Vlasac (lat. Allium schoenoprasum) je višegodišnja biljka koja spada u porodicu lukova te se često koristi kao aromatični dodatak jelima ili prehrambenim proizvodima. Okusom podsjeća na luk, no njegova posebnost leži i u ljekovitosti za naš organizam.

U nastavku članka pročitajte sve o nutritivnim i ljekovitim svojstvima vlasca. 

Foto: Photospin

Vlasac – uzgoj

Vlasac (lat. Allium schoenoprasum) je poprilično otporna biljka koja dobro podnosi hladne temperature. Može narasti do 20 cm u visinu, a njegovi su listovi dugi, uski i prepoznatljive zelene boje, ističu stručnjaci s prirodoslovnog portala Plantea.

Osim prema cjevastim listovima i upečatljivim ljubičastim cvjetovima tijekom cvatnje, najlakše ga možete prepoznati u prirodi ako listove protrljate između prstiju, a oni će ispustiti miris luka. 

S obzirom na to da je vlasac trajnica, tj. višegodišnja biljka, možemo ga uzgajati u vlastitom vrtu ili domu. Posebice jer ga vrlo rijetko možemo kupiti svježeg, kao druge vrste luka za kuhanje ili ako želimo koristiti vlasac kao začin.

Najčešće ga je moguće kupiti već uzgojenog u teglama, a poželjno je upravo tako ga prvi puta kupiti. Nažalost, uzgoj iz sjemenki je veoma zahtjevan te bi mnogima mogao zadavati probleme.

Osim kupovine u teglama, moguće ga je uzgojiti presađivanjem tako da nekoliko lukovica odvojimo i presadimo gdje želimo. To može biti u vrtu i na otvorenom ili pak u tegli u vlastitom domu/na balkonu. Jednostavan je za održavanje, a preferira nešto vlažniju zemlju.

Vlasac – divlji luk?

Mnogi vlasac nazivaju i divljim lukom, no zaista je riječ o jednoj te istoj biljci vlasca. Jedan od razloga zašto ga tako nazivaju je i zbog toga što ga često možemo pronaći u prirodi, najčešće u blizini vodenih površina jer vlasac preferira vlažno tlo.

Vlasac možete i ovako ubrati te ga zamrznuti na dulji period ili osušiti, bez potrebe da ga uzgajate u tegli ili svome vrtu.

Vlasac – ljekovita svojstva

Poput drugih vrsta luka, niti vlascu ne manjka ljekovitih svojstava i dobrobiti za naš organizam. Stručnjaci s medicinskog portala Medical News Today navode nutritivni sastav jedne jušne žlice suhog vlasca:

• 1 kalorija,
• manje od jednog grama ugljikohidrata, proteina i masti,
• 3% od preporučene dnevne doze unosa vitamina A i C,
• 9 miligrama kalija, 2 miligrama fosfora i 3 miligrama kalcija,
• 1 miligram magnezija, 3 mikrograma folata i 6.4 mikrograma vitamina K,
• kolin.

Osim navedenih sastojaka, vlasac sadrži i mnoge aktivne biljne spojeve, odnosno fitokemikalije. Istraživanje indijskih znanstvenika, objavljeno 2018. godine u časopisu Natural Product Research, objašnjava da vlasac sadrži:

• sumporne i fenolne komponente,
• flavonoide,
• saponine,
• steroidne glikozidi.

Zbog toga vlasac može djelovati protuupalno, antioksidativno i antiproliferativno. Redovni unos biljaka poput vlasca, uz uravnoteženu prehranu i redovnu tjelovježbu, može spriječiti nastanak kroničnih bolesti poput bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa te raznih tumora.

Začin poput vlasca poželjan je u svakoj kuhinji, neovisno je li u svježem ili suhom obliku.

Vlasac ne bi trebale jesti osobe koje su alergične na biljke iz porodice lukova, a prevelika konzumacija vlasca bi mogla dovesti do problema s probavom. 

Vlasac – upotreba 

Vlasac pruža odličan dodatak brojnim jelima poput salata, juha, sendviča, variva i sl. Često ga možemo pronaći u sastavu mliječnih namaza za kruh ili ga možemo čak sami dodati u paštete koje izrađujemo za aromatičan i bogat okus.

Luk vlasac možemo koristiti u bilo kojem jelu, a posebice jer je njegov okus mnogo blaži od uobičajenog luka. Recepti s vlascem stoga mogu biti mnogo ugodniji i ljudima koji nisu navikli na okus luka.

Ukoliko vlasac imate kod kuće, lako ga je brati po potrebi i svježeg, netom prije dodavanja u obroke. Možemo ga također ubrati škarama u većim količinama te ga svježeg i opranog zamrznuti za kasnije korištenje. Osim toga, vlasac je odličan i za sušenje kako bismo ga koristili za obogaćivanje drugih jela tijekom cijele godine.

Poželjno je samo dodati vlasac na kraju kuhanja jer vrlo brzo gubi svoju aromatičnost ukoliko se dugo toplinski obrađuje. 

Luk vlasac slaže se s gotovo svim namirnicama, a posebice:

• salatama (grah ili krumpir salata),
• jelima od jaja,
• sirevima,
• juhama,
• jelima s piletinom i rižom.

Primjerice, za izradu sirnog namaza potreban vam je omiljeni meki sir i sitno nasjeckani vlasac te malo soli.

• divlji luk
• kolesterol
• krvne žile
• krvožilni sustav
• luk
• vlasac
• zdravlje srca

Učitaj više izvora