Alergija na sulfite je visoka osjetljivost na sulfite, spojeve koji sadrže sumpor, a koji se prirodno nalaze u tijelu, kao i u namirnicama poput luka, kupusa i jabuka. U osoba s alergijom na sulfite imunološki sustav pretjerano reagira na izloženost sulfitu, što izaziva simptome alergijske reakcije poput škripanja u prsima, svrbeža i osipa.

Alergija na sulfite može zahvatiti svakoga, ali je češća kod osoba s astmom. Procjenjuje se da je oko 1 % stanovništva SAD-a izrazito osjetljivo na sulfite, a među njima oko 5 % ima astmu.

Alergija na sulfite – simptomi

Ako imate alergiju na sulfite i konzumirate hranu koja ih sadrži, možete iskusiti sljedeće simptome:

• kašalj
• škripanje u prsima
• svrbež i oticanje
• osip (koprivnjača)
• trnci ili peckanje
• stezanje u prsima
• kratkoća daha
• curenje nosa
• suzenje očiju
• probavne smetnje poput povraćanja i grčeva u trbuhu.

Sulfiti u hrani – što uzrokuje alergiju?

Alergija na sulfite nastaje zbog abnormalne reakcije imunološkog sustava na sulfite, što dovodi do niza neželjenih reakcija. Konzumacija hrane bogate sulfitima može izazvati takve reakcije. Primjeri uključuju:

• pivo
• vino
• sušeno voće
• sok limuna
• melasa
• kiseli kupus
• umaci i preljevi
• bezalkoholna pića, sokovi i voćni napitci
• sušeni krumpir
• škampi, jastozi i drugi rakovi
• hrana napravljena od tijesta, poput keksa, pita i kora za pizzu.

U prošlosti su sulfiti često korišteni za očuvanje hrane i sprječavanje potamnjenja povrća. Međutim, 1986. godine američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) zabranila je korištenje sulfita u svježem voću i povrću zbog sve češćih izvještaja o alergijskim reakcijama.

Primjeri specifičnih sulfita koji mogu izazvati alergijske reakcije uključuju:

• kalijev metabisulfit
• natrijev bisulfit
• kalijev bisulfit
• natrijev sulfit
• natrijev metabisulfit.

Alergija na sulfite – rizici

Stručnjaci nisu potpuno sigurni zašto neke osobe razviju alergiju na određenu tvar, ali određeni čimbenici mogu povećati rizik. Čimbenici koji mogu povećati rizik od alergije na sulfite uključuju:

• genetika – može utjecati na razvoj alergije na sulfite jer su alergije često nasljedne; ovo se naziva atopija
• okolišni čimbenici – poput pušenja ili izloženosti zagađenom zraku, mogu povećati rizik od alergijskih bolesti
• prehrambene navike – neka istraživanja sugeriraju povezanost između razvoja alergija i prehrambenih navika, primjerice konzumacije visokokalorične hrane ili kasnih obroka
• određeni zdravstveni problemi – osobe s ekcemom ili respiratornim infekcijama mogu biti osjetljivije na alergene.

Alergija na sulfite – dijagnoza

Trenutno ne postoji standardni protokol za dijagnozu alergije na sulfite. U nekim slučajevima liječnik može naručiti krvni test kako bi se utvrdila prisutnost i razina IgE antitijela na sulfite u krvi.

Međutim, većina osjetljivosti na sulfite nisu prave IgE alergije, što znači da krvni test možda neće otkriti prisutnost antitijela. Čak i ako ga otkrije, to ne znači nužno da imate alergiju.

Oralni test izazivanja također se često koristi za dijagnosticiranje ovog stanja. Test se obično provodi u bolnici pod nadzorom zdravstvenog tima i uključuje uzimanje hrane ili tekućine s postupno povećanim sadržajem sulfita dok se pažljivo prati pojava simptoma alergije.

Liječnik vam također može preporučiti vođenje dnevnika hrane, u kojem bilježite sve namirnice koje su izazvale neželjene reakcije i opisujete simptome. To može pomoći u postavljanju dijagnoze.

Alergija na sulfite – liječenje

Glavni način upravljanja alergijom na sulfite je izbjegavanje hrane i lijekova koji ih sadrže. Ako dođe do izloženosti, postoje opcije liječenja za ublažavanje simptoma:

• kortikosteroidi – steroidi koji učinkovito liječe alergijske reakcije, ublažavaju oticanje i svrbež te zaustavljaju teške reakcije; dostupni su u obliku krema, tableta, tekućine i sprejeva za nos
• antihistaminici – blokiraju djelovanje histamina, kemikalije koja izaziva simptome alergije; ublažavaju svrbež, curenje nosa, kožne osipe, koprivnjaču i suzenje očiju; mogu se primjenjivati u obliku kapsula, tableta, tekućine, kapi za oči, sprejeva za nos ili injekcija
• dekongestivi – lijekovi koji olakšavaju začepljen nos; liječnik će dati upute o pravilnoj uporabi
• epinefrin – sintetička verzija hormona epinefrina koja se koristi u hitnim situacijama za zaustavljanje ili odgađanje teške alergijske reakcije, nakon uporabe potrebno je potražiti liječničku pomoć jer učinci mogu biti privremeni.

Alergija na sulfite – komplikacije

Ako se ne upravlja pravilno, napad alergije na sulfite može izazvati ili pogoršati ozbiljne zdravstvene probleme, poput:

• dermatitisa – kožna reakcija na alergen ili iritant, obično uz svrbež i oticanje osipa
• anafilaktičkog šoka – životno ugrožavajući događaj koji nastaje naglo, pri čemu imunološki sustav oslobađa veliki broj kemikalija uzrokujući sužavanje dišnih putova i poteškoće s disanjem, što može dovesti do šoka
• koprivnjače (urtikarija) – pojava crvenih, svrbežnih kvržica na koži, koje se mogu javiti jedan do dva sata nakon izloženosti i obično nestaju unutar osam sati
• hipotenzije (nizak krvni tlak) – nagli pad krvnog tlaka ispod 90/60 mmHg, što može nastati tijekom anafilaktičkog napada; ako se ne liječi, može dovesti do zatajenja organa i smrti
• angioedema (duboko oticanje) – nakupljanje tekućine u koži koje izaziva oticanje dubljih slojeva kože.

Pročitajte i ove članke:

• Intolerancija na alkohol i alergija na alkohol nisu isto!
• Devet uobičajenih okidača alergija koje trebate znati
• Test na alergije: Kako saznati da imate određenu alergiju? Liječnik otkriva kada je potrebno testiranje, koje vrste postoje i kakvi mogu biti rezultati.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ovo svi trebaju znati!

Benigni i maligni tumori: Razlika koja otkriva trebate li se brinuti

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• Alergija na sulfite
• Sulfiti u hrani