U srijedu, 26. studenog 2025., u Poliklinici Aviva u Zagrebu održan je 15. Avivin Zdravljak, besplatno edukativno predavanje na kojem su vodeći hrvatski kardiolozi govorili o najnovijim spoznajama u procjeni kardiovaskularnog rizika, važnosti ranog prepoznavanja opasnosti i modernim terapijama koje mogu dugoročno zaštititi naše srce.

Ovoga puta naglasak je bio na dva ključna područja prevencije:

• lipoproteinu (a) – često zanemarenom genetskom čimbeniku rizika
• naprednim terapijama za snižavanje kolesterola, uključujući injekcije koje posljednjih godina mijenjaju način liječenja povišenih masnoća.

Na panelu su sudjelovali:

• prof. prim. dr. sc. Hrvoje Pintarić, dr. med., spec. interne i hitne medicine, subspec. kardiologije iz Poliklinike Aviva
• Mima Georgieva, dr. med., spec. interne medicine, subspec. kardiologije iz Poliklinike Aviva
• akademik prof. dr. sc. Davor Miličić, dr. med., predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
• Antonija Stupar Jurkin, voditeljica i posebna gošća s vlastitim iskustvom brige o srcu.

Nove injekcijske terapije

Prof. prim. dr. sc. Hrvoje Pintarić je istaknuo da se praćenje kolesterola i dalje temelji na smjernicama i procjeni ukupnog kardiovaskularnog rizika.

Praćenje i liječenje kolesterola uvijek je bilo vezano uz smjernice koje se temelje na kliničkim studijama.

Naglasio je i da se uz vrijednosti LDL-a i drugih frakcija uvijek gleda šira slika:

Prvo je pitanje radi li se o muškarcu ili ženi, koje je dobi i postoje li drugi rizični faktori.

Novi lijekovi u obliku injekcija daju se dvaput mjesečno ili jednom u šest mjeseci i mogu sniziti kolesterol do 50 %. Prof. prim. dr. sc. Pintarić je objasnio:

To su lijekovi koji mogu reducirati kolesterol gotovo 50 %, što je neusporedivo s dosadašnjom terapijom.

Posebno su važni za nasljedne oblike bolesti:

Najpotrebniji su pacijentima s homozigotnim oblikom, koji može dovesti do infarkta ili moždanog udara u 20-im ili 30-im godinama.

Statini ostaju temelj terapije, ali novi lijekovi djeluju jače. Nema dvojbe da su oni puno učinkovitiji, dodao je prof. prim. dr. sc. Pintarić. Ipak, još je naglasio da dugoročne usporedbe još nisu poznate:

Nemamo još jasne spoznaje o dugoročnim razlikama u odnosu na peroralne lijekove, dok je trenutačno najvažnije – postići cilj. Bitna je učinkovitost jednih i drugih u postizanju rezultata.

Budućnost je u personaliziranom pristupu

Prof. prim. dr. sc. Pintarić očekuje daljnji razvoj preciznije dijagnostike i individualnog pristupa terapiji. Objasnio je:

Personaliziran način liječenja hiperkolesterolemije zapravo je jedini pravi način.

Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) već uvodi genetska testiranja koja pomažu procijeniti rizik pacijenta. Kod pacijenata s genetskim opterećenjem cilj je puno niži, pojasnio je, istaknuvši da će napredak u biomarkerima i novim terapijskim opcijama dodatno oblikovati budući pristup liječenju.

Što je lipoprotein (a) i zašto je važan?

Akademik Davor Miličić je podsjetio da je lipoprotein (a) poznat još od 1963., ali je njegova biološka uloga dugo bila nejasna. Danas znamo da je snažan čimbenik ateroskleroze. Objasnio je:

LP(a) je strukturno sličan LDL kolesterolu, ali ima znatno veći rizik za aterogenezu. Djeluje proaterogeno, proupalno i protrombotski, pa povećava šansu za nastanak krvnih ugrušaka na oštećenim krvnim žilama.

Povezanost s ozbiljnim bolestima

Osim s aterosklerozom, LP(a) je povezan s čestim kardiološkim stanjima. Akademik je istaknuo:

On povisuje rizik za kalcificiranu stenozu aortnog zaliska do tri ili više puta.

Povišene vrijednosti mogu biti povezane i sa zatajenjem srca. Naglasio je da je LP(a) bio godinama neprepoznat, ali vrlo važan kardiovaskularni rizični čimbenik koji treba mjeriti barem jednom u životu jer je njegova koncentracija gotovo isključivo određena genetikom.

Za razliku od LDL-a, čija se razina mijenja kroz život, LP(a) je stabilan. Miličić je izjavio:

Ako ga izmjerite jednom, vi znate imate li pred sobom osobu koja nosi povećan rizik.

Dodaje da rasa, dob i spol minimalno utječu na vrijednosti LP(a). Zato se planira preporuka da se on mora odrediti u svih ljudi barem jednom u životu kako bi se precizno procijenio individualni rizik.

Miličić je objasnio:

Nažalost, do danas nemamo dostupnu terapiju koja specifično djeluje na snižavanje LP(a).

Kod povišenih vrijednosti fokus mora biti na kontroli svih drugih čimbenika rizika – regulaciji LDL-a, prehrani, kretanju, nepušenju, tlaku i ranom otkrivanju dijabetesa. Ipak, stižu dobre vijesti:

Na pomolu su inovativne terapije. Barem jedan lijek je sada u trećoj fazi ispitivanja, što otvara prostor za novu generaciju liječenja.

Stres i genetika najviše dižu kolesterol

Mima Georgieva je istaknula da je najveći tihi problem – masnoće:

Najčešće na pregledima vidim povišene masnoće. Dakle povišene trigliceride i kolesterol.

Za razliku od tlaka ili šećera, masnoće ne daju nikakve znakove upozorenja. Dodala je:

Kolesterol ne boli. Pa što ćemo ga onda liječiti kad ne boli?

Ipak, upozorila je da ne boli i kad je jako visok i kad su krvne žile doslovce zatrpane aterosklerotskim naslagama.

Zašto je sistematski pregled nužan nakon 40.?

Na pitanje koje pretrage smatra ključnima naglasila je važnost sveobuhvatne evaluacije:

Sveobuhvatni sistematski pregled potreban je za otkriće i rizik za karcinom, i rizik za šećernu bolest, i rizik za kardiovaskularne bolesti.

I bez simptoma takav pregled najpouzdaniji je način da se otkriju rani znakovi bolesti i procijeni opterećenje krvnih žila.

Moderni način života snažno utječe na kardiovaskularno zdravlje, ali dr. Georgieva je upozorila da prehrana sama ne može napraviti čudo.

Ako sada krenete jesti zdravo, skinut ćete kolesterol za 10, maksimalno 15 %.

Objašnjava da su osnova rasta kolesterola stres i genetika, zbog čega se često mora posegnuti za lijekovima. Sjedilački život i loša prehrana dodatno povisuju i tlak i rizik za dijabetes.

Pametni satovi postaju važan alat, osobito u otkrivanju aritmija. Dr. Georgieva je objasnila:

Pametni satovi ulaze u priču vrlo lijepo jer pacijent može zabilježiti trenutak aritmije i otići liječniku. To je ključno za ranu dijagnozu fibrilacije atrija, koja povisuje rizik od moždanog udara za do pet puta.

Za dugoročne promjene navika ipak je najvažnije jedno:

Edukacija. Cilj je edukacija od djece iz vrtićke dobi.

Planiranje kao ključ zdravih navika u užurbanom rasporedu

Antonija Stupar Jurkin je naglasila da je za nju jedini način održavanja rutine – planiranje unaprijed:

Volim planirati. Planiram tjedan unaprijed jer ako mi nije u kalendaru, neće se dogoditi.

Tako kombinira treninge svoje djece i vlastite:

Kćer mi ima trening jako kasno, i kada je ostavim na njezinom treningu, ja odradim svoj.

Isto vrijedi i za prehranu – obroci se planiraju, ali prednost joj daje život na selu:

Imam mamu koja ima svoj vrt i zdravu domaću hranu. Nikad nisam kupila jaja u dućanu.

Motivacija, vrijeme i važnost preventivnih pregleda

Najveći izazov joj je pretrpan raspored:

Rasporedi su nam užasno zgusnuti. Vrijeme je najdragocjenije što imamo.

Kada motivacija padne, dopušta si odmor:

Normalno je da se dogodi dan da ti se ne da. Treba znati nekad i odmoriti i pustiti.

Ipak, naglašava važnost osobnog primjera i pregleda:

Svaki pregled je važan. Bolje ga je napraviti nego ne napraviti.

Dodaje da ju je posebno zainteresirao lipoprotein (a):

Voljela bih znati koliki mi je … Baš me zaintrigiralo.

Zdravlje se čuva prije nego što zaboli

Zajednička poruka ovog Zdravljaka vrlo je jasna – zdravlje se čuva prije nego što zaboli.

Od liječnika do javnih osoba, svi naglašavaju važnost redovitih pregleda, prepoznavanja “tihih” rizika poput povišenih masnoća, ali i uloge svakodnevnih navika koje gradimo planiranjem, umjerenošću i realnim očekivanjima.

Stres, tempo života i genetika često rade protiv nas, ali pravovremena edukacija, pametno korištenje tehnologije te briga o tijelu i umu kroz rutine koje možemo održati dugoročno, daju nam najveću šansu za zdraviji i kvalitetniji život.

Sadržaj napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Poliklinika Aviva po najvišim profesionalnim standardima.

• kolesterol
• lipoprotein (a)
• Poliklinika Aviva
• Zdravljak