Klimatske promjene više nisu apstraktan problem budućnosti – one već danas utječu na vaše zdravlje. Dok su posljedice na fizičko zdravlje sve bolje istražene, utjecaj na mentalno zdravlje još je uvijek teško precizno pratiti.

Klimatske promjene i mentalno zdravlje – zašto ih je teško povezati?

Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem danas utječu na sve ljude na planetu. Njihovi učinci na fizičko zdravlje relativno se dobro prate, no kada je riječ o mentalnom zdravlju, situacija je znatno složenija. Još uvijek ne postoji pouzdan globalni pokazatelj koji bi dugoročno mjerio te utjecaje.

Važno je razumjeti da su fizičko i mentalno zdravlje međusobno snažno povezani. To znači da promjene u jednom području često utječu na drugo.

Primjerice, posljedice klimatskih promjena poput ozljeda ili bolesti mogu dovesti do anksioznosti, depresije ili stresa. No jednako tako, i psihički problemi mogu pogoršati fizičko stanje.

Ekstremni vremenski uvjeti i psihološke posljedice

Sve snažniji uragani na Atlantiku i Karibima ilustriraju kako klimatske promjene mogu utjecati na mentalno zdravlje. Iako ih je ukupno manje, njihova jačina raste. Kada zajednice nisu adekvatno pripremljene, posljedice mogu biti katastrofalne – gubitak života, domova i izvora prihoda.

Takve situacije često ostavljaju duboke psihološke posljedice:

• tjeskobu i stres
• depresiju
• dugotrajne traume.

Međutim, važno je naglasiti da katastrofe nisu neizbježne.

Toplinski valovi – iznimka koja već sada zabrinjava

Jedan od rijetkih primjera gdje je veza jasnija odnosi se na ekstremne vrućine i vlagu. Klimatske promjene već uzrokuju uvjete kakve čovječanstvo dosad nije iskusilo.

Poznato je da takvi uvjeti:

• smanjuju kognitivne sposobnosti
• otežavaju koncentraciju
• mogu pogoršati postojeće psihičke tegobe

Sve se češće pokušava izračunati koliko se smrtnih slučajeva tijekom toplinskih valova može pripisati klimatskim promjenama. Slični modeli za mentalno zdravlje tek su u razvoju.

Utjecaj na egzistenciju i svakodnevni život

Klimatske promjene ne utječu samo na zdravlje, već i na vaše izvore prihoda. Poljoprivrednici, primjerice, često moraju birati između rada u opasnim uvjetima ili gubitka zarade.

U ekstremnim slučajevima:

• usjevi propadaju
• stoka ugiba
• prihodi nestaju.

Iako podaci još nisu dovoljno čvrsti, postoje indicije da u područjima s ekstremnim vrućinama raste broj samoubojstava među poljoprivrednicima – osobito tamo gdje nedostaje podrška i sustavi pomoći.

Nedostatak podataka – najveći problem

Jedan od ključnih izazova je manjak pouzdanih i dosljednih podataka. Razlika između povremenog osjećaja stresa i dijagnosticiranog mentalnog poremećaja često je nejasna.

Osim toga:

• mnogi ljudi nemaju pristup mentalnoj zdravstvenoj skrbi
• usluge su često nedovoljno financirane
• postoji stigma zbog koje se problemi ne prijavljuju.

S druge strane, ponekad dolazi i do pretjeranog prijavljivanja simptoma ili različitih dijagnostičkih kriterija, što dodatno otežava usporedbu podataka kroz vrijeme.

Dostupnost pomoći – više od same blizine

Čak i kada su usluge dostupne, one nisu uvijek financijski pristupačne. I u sustavima s “besplatnim” zdravstvom često morate sami plaćati lijekove ili dodatne preglede.

Osim toga, većina sustava fokusira se na liječenje nakon pojave problema, a manje na prevenciju i kontinuirano praćenje mentalnog zdravlja.

Što još ne razumijemo dovoljno?

Još uvijek nije jasno kako klimatske promjene utječu na učinkovitost terapija i lijekova za mentalno zdravlje. Primjerice:

• visoke temperature mogu smanjiti djelotvornost određenih lijekova
• ekstremne kiše mogu potaknuti stres kod osoba koje su već doživjele poplave.

No, granica između znanstveno potvrđenog i pretpostavljenog često nije jasno definirana.

Eko-anksioznost i utjecaj medija

Vaše mentalno zdravlje može biti pogođeno i samim informacijama o klimatskim promjenama. Stalno negativno izvještavanje može potaknuti tzv. eko-anksioznost i osjećaj beznađa.

Ipak, važno je znati da katastrofe nisu unaprijed određene. Mnogo toga ovisi o vašim i društvenim reakcijama. Aktivno djelovanje i rješenja mogu potaknuti osjećaj nade i smanjiti strah.

Treba li nam uopće savršen pokazatelj?

Možda potraga za idealnim načinom mjerenja utjecaja klimatskih promjena na mentalno zdravlje odvlači pažnju od onoga što već znamo da treba učiniti.

Ključne smjernice su jasne:

• osigurati dostupnu i kvalitetnu mentalnu zdravstvenu skrb za sve
• aktivno raditi na smanjenju klimatskih promjena.

Ove dvije mjere međusobno se nadopunjuju i mogu značajno poboljšati kvalitetu vašeg života – sada i u budućnosti.

Pročitajte i ove članke:

• 8 načina na koje klimatske promjene utječu na vaše zdravlje (i što možete učiniti)
• Klimatske promjene ugrožavaju dvije milijarde ljudi: “Ovo su sumorna upozorenja. Vrijeme je da shvatimo da nitko nije siguran od posljedica”
• Ekološki otisak: Kako izračunati vlastiti utjecaj na Zemlju i kako ga smanjiti.

• klimatske promjene
• klimatske promjene i mentalno zdravlje
• utjecaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje

Učitaj više izvora