Jestivo cvijeće – popis, prednosti, oprez, gdje kupiti

Maslačak - jestivo cvijeće

Jestivo cvijeće obuhvaća cvjetove kojima prvenstvena uloga nije kulinarska, već dekorativna. Mnogi začini koje uobičajeno koristimo (šafran i klinčići), kao i neki čajevi (sljez, kamilica) te povrtni specijaliteti (brokula, cvjetača) su cvjetovi. Ipak, u jestivo cvijeće ubrajaju se cvjetovi poput ljubičice, ruže i jorgovana.

Upotreba cvijeća koje se jede potječe od davnina. Postoje zapisi o korištenju jestivog cvijeća koji datiraju iz antičke Grčke i Rima. Rimljani su primjerice u svojim jelima često koristili ljubičice i ruže, a lavanda je svoje mjesto pronašla u umacima.

Iako se u nekim kulturama tradicionalno koristi u kulinarstvu i medicini, jestivo cvijeće postaje sve popularnije diljem svijeta zbog svog bogatstva fitokemikalijama, sastojcima kojima se pripisuje sve veći broj pozitivnih učinaka na ljudsko zdravlje.

Jestivo cvijeće – sastav 

Jestivo cvijeće prepoznato je kao poželjan dodatak mnogim jelima u današnjem svijetu u kojemu je osviještenost o važnosti pravilne prehrane i prirodnih sastojaka sve veća. Osobito su poželjni zbog svoje niske energetske vrijednosti i sadržaja masti.

Sastav jestivog cvijeća kao i potencijalni učinci na zdravlje razlikuju se ovisno o vrsti cvijeta koji se jede. Najveći dio čini voda – čak 70-95 %. Ugljikohidrati su sljedeći najzastupljeniji sastojak jestivog cvijeća, a važan sastojak čine i prehrambena vlakna.

Najveću pozornost jestivo je cvijeće privuklo zbog svog sadržaja polifenola. Ti sastojci biljaka imaju snažno antioksidacijsko djelovanje

U uobičajenim tjelesnim procesima nastaju takozvani slobodni radikali. Međutim, kao posljedica sve veće izloženosti stresu, nepravilnim prehrambenim navikama i drugim štetnim okolišnim čimbenicima dolazi do prevelikog stvaranja slobodnih radikala koji tada pokazuju negativne učinke na zdravlje

Antioksidansi koji se prvenstveno nalaze u namirnicama biljnoga podrijetla, poput jestivog cvijeća, sudjeluju u sprječavanju prevelikog porasta slobodnih radikala u organizmu.

Jestivo cvijeće također je izvor vitamina i minerala. Neki vitamini koji su pronađeni u jestivom cvijeću su:

Mineralne tvari koje su najzastupljenije u jestivom cvijeću su:

Sastav cvijeća koje se može jesti razlikuje se ovisno o dijelu cvijeta. Pelud i nektar bogatiji su proteinima i lipidima, dok su latice vrijedan izvor antioksidansa te vitamina i minerala.  

Jestivo cvijeće – vrste

Postoji mnoštvo različitih vrsta jestivog cvijeća. Ipak, tek je neznatni dio zaista istražen. Osim jestivog cvijeća, postoji cijeli niz cvjetova koji se ne mogu jesti i to zbog antinutritivnih i toksičnih učinaka.

Jestivo cvijeće

Jestivo cvijeće

Jestivo cvijeće je ono cvijeće čija je konzumacija sigurna za čovjeka. Najčešće je uzgojeno organski, a ako se sami odlučite na branje cvijeća za jelo berite ga na poljima koje je udaljeno od prometnica jer ispušni plinovi automobila mogu na njima ostaviti tragove teških metala. Uz to, ne može se sa sigurnošću znati jesu li se na tom polju upotrebljavali pesticidi.

Slijedi popis često korištenih biljnih vrsta čije je cvijeće jestivo. Popis je izdvojen iz znanstvenog komentara poljskih znanstvenica Ewe Matyjaszczyke i Marie Śmiechowske objavljenog 2019. godine:

  • crna bazga (Sambucus nigra L.),
  • vrtna maćuhica (Viola tricolor L.),
  • različak (Centaurea cyanus L.),
  • krizantema (Chrysanthemum spp.),
  • tikvica (Cucurbita pepo convar giromontiina Greb.),
  • cikorija (Cichorium intybus L.),
  • tikva (Cucurbita pepo L.),
  • mirisna ljubica (Viola odorata L.),
  • plamenak (Phlox L.),
  • forzicija (Forsythia Vah),
  • frezija (Freesia Eckl. ex Klatt),
  • fuksija (Fuchsia L.),
  • glog (Crataegus L.),
  • hibiskus (Hibiscus L.),
  • mrtva kopriva (Lamium L.),
  • jasmin (Jasminum L.),
  • ehinaceja (Echinacea Moench),
  • djetelina (Trifolium L.),
  • lavanda (Lavandula L.),
  • mak turčinak (Papaver rhoeas L.),
  • alcea (Alcea L.),
  • ljekoviti neven (Calendula off. L.),
  • dragoljub (Tropaeolum majus L.),
  • nedirak (Impatiens L.),
  • potočnica (Myosotis L.),
  • boražina (Borago off. L.),
  • petunija (Petunia Juss.),
  • rani jaglac (Primula L.),
  • božur (Paeonia L.),
  • ruža (Rosa L.),
  • kamilica (Matricaria L.),
  • suncokret (Helianthus L.),
  • obična tratinčica (Bellis L.),
  • orhideja (Orchis L.),
  • jagoda (Fragaria L.),
  • dvogodišnja pupoljka (Oenothera L.),
  • trešnja (Cerasus Mill.),
  • obični vrijes (Calluna vulgaris L.),
  • mirisna kunica (Ageratum houstonianum),
  • begonija (Begonia semperflorens).

Otrovno cvijeće

Većina cvijeća je sigurna za upotrebu u kulinarske svrhe. Ipak, cvijeće nekih biljaka može sadržavati toksične sastojke. Zbog toga, prilikom samostalnog branja cvijeća za jelo treba baš kao i u slučaju branja gljiva biti iznimno oprezan i izbjegavati nepoznate vrste cvijeća.

Slijedi popis biljaka koje sadrže potencijalno otrovne dijelove ili cvjetove:

  • stolisnik (Achillea millefolium),
  • jedić (Anconitum spp.),
  • noćni jasmin (Cestrum spp.),
  • pavitina (Clematis spp.),
  • jesenski mrazovac (Colchicum spp.),
  • đurđica (Convallaria majalis),
  • obični likovac (Daphne mezereum),
  • bijeli kužnjak (Datura spp.),
  • kokotić (Delphinium spp.),
  • srdašce (Dicentra formosa),
  • crveni naprstak (Digitalis purpurea),
  • mlječika (Euphorbia spp.),
  • amarilis (Hippeastum spp.),
  • zumbul (Hyaninthus spp.),
  • lantan (Lantana camara),
  • graholika (Lathyrus spp.),
  • lobelija (Lobelia spp.),
  • narcis (Narcissus spp.),
  • oleandar (Nerium oleander),
  • duhan (Nicotiana spp.),
  • opijumski mak (Papaver somniferum),
  • imela (Phoradendron spp.),
  • peruanska jagoda (Physalis spp.),
  • rododendron (Rhododendron spp.),
  • ricinus (Ricinus communis),
  • kala (Zantedeschia aethiopica),
  • zigadenus (Zigadenus sup.).

Važno je zapamtiti da se cvijeće namijenjeno za jelo razlikuje od dekorativnog cvijeća, odnosno cvijeća iz cvjećarnice, koje se ne bi trebalo jesti. U većini slučajeva, uzgoj dekorativnoga cvijeća zahtijeva upotrebu štetnih preparata. Jedenjem tog cvijeća mogu se unijeti neki štetni sastojci.

Također, cvijeće koje se koristi isključivo u terapijske svrhe nije sigurno za svakodnevno korištenje u jelima.

Osobe koje su sklone alergijama trebaju cvijeće konzumirati s oprezom jer pelud pojedinog cvijeća može izazvati alergijske reakcije kod osjetljivih pojedinaca. U početku se preporučuje unijeti manje količine jestivog cvijeća kako bi se utvrdilo postoji li opasnost od pojave alergijske reakcije.

Jestivo cvijeće – upotreba 

Cvijet koji se može jesti daje jelu svježinu, egzotičnu aromu i delikatnost.

Jestivo cvijeće ukras je brojnim jelima, a zbog svoje aromatičnosti doprinosi i samom doživljaju jela. Koristi se u slatkim i u slanim jelima, od ukrašavanja torti i dodavanja u smjesu za kekse pa sve do korištenja u salatama. Cvijeće se najčešće jede svježe pa se u jela dodaje na samom kraju.

Nakon ubiranja, cvijeće treba lagano oprati u običnoj vodi i staviti na papirnate ručnike da se osuši. Može se skladištiti u hladnjaku nekoliko dana.

Ako se želite okušati u pripremanju obroka korištenjem jestivog cvijeća preporučujemo vam da se odvažite skuhati Proljetni rižoto od šparoga, mladog luka i jestivog cvijeća.

Jestivo cvijeće može se zamrznuti u kockicama leda i poslužiti kao ukras u osvježavajućim ljetnim napitcima. Osim toga, cvijeće se ponekada suši i kandira.

Uobičajeno se u jelima koristi cijeli cvijet, bez stabljike ili ostalih dijelova biljke. Međutim, kod konzumacije nekih cvjetova zbog gorčine ili drugih neugodnih karakteristika potrebno je ukloniti pojedine dijelove. Jedu se samo određeni dijelovi:

  • latice tulipana, krizanteme i ruže,
  • pupoljci tratinčica i dragoljuba.

Prilikom korištenja jestivog cvijeća treba imati na umu da je ono lako kvarljiva namirnica. Cvijeće koje je poprimilo neugodan miris ili boju, kao i ono cvijeće koje su napali insekti, ne bi se trebalo konzumirati.

Jestivo cvijeće – gdje kupiti?

Postoje dvije mogućnosti kod odabira cvijeća za jelo – kupiti cvijeće ili ga samostalno ubrati.

Prilikom branja treba pripaziti da je cvijeće koje beremo zaista jestivo jer mnogo je cvjetnih vrsta potencijalno toksično. Osim toga, treba ubirati cvijeće koje nije tretirano pesticidima i ono koje se ne nalazi u blizini prometnica.

Jestivo cvijeće relativno je nov trend u kulinarstvu. Upravo zbog toga, nije ga jednostavno pronaći u trgovinama. Ipak, može se nabaviti u pojedinim većim supermarketima. Osim toga, jestivo cvijeće možete kupiti u nekim specijaliziranim prodavaonicama s čajevima i začinima, poput Harissa Spice Store-a.

Naposljetku, jestivo cvijeće može se kupiti i na tržnicama od domaćih proizvođača.

Prilikom kupovine, ako je to moguće, savjetuje se provjeriti na koji je način uzgojeno cvijeće. Poželjno je da je organskog podrijetla.

Članak objavljen:

Izvori:

  1. Pires, T. C. S. P., Barros, L., Santos-Buelga, C., Ferreira, I. C. F. R. (2019) Edible flowers: Emerging components in the diet. Trends in Food Science & Technology, 94, 244-258.
  2. Matyjaszczyk, E., Śmiechowska, M. (2019) Edible flowers. Benefits and risks pertaining to their consumption. Trends in Food Science & Technology, 91, 670-674.
  3. Cunningham E. (2015) What nutritional contribution do edible flowers make?. Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics, 115(5), 856.
  4. Newman, S. E., O’Connor, A. S. (2013) Edible Flowers. Colorado State University Exstension.
  5. Fernandes, L., Casal, S., Pereira, J. A., Saraiva, J. A., Ramalhosa, E. (2017) Edible flowers: A review of the nutritional, antioxidant, antimicrobial properties and effects on human health. Journal of Food Composition and Analysis, 60, 38-50.

Ocijenite članak

5 / 5   1

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu