Kao pacijent ili skrbnik imate moć pomoći u sprječavanju jednog od najkritičnijih rizika u zdravstvenoj skrbi – pogrešne dijagnoze. Jednostavni koraci mogu značajno smanjiti vjerojatnost dijagnostičkih pogrešaka, koje su vodeći uzrok smrti u SAD-u, odmah iza bolesti srca i raka.

Studija iz 2021. procjenjuje da pogrešne dijagnoze – bilo propuštene, odgođene ili netočne – uzrokuju 371.000 smrti i 424.000 trajnih invaliditeta godišnje u SAD-u. Dijagnostičke pogreške predstavljaju najveću kategoriju medicinskih pogrešaka koje vode do smrti u svim zdravstvenim okruženjima, zbog čega nadmašuju sve druge probleme vezane uz sigurnost pacijenata zajedno.

Svjesni ozbiljnosti problema, CDC i još dvije savezne agencije objavili su priručnik za dijagnostičke pogreške namijenjen zdravstvenim djelatnicima, bolnicama, pacijentima i skrbnicima. Ova inicijativa naglašava važnost uključenosti pacijenata u postizanje točnih dijagnoza.

Uobičajena stanja koja se često pogrešno dijagnosticiraju

Iako je stopa pogrešnih dijagnoza opadala od sredine 20. stoljeća, napredak je stagnirao za određena stanja. Pet zdravstvenih problema odgovorno je za gotovo 40 % ozbiljnih posljedica ili smrtnih slučajeva uzrokovanih dijagnostičkim pogreškama – moždani udar, sepsa, upala pluća, venska tromboembolija (VTE) i rak pluća.

Među njima se moždani udar najčešće propušta, osobito kada simptomi nalikuju drugim stanjima, poput poremećaja unutarnjeg uha ili migrene.

Međutim, hitne službe bilježe veći broj pogrešaka zbog velikog broja pacijenata. Primarne zdravstvene ambulante također doprinose dijagnostičkim pogreškama zbog velikog opsega rada, iako su pacijenti tamo obično manje bolesni.

Koraci koje možete poduzeti kako biste spriječili dijagnostičke pogreške

Priručnik CDC-a nudi praktične savjete za pacijente i skrbnike kako bi smanjili rizik:

• upoznajte imena liječnika i medicinskih sestara koji se brinu o vama
• pristupite svojem elektroničkom zdravstvenom kartonu i portalu za pacijente
• vodite ažurirani zapis o svojoj medicinskoj povijesti i povijesti lijekova
• organizirajte rezultate testova i medicinske razgovore u bilježnici ili digitalnoj datoteci
• prijavite sve promjene svojeg stanja svojem medicinskom timu
• pitajte o svrsi i detaljima svakog testa prije nego što se provede te provjerite rezultate.

Prilikom otpusta iz bolnice osigurajte da razumijete plan daljnjeg liječenja, uključujući buduće preglede i terapije.

Kako zastupati svoje interese u zdravstvenoj skrbi?

Neurolog dr. David Newman-Toker za WebMD preporučuje pripremu sažetka simptoma i medicinske povijesti na jednoj stranici prije svakog pregleda. To pomaže liječnicima da se fokusiraju na dijagnozu, umjesto da troše vrijeme na prikupljanje informacija.

Također, ako vaše liječenje ne djeluje, postavite pitanje: “Jesmo li sigurni da je ova dijagnoza točna?“. To može potaknuti liječnike da preispitaju zaključke.

Zašto dolazi do dijagnostičkih pogrešaka?

Analiza iz 2023. je pokazala da gotovo 70 % dijagnostičkih pogrešaka proizlazi iz problema u procesu testiranja, uključujući naručivanje, provođenje i komunikaciju rezultata.

Međutim, neki stručnjaci, poput dr. Newmana-Tokera, vjeruju da ovi problemi čine manje od 5 % pogrešaka, pri čemu naglašava potrebu za boljim izborom testova, pravovremenim narudžbama, preciznom interpretacijom i spremnošću na preispitivanje dijagnoza.

Pročitajte i ove članke:

• Hvata vas tjeskoba dok čekate rezultate nalaza ili dijagnozu? Evo 5 strategija kako se nositi s time
• Profesionalci koji zaslužuju poštovanje: Ovih 7 stvari nikako ne biste trebali reći svojem liječniku tijekom pregleda
• Preventivni pregledi u svakoj životnoj dobi: Spašavaju živote! Liječnik otkriva kada trebate obavljati zdravstvene kontrole.

• istraživanje
• pogrešna dijagnoza

Učitaj više izvora