3 “crvene zastavice” kod dopisivanja na koje trebate obratiti pažnju

U današnje vrijeme poruke su često prvi oblik komunikacije u potencijalnim vezama

U današnje vrijeme poruke su često prvi oblik komunikacije u potencijalnim vezama. I dok vam se možda čini da je sve u redu jer poruke stižu redovito, način na koji netko piše može otkriti puno više nego što mislite.

Ako se nakon dopisivanja često osjećate zbunjeno, emotivno iscrpljeno ili jednostavno – usamljeno – možda je vrijeme da razmotrite postoji li u toj komunikaciji jedan ne tako očit problem – emocionalna nedostupnost.

Emocionalna nedostupnost ne mora se odmah prepoznati – ne uključuje nužno ignoriranje poruka ili izjavu “Nisam spreman/na za vezu.”. Često se skriva u svakodnevnom načinu komunikacije, osobito u dopisivanju.

Na prvi pogled sve može djelovati opušteno, ali upravo kroz tekstualne poruke mnogi otkrivaju (ili skrivaju) svoju sposobnost za bliskost. Ako vam se čini da s nekim razgovarate stalno, ali nikad “stvarno”, možda je vrijeme da pogledate dublje u način na koji pišu.

1. Mrvice pažnje – samo da ostanete “tu negdje”

Osoba vam povremeno pošalje “hej”, neku smiješnu sliku ili reagira emojijem – dovoljno da vas zadrži, ali nikad dovoljno da odnos zaista napreduje. Ako postavite pitanje, odgovor kasni ili ostaje nejasan. Ako pokažete emocije, naiđete na šalu ili tišinu.

Ovaj obrazac ponašanja, poznat i kao breadcrumbing, često nije rezultat lijenosti, već dubokog straha od bliskosti. Istraživanja pokazuju da osobe s anksioznim ili izbjegavajućim stilom privrženosti češće pribjegavaju ovom ponašanju – žele da ste blizu, ali ne preblizu.

Za vas to može značiti osjećaj zbunjenosti i emocionalne napetosti. Stalno čekate novu poruku, tražite znak da je veza stvarna, a sve što dobivate su “emocionalne mrvice”.

2. Brzi odgovori, ali bez dubine

Neki ljudi uvijek odgovaraju brzo. Šalju jutarnje poruke, požele vam laku noć, uvijek su “tu”. No, kada podijelite nešto osobno, dobijete samo “To je teško.” ili emoji. Kada pokažete radost, oni promijene temu. Sve djeluje prisutno, ali zapravo nije.

Ovakvo ponašanje često je znak emocionalnog povlačenja.
način na koji netko piše može otkriti puno više nego što mislite
FOTO: Shutterstock

Osoba održava komunikaciju, ali bez stvarne povezanosti. I dok se na van čini da je sve u redu, vi se s vremenom osjećate emocionalno usamljeno, kao da ste sami udvoje.

Štoviše, možete nesvjesno početi potiskivati vlastite emocije jer naučite da od sugovornika ne možete očekivati više. Nisu fizički odsutni, ali su emocionalno nedostupni, i to na suptilan, uporan način.

3. Pametno, ali hladno – analiza umjesto osjećaja

Ova osoba ne nestaje. Ne šalje samo mrvice. Čak je i zanimljiv sugovornik – piše jasno, promišljeno, ponekad i duboko. No, svaki razgovor s njom postaje analizaživotna lekcija, teorija ili psihološki komentar. Umjesto empatije dobijete objašnjenje. Umjesto topline – dijagnozu.

Isprva to izgleda kao emocionalna inteligencija. No, kako vrijeme prolazi, postaje jasno da ta osoba zna govoriti o osjećajima, ali ih rijetko izražava.

Znanstvena istraživanja pokazuju da osobe sklone izbjegavanju bliskosti često koriste razum, a ne srce, kako bi izbjegle nelagodu. Njihov način povezivanja je više misaon nego emotivan.

U konačnici se možete početi osjećati “preosjetljivo” ili kao da tražite previše, iako ste zapravo samo željeli nježnost. Problem nije u vama, već u emocionalnoj nedostupnosti koja je skrivena iza elokventnosti.


Kako znati jeste li upali u ovaj obrazac?

Povremena površnost u komunikaciji nije problem. No, ako se često pitate što druga osoba zapravo osjeća, preispitujete svaku poruku ili se osjećate emocionalno usamljeno iako se stalno dopisujete – to bi mogao biti znak da nešto ne štima.

Zastanite i zapitajte se “Što mi ove poruke stvarno znače? Zašto ostajem u toj dinamici? I što bi za mene značilo da izaberem mir umjesto stalnog čekanja?”.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu