ADHD se najčešće povezuje s trima glavnim skupinama simptoma – nepažnjom, hiperaktivnošću i impulzivnošću. No, novo istraživanje pokazuje da je iskustvo života s ADHD-om mnogo složenije nego što to prikazuju trenutačni dijagnostički kriteriji.

Stručnjaci upozoravaju na to da mnogi simptomi koji značajno utječu na svakodnevno funkcioniranje još uvijek nisu dovoljno prepoznati, iako ih osobe s ADHD-om često navode kao ključne izazove.

Novo kvalitativno istraživanje, provedeno među odraslim osobama s ADHD-om, identificiralo je čak devet kategorija simptoma. Uz poznatu “veliku trojku” – nepažnju, hiperaktivnost i impulzivnost – izdvojeno je još šest važnih područja koja se rijetko spominju ili uopće nisu uključena u DSM dijagnostički priručnik.

1. Neorganiziranost

Neorganiziranost se odnosi na poteškoće u održavanju reda, planiranju i izvršavanju zadataka logičnim redoslijedom. Kod djece se može očitovati kroz izgubljene zadaće ili neuredne bilješke, dok odrasli često imaju problema s održavanjem urednog doma, organizacijom obaveza i planiranjem vremena.

Iako DSM površno spominje neorganiziranost, njezin stvarni utjecaj na svakodnevni život nije dovoljno prikazan.

2. Zaboravljivost

DSM navodi zaboravljanje svakodnevnih obaveza poput plaćanja računa ili obavljanja kućanskih poslova, no osobe s ADHD-om opisuju mnogo širi spektar problema sa zaboravljanjem.

To uključuje teškoće s pamćenjem termina, prisjećanjem događaja, zadržavanjem informacija ili pamćenjem imena tijekom razgovora. Mnogi često gube stvari jer se ne mogu sjetiti gdje su ih ostavili. Stručnjaci ističu da zaboravljivost kod ADHD-a ide puno dublje od povremenog zaboravljanja obaveza.

3. Poteškoće s pokretanjem aktivnosti

Mnoge osobe s ADHD-om imaju problem s tzv. “aktivacijom”, odnosno pokretanjem i dovršavanjem zadataka. Ovaj fenomen često se opisuje i kao izvršna disfunkcija ili ADHD paraliza.

Čak i kada je riječ o važnim ili zanimljivim zadacima, osobe se mogu osjećati “blokirano” i nesposobno za početak. Ispitanici navode da ih na djelovanje često potaknu tek hitnost, vanjski pritisak ili pomoć drugih ljudi.

DSM uglavnom povezuje izbjegavanje zadataka s neugodnim ili mentalno zahtjevnim aktivnostima, no iskustva osoba s ADHD-om pokazuju da je problem mnogo složeniji.

4. Emocionalna disregulacija

Poteškoće s regulacijom emocija često se spominju u znanstvenoj literaturi, ali još uvijek nisu dio službenih dijagnostičkih kriterija.

Osobe s ADHD-om često opisuju vrlo intenzivne emocije koje ih mogu potpuno iscrpiti – čak i kada je riječ o pozitivnim osjećajima. Neki navode nagle emocionalne promjene, dok drugi ističu ljutnju ili snažne reakcije na osjećaj odbacivanja kao najveći izazov.

5. Iskrivljena percepcija vremena

Mnogi su sudionici istraživanja istaknuli da ADHD značajno utječe na doživljaj vremena. Osobe s ADHD-om često imaju poteškoće s procjenom koliko će im vremena trebati za određeni zadatak ili koliko je vremena zapravo prošlo.

To može dovesti do kašnjenja, problema s rokovima i dodatnog stresa. Primjerice, dosadne zadatke mogu doživljavati kao puno dugotrajnije nego što jesu, zbog čega ih izbjegavaju, dok zanimljive aktivnosti mogu potpuno “progutati” njihovu pažnju kroz stanje hiperfokusa.

6. Problemi sa spavanjem

Poremećaji spavanja također su česti kod osoba s ADHD-om. Prethodna istraživanja pokazala su da osobe s ADHD-om češće imaju poremećen cirkadijalni ritam, što može uzrokovati dnevni umor, pospanost i razdražljivost.

Mnogi ispitanici navode da teško zaspu zbog ubrzanih misli i mentalne hiperaktivnosti. Iako stručnjaci još uvijek raspravljaju jesu li problemi sa spavanjem zaseban poremećaj ili izravan simptom ADHD-a, jasno je da imaju velik utjecaj na kvalitetu života.

---

ADHD je složeniji nego što se mislilo

Autori istraživanja naglašavaju da su ovakve studije važne jer se temelje na stvarnim iskustvima osoba s ADHD-om, a ne samo na vanjskom promatranju simptoma.

Mnogi ključni aspekti ADHD-a nisu uvijek vidljivi okolini, ali ih osobe koje žive s ovim poremećajem svakodnevno osjećaju. Upravo zato stručnjaci smatraju da bi uključivanje iskustava pacijenata moglo poboljšati dijagnostičke kriterije i pomoći većem broju ljudi da dobiju pravovremenu podršku i liječenje.

Budući da istraživanja pokazuju kako je ADHD i dalje često nedijagnosticiran, širenje razumijevanja simptoma moglo bi biti važan korak prema boljoj prepoznatljivosti ovog poremećaja.

Pročitajte i ove članke:

• ADHD dijagnoza: Neki još misle da je riječ o mitu! Razgovarali smo sa psihologinjom koja je cijeli život posvetila ovom poremećaju
• 11 stvari koje pogoršavaju ADHD kod odraslih
• 4 stvari koje ne trebate reći osobi s ADHD-om (i što reći umjesto toga).

• adhd
• istraživanje
• simptomi ADHD-a
• skriveni simptomi ADHD-a

Učitaj više izvora