Ima li smisla primiti novu dozu?

10 pitanja koja bi si “zdravi odrasli” trebali postaviti o cijepljenju protiv COVID-a

Budite prvi i komentirajte!
2 min čitanja

Tomislav Stanić

mag. educ. philol. croat.

10 pitanja koja bi si zdravi odrasli trebali postaviti o cijepljenju protiv COVID-a

Cjepiva protiv COVID-19 u Hrvatskoj su i dalje dostupna, ali interes za docjepljivanjem sve je manji, posebno među mlađim i zdravim osobama.

Mnogi smatraju da im, nakon što su već jednom preboljeli COVID ili primili osnovne doze, dodatna zaštita više nije potrebna. No, liječnici upozoravaju da docjepljivanje i dalje može imati smisla – ne samo radi osobne zaštite, već i radi zaštite bližnjih, pogotovo starijih članova obitelji ili onih s kroničnim bolestima.

Ako ste mlađi od 65 godina i pitate se ima li smisla primiti novu dozu cjepiva, donosimo pitanja koja vam mogu pomoći u donošenju odluke.

1. Jeste li sigurni da niste u rizičnoj skupini?

FDA preporučuje cjepivo svima starijima od 65 godina te osobama s kroničnim bolestima ili stanjima koja povećavaju rizik od teškog oblika bolesti.

Popis uključuje i češće probleme poput tjeskobe, depresije, pa čak i blagu prekomjernu tjelesnu masu (BMI 25 i više). Ako nemate dovoljno tjelesne aktivnosti (manje od 150 minuta tjedno ili rjeđe od dva treninga snage), i to vas može svrstati u skupinu s povećanim rizikom.

2. Koliko vas brine mogućnost zaraze?

Iako mladi i zdravi uglavnom imaju blage simptome (umor, bolovi u tijelu, grlobolja), cjepivo dodatno smanjuje rizik i jača imunološki odgovor.

Ako ste COVID već preboljeli bez ozbiljnih posljedica, možda ćete se odlučiti preskočiti dozu, ali vrijedi razmisliti i o tome da ne zarazite druge.

3. Koliko se bojite dugog COVID-a?

Čak 20 % ljudi nakon infekcije osjeća simptome dulje od tri mjeseca. Prema analizama, docjepljivanje može smanjiti rizik od dugog COVID-a i do 40 %.

Iako ne postoji dokaz da cjepivo štiti od svih oblika, može značajno umanjiti rizik od dugotrajne iscrpljenosti i drugih posljedica.

4. Što ako ozbiljno obolite?

Za mlade i zdrave osobe rizik od hospitalizacije je nizak, ali vrijedi razmisliti o “manjim” posljedicama – propuštenim planovima, bolovanju ili otežanom funkcioniranju kod kuće.

5. Koliko često ste među ljudima?

Ako često putujete, idete na koncerte ili provodite vrijeme u većim grupama, veći je i rizik zaraze. Cijepljenje u tom slučaju može biti način da zaštitite i druge – posebno starije članove obitelji ili kolege s kroničnim bolestima.

6. Imate li više od 50 godina?

Iako FDA cjepivo preporučuje tek nakon 65. godine, brojni stručnjaci smatraju da i osobe između 50 i 64 godine trebaju razmisliti o zaštiti jer imaju povišen rizik od hospitalizacija.

7. Kako ste podnijeli prošlu dozu?

Blage nuspojave poput temperature, glavobolje ili bolova u mišićima najčešće traju dan-dva. Ako su bile neugodne, razmislite koliko bi sama bolest mogla biti teža u odnosu na te kratkotrajne reakcije.

8. Imate li dugotrajan kašalj nakon infekcija?

Ako ste skloni dugotrajnim respiratornim tegobama nakon virusnih bolesti, cjepivo može pomoći smanjiti rizik da se to ponovi i nakon COVID-a.

9. Koliko vam znači doprinos zajednici?

Cijepljenjem se smanjuje širenje virusa i stvara svojevrsni “štit” oko ranjivih članova obitelji i zajednice. Ako ste netko tko brine i za druge, to je dodatna motivacija.

10. Jeste li jednostavno opreznija osoba?

Neki se cijepe jer ne žele riskirati pitanje “što ako?”. COVID je nepredvidiv – netko ga preboli s blagim simptomima, dok i vrlo zdrave osobe mogu razviti težak oblik bolesti. Ako želite dodatnu sigurnost, cijepljenje može biti vaša odluka.

Pročitajte i ove članke: