergy and clinical immunology gdje se navodi kako nekoliko longitudinalnih epidemioloških studija pokazuju da pretilost ili povećano masno tkivo često prethodi astmi.

Smatra se kako su razlozi tome genetika, prehrana, promjene u crijevnoj mikroflori, upalni procesi, metaboličke abnormalnosti i promjene u anatomiji i funkcioniranju pluća. 

Pregledni rad objavljen 2016. godine u znanstvenom časopisu Circulation research sažima trenutne dokaze o trenutne dokaze o povezanosti pretilosti i kardiovaskularnih bolesti. Održavanje adekvatne tjelesne težine ima važne zdravstvene posljedice za razvoj kardiovaskularnih bolesti te da bi napori za sprječavanju pretilosti trebali započeti što je prije moguće, tj. kod male djece.

Uz kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2 najčešće je stanje koje se javlja kao posljedica pretilosti. Prema članku objavljenom 2007. godine u The New England journal of medicine otprilike 90% oboljelih od dijabetesa tipa 2 je pretilo. Dijabetes je rastući svjetski javnozdravstveni problem i smatra se kako bi do 2030. godine mogao dosegnuti razine pandemije. 

Koristi od prehrane s niskim udjelom masti

2018. godine provedena je studija na sveučilištu u Melbourne-u (Monash University) kojoj je cilj bio usporediti prehranu s visokim udjelom masti s prehranom s niskim udjelom masti. Rezultati su pokazali kako je prehrana s niskim unosom masti povezana sa smanjenjem ukupnog i LDL kolesterola. Također, otkriven je i pozitivan učinak na razinu glukoze u krvi i razinu inzulina u plazmi. 

Prema pozadinskim informacijama istraživanja, prijašnja ispitivanja nisu došla do jedinstvenih zaključaka kako smanjeni unos masti utječe na težinu, dok je ovo, zasebno istraživanje, utvrdilo značajnu vezu između tjelesne težine i ukupnog unosa masti.  Ispitivači su prikupili rezultate 33 studije iz Sjeverne Amerike, Europe i Novog Zelanda, u kojima je sudjelovalo 73589 pojedinaca i 10 skupina ispitanika.

Sudionici su bili različite dobi i zdravstvenog stanja. Prehrana jedne skupine ispitanika imala je iznimno malen udio masti (intervencijska skupina), dok je druga skupina imala prehranu s normalnim udjelom masti (kontrolna skupina). Nakon tri mjeseca uspoređene su te dvije skupine i analiziran je utjecaj na ukupni iznos tjelesne masnoće.

Nakon detaljne analize, dobiveni rezultati su pokazali da je prehrana s niskim udjelom masti utjecala na smanjenje relativne tjelesne težine za 1,6 kg, indeksa tjelesne mase (BMI) za 0,56 kg/m² i smanjenje opsega struka za 0,5 cm.

Svako smanjenje unosa masti od jedan posto od ukupne količine masti, uzrokovalo je smanjenje tjelesne težine za 0,19 kg,  za razliku od slučajeva u kojima nije bilo promjene u unosu masti.

Ta je pojava zabilježena kod populacije koja dobiva 28 do 43 posto energije iz masti, u istraživanjima koja su trajala od 6 mjeseci do 8 godina.

Svi su ovi ishodi bili prisutni i u pokusima kojima cilj nije bio gubitak tjelesne težine, što znači da su  prisutni i kod pojedinaca koji prakticiraju normalnu prehranu.

Istraživači su ispitali je li smanjenje težine u skupini s niskim unosom masti bilo uzrokovano činjenicom da su sudionici dobivali više pažnje, vremena i/ili potpore, za razliku od kontrolne skupine. Kad su izbacili ta istraživanja, gubitak tjelesne težine ostao je dosljedan, što znači da je gubitak težine zapravo povezan s niskim unosom masti.

Ovaj se ishod ponavljao kroz sva ispitivanja, pokazujući kako smanjenje ukupnog unosa masti stvara malo, ali statistički značajno, smanjenje težine, u usporedbi s normalnim unosom masti.

Ukupno smanjenje masti bilo je povezano s malim, ali statistički značajnim padom kolesterola i krvnog tlaka, što upućuje na koristi za druge krucijalne kardiovaskularne rizične faktore.

Autori su ustanovili da smanjenje ukupnog unosa masti bez dodatnih napora može rezultirati smanjenjem tjelesne težine, opsega struka i indeksa tjelesne mase.

Iako nije jednostavno smanjiti unos masti, ti bi se koraci trebali poduzeti u svrhu kontroliranja tjelesne težine, napominju istraživači.

• masti
• mršavljenje

Učitaj više izvora