Stres ne možemo izbjeći, ali možemo naučiti nositi se s njim. Psiholog Davor Dubravić objašnjava kako kronični stres utječe na organizam, zašto je važno ne zanemarivati prve znakove i kada je vrijeme potražiti pomoć.

Stres je postao dio svakodnevice. Posao, obveze, računi, obitelj, manjak vremena … Mnogi imaju osjećaj da iz dana u dan samo “odrađuju” ono što moraju, bez pravog predaha. No, nije svaki stres razlog za zabrinutost.

Dubravić objašnjava da je sasvim normalno osjetiti stres nakon zahtjevne ili neugodne situacije. Problem nastaje onda kada stres više nije iznimka nego svakodnevno stanje iz kojeg se ne uspijevamo oporaviti.

Više od 50 % Hrvata često osjeća visoku razinu stresa

Kronični stres zahvaća gotovo sve aspekte života. Jedna od prvih stvari koja strada je san. Zbog stresa teže zaspimo, budimo se umorni, a upravo nas nedostatak kvalitetnog sna čini još osjetljivijima na nove stresne situacije.

S vremenom se mogu javiti i druge promjene. Sitnice koje nas prije nisu izbacivale iz takta počinju nas živcirati, lakše planemo, teže donosimo odluke, a organizam je iscrpljen.

Dugotrajni stres ne ostavlja posljedice samo na psihu. Može pogoršati postojeće zdravstvene tegobe, ali i povećati rizik za razvoj različitih psihičkih poteškoća.

To znači da ljudi procjenjuju kako su životni izazovi veći od njihovih trenutačnih kapaciteta da se s njima nose.

Ljudi oko nas mogu biti najbolji “lijek”

Kada je riječ o nečemu što može pomoći gotovo svima, Dubravić ne govori o skupim tretmanima ni kompliciranim tehnikama. Prvi savjet je – ljudi.

Važno je imati barem jednu osobu pred kojom se ne moramo pretvarati i s kojom možemo podijeliti ono što nas muči, bez straha da ćemo biti osuđeni.

Upozorava da je problem današnjeg vremena to što smo velik dio odnosa preselili na internet. Takav kontakt može biti ugodan, ali ne može u potpunosti zamijeniti stvarni odnos s ljudima.

Osim održavanja bliskih odnosa, savjetuje da tijekom dana svjesno napravimo pauzu od obveza i odvojimo vrijeme za nešto što nas iskreno veseli.

To ne mora biti ništa veliko. Nekome će pomoći šetnja, nekome razgovor s prijateljem ili pola sata bez mobitela i posla.

Ako primijetimo da ni godišnji odmor ne možemo provesti bez razmišljanja o poslu i problemima, to može biti znak da nam je potreban ozbiljniji predah.

Ne čekajte da “puknete”

Mnogi stručnu pomoć potraže tek kada osjećaju da više ne mogu. Dubravić smatra da to ne bi trebalo biti pravilo.

Savjetuje da je dobro javiti se stručnjaku i prije nego što problemi postanu veliki. Nekad je dovoljan razgovor kako bismo bolje razumjeli što nam se događa i kako se nositi sa stresom.

Usto, govori da pomoć potražimo ako imamo osjećaj da su nas životne okolnosti počele nadvladavati, ako se dugo osjećamo iscrpljeno ili ako smo konstantno umorni bez jasnog razloga.

Takav umor često nije posljedica fizičkog napora, nego upravo kroničnog stresa koji se mjesecima ili godinama nakuplja u pozadini.

Na kraju, poruka psihologa je jednostavna – stres ne možemo potpuno izbjeći, ali možemo naučiti prepoznati kada je postao prevelik i na vrijeme učiniti nešto za svoje mentalno zdravlje.

Briga o mentalnom zdravlju ne mora uvijek biti komplicirana. Ponekad je dovoljno izdvojiti sat vremena za sebe i promijeniti okruženje. U nastavku pogledajte nekoliko mjesta u Zagrebu na kojima možete nakratko pobjeći od svakodnevnog stresa.

Pročitajte i ove članke:

• Fizički simptomi stresa kojima vas tijelo upozorava
• Posljedice stresa na organizam: Psihologinja otkriva kako nas stres ubija i kako se trgnuti prije nego bude prekasno
• Na ove organe stres najviše utječe, izravno su povezani sa živčanim sustavom.

• Davor Dubravić
• Hrvati pod stresom
• savjeti stručnjaka
• stres