Što kad imate neposlušno dijete?

Što kad imate neposlušno dijete

Osjećate li da vas vaša djeca ignoriraju kada im se obraćate? Jeste li već nekoliko puta pokušavali pronaći odgovore na pitanje što učiniti kada imate neposlušno dijete, ali još uvijek ne uspijevate popraviti situaciju?

Da biste djecu naučili slušanju, morate im pomoći da usvoje naviku obraćanja pozornosti na ono što kažete. Dio stvaranja ove navike je obraćanje pozornosti na vaš način razgovora s njima. Ako ste skloni zapitkivati ih više puta jedno te isto pitanje, a onda ili odustati i učiniti to sami ili se na njih izderati, možda ćete nenamjerno poučiti svoju djecu tome da vas mogu ignorirati sve dok ne odustanete ili počnete vikati.

Vikanje ne privlači djecu, ali je problematično jer pridonosi disfunkcionalnom načinu komunikacije. Istraživanja su također pokazala da vikanje može imati štetne učinke na djecu kao što to ima i fizičko kažnjavanje. Djeca čiji su roditelji verbalno agresivni također pokazuju niže samopoštovanje, veću agresivnost i povećanu stopu depresije.

Djeca
Foto: Unsplash

Zašto su djeca neposlušna?

Vjerojatno su mnogi roditelji sebi postavili ovo pitanje barem jedanput u životu. Mnogi su na ovaj način pokušali preispitati vlastite postupke koje čine u odgoju. Neki su shvatili što čine krivo, a neki su vjerojatno osjetili da se nalaze pred zidom kojega ne znaju kako preskočiti.

Svakako biste trebali biti svjesni da se svi roditelji nose s određenim poteškoćama u odgoju. Ako imaju poslušnu djecu, možda imaju neki drugi problem kojega ne uspijevaju riješiti. Ponekad su u pitanju samo dječje razvojne faze u kojima testiraju vaše granice istražujući što se sve može dogoditi kada se ponašaju na različite načine.

Uzmite u obzir da u pitanju može biti i određeni poremećaj u ponašanju, no to nikako ne bi trebala biti prva pomisao kada se nađete pred problemom neposlušnog djeteta. Ako se problem povećava i situacija postaje sve teža, pokušajte potražiti savjet psihologa ili psihijatra kako bi se isključili mogući poremećaji u ponašanju.

No, nemojte zaboraviti da smo svi mi bili djeca i vjerojatno bi naši roditelji mogli satima prepričavati zgode i nezgode naših „poslušnosti“. Djeca otkrivaju i istražuju te im je ponekad teško shvatiti što smiju, a što ne. Zapamtite – vi ste roditelj, postavljate pravila i određujete granice, ali to biste trebali znati učiniti na ispravan način!

Roditeljstvo
Foto: Unsplash

Kako disciplinirati dijete?

Sljedećih nekoliko koraka vam može biti vodič u učenju djece slušanju onoga što vam govorite bez dodatnih ponavljanja i bespotrebnog vikanja.

1. Budite sigurni da vas djeca doista čuju kada ih zamolite da nešto učine

Obraćanje preko cijele kuće ili preko stepenica se ne računa. Za malu djecu je važno da se spustite do njih, uspostavite kontakt očima te zatim izreknete zahtjev. Prijateljski dodir po ruci ili neka druga pozitivna fizička veza također može biti od pomoći. Za stariju djecu nastojte ostvariti bilo kakav kontakt očima i potvrdu da su vas čuli.

2. Shvatite da vas možda ne ignoriraju namjerno

Mlađa djeca (posebno oni mlađi od 14 godina) se lako ometaju i često ne primjećuju što se događa oko njih. Istraživanja su pokazala da djeca koja sudjeluju u određenim aktivnostima (npr. igranje, čitanje) često ne registriraju druge aspekte i podražaje iz svoje okoline.

Nedostaje im ono što se naziva periferna svijest. Ako je ona ograničena, može utjecati na to da djeca ne registriraju što se događa oko njih dok rade nešto drugo, a to znači da ne registriraju ni roditelja koji stoji blizu i razgovara s njima čak i kada se to čini nemoguće. Zato provjerite ovaj segment prije sljedećeg koraka.

3. Shvatite da vas možda namjerno ignoriraju

Neka djeca će testirati granice svojih roditelja da vide što će se dogoditi ako vas ignoriraju. To je za njih važna informacija i vrlo normalan dio razvoja. Razmislite o tome jeste li ih možda slučajno prije toga povrijedili ili učinili nešto protiv njihove volje zbog čega vas namjerno ignoriraju.

4. Nakon što ste se uvjerili da su vas čuli, pitajte ih jednom pitanje koje ih želite pitati i pričekajte da vidite što će se dogoditi

Ako vas odmah ne poslušaju, pokušajte ih zamoliti još jedanput, a zatim im recite zašto ih pitate određeno pitanje, odnosno dajte im razlog zašto bi vas trebala poslušati. To može pomoći djeci da shvate vaše mišljenje i pokaže im važnost onoga što im govorite. Pritom im pomozite razumjeti pravila ili moguće posljedice koje će se dogoditi ako se zahtjev ne ispuni.

5. Ako vas ne poslušaju, pustite da dožive posljedice

Prirodne posljedice su one koje slijede neposredno nakon zahtjeva, a da roditelji ne moraju ništa učiniti (npr. prirodna posljedica za dijete koje vas ne želi poslušati i obuti čizme umjesto papuča prije izlaska na kišnu ulicu može biti vlaženje stopala i neugodan osjećaj hladnoće).

Prirodne posljedice su često najbolji učitelji osim kada mogu stvoriti zdravstveni ili određeni sigurnosni rizik. Međutim, mnogo puta situacija u kojoj se roditelji nalaze s djecom nema prirodnih posljedica i stoga od roditelja zahtijeva da aktivno učine nešto drugo kako bi dijete shvatilo važnost onoga što im govore.

6. Kada prirodne posljedice nisu opcija, upozorite ih o mogućim posljedicama na koje vi možete utjecati

Primjerice: „Moramo otići iz parka za 5 minuta. Ako ne pođeš sa mnom kada vam kažem da je vrijeme za odlazak, sutra se nećemo vratiti u park nakon škole jer vaše ponašanje otežava odlazak na vrijeme.“

Djeca će unaprijed znati koje će biti posljedice za kršenje pravila ili ignoriranje zahtjeva, a onda će odlučiti kako će se ponašati, odnosno hoće li slijediti pravilo ili ga prekršiti i snositi posljedice.

7. Nakon što ponovite svoj zahtjev, obrazloženje i pravedno upozorenje na posljedice, dajte djeci priliku da odgovore

Ako ne učine ono što ste tražili, a u pitanju je bio razuman zahtjev, sljedeći korak je praćenje posljedica na koje ste ih upozorili. Ovo je posljednji korak i jako je važan zato što će vašoj djeci dati do znanja da zaista mislite ono što govorite.

Ovdje je najvažnija i ključna dosljednost koju mnogi roditelji nemaju, a popuštanje djeci njima samo daje do znanja da nauče kako manipulirati vašim reakcijama i uvijek dobiti ono što žele.

Dijete
Foto: Unsplash

5 konkretnih savjeta za bolju komunikaciju s djetetom

Umjesto kažnjavanja djece usredotočite se na nježnu disciplinu. Ona je bazirana na podučavanju i učenju umjesto na kažnjavanju. Utemeljena je na realnim očekivanjima i suradnji s djecom, ali i na strpljenju, suosjećajnosti i svjesnosti. Usredotočuje se na postavljanje granica i poticanje vaše djece da budu bolji i da se više trude gledajući vaš primjer.

Ono što je najvažnije za izgradnju dobre komunikacije je to da slušate svoju djecu dok vam pričaju o nečemu što je njima važno. Ako buljite u ekran mobitela dok vam vaše dijete govori svom danu, pokazujete djetetu primjer loše komunikacije koje dijete onda uči od vas. Ako stvarno želite da dijete izvršava vaše zahtjeve i sluša vas, onda pokažite taj primjer njemu.

U nastavku je pet vrijednih savjeta za poticanje bolje komunikacije s djetetom:

1. Recite djetetu jasno što želite

Jedna od najvećih grešaka koju roditelji čine je davanje svojoj djeci negativnih naredbi (npr. „Nemoj trčati!“ ili „Ne diraj to!“). S obzirom na to da djeca imaju još nedovoljno razvijene logičke sposobnosti razmišljanja, nije im jasno što bi trebali učiniti umjesto onoga što trenutno rade, odnosno što bi trebala raditi ako ne želite da trče.

S obzirom na nedostatak logičkog rasuđivanja i lošu kontrolu impulsa, djeca trebaju pozitivne upute kao što su „Hodajte, molim vas!“ Drugim riječima, umjesto negativnih zapovijedi i zabrana određenog ponašanja, dajte im radije pozitivnu zapovijed i alternativno ponašanje koje je poželjno u toj situaciji.

2. Naredbe trebaju biti jasne i razumljive

Djeci je teško slijediti niz uputa. Ako želite da razumiju vašu komunikaciju, onda biste se trebali spustiti na njihovu razvojnu razinu. To znači da biste trebali djetetu dati samo jednu razumnu naredbu na koju se može fokusirati.

3. Pokušajte komunicirati kroz igru

Kroz igru djeca uče, istražuju, povezuju se i komuniciraju. Zbog toga se predlaže da se roditeljski zahtjevi ponekad ostvaruju i kroz igru, posebno ako su djeca takva da vole određenu vrstu igara (npr. lovicu, utrke, brojalice).

Primjerice, ako želite reći djetetu da spremi igračke, budite maštoviti i učinite to kroz igru. Kutiju za igračke pretvorite u gol, a igračke ubacujte u gol s ciljem da ih čim prije sve ubacite u kutiju.

4. Suosjećajte s djecom

Roditelji su skloni s djecom razgovarati na način na koji vjerojatno niti oni ne bi ponekad željeli da im se govori. Drugim riječima, pokušajte zamisliti kako biste se vi osjećali da netko od vas zahtijeva da nešto pospremite, a vi trenutno uživate u svojoj najdražoj igri.

Umjesto da odete u smjeru vikanja, pokušajte suosjećati s djetetom. Primjerice: „Znam da si vrlo zauzet trenutno i ne bih htjela prekinuti tvoju zabavu, ali moram te zamoliti da odložiš svoje cipele u ormarić za cipele pa se možeš nastaviti igrati.“

5. Postavite sebi sljedeća tri pitanja:

  1. Zašto se moje dijete ponaša na ovaj način?
  2. Kako se osjeća moje dijete?
  3. Što pokušavam naučiti svoje dijete?

Morate biti svjesni da djeca često nemaju dovoljno razvijene komunikacijske vještine da se izraze. Možda se osjećaju neadekvatno i žude za vašom pažnjom, a možda jednostavno ne razumiju važnost vaših zahtjeva.

Igra
Foto: Unsplash

Ono što je jako važno držati pod kontrolom kod discipliniranja djeteta i razvoja komunikacije je roditeljska uzrujanost. Naime, kada su roditelji uzrujani zato što ih dijete ne sluša, ono se osjeća nesigurno i pokreće reakciju „borbe ili bijega“ iz situacije u kojoj se nalazi. Kada se roditelji uznemire, djeca prestaju slušati i usmjeravaju se na vaše ponašanje koje se onda preslikava i na njega. Duboko udahnite i ostanite smireni do kraja.

Bez obzira na to slušaju li vas djeca ili se borite s nekim problemom u njihovom ponašanju, jedna od najboljih stvari koju možete učiniti je suosjećati. Uostalom, promatrajući iz perspektive odraslih, znamo da nema bolje metode izgrađivanja kvalitetnog odnosa od toga da nas netko posluša i pokuša shvatiti odakle dolazimo i s čim se borimo.

Članak uređen:

Izvori:

  1. Brassell, A. A., Rosenberg, E., Parent, J., Rough, J. N., Fondacaro, K. i Seehuus, M. (2016). Parent’s psychological flexibility: Associations with parenting and child psychosocial well-being. Journal of Contextual Behavioral Science, 5(2), 111-120.
  2. Markham, L. (2018). How to Get Your Child to LISTEN! Aha! Parenting.com.
  3. Reischer, E. (2014). How to Get Your Kids to Listen the First Time. Psychology Today.
  4. Tartakovsky, M. (2018). 5 Things to Do When Your Child Doesn’t Listen. PsychCentral.

Ocijenite članak

5 / 5   4

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Što kad imate neposlušno dijete?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.