Kako ekstremna vrućina utječe na vaš mozak?

ekstremne vrućine oštećuju mozak

Ekstremne vrućine značajno utječu na dijelove svijeta. Rastuće temperature ne uzrokuju samo bolesti povezane s vrućinom, već i oštećuju rad mozga.

Nedavni komentar međunarodnih istraživača u The Lancet Neurology naglašava da povećanje temperature dovodi u pitanje sposobnost tijela da regulira toplinu i remeti funkcije živčanog sustava. Očekuje se da će klimatske promjene pogoršati neurološka i psihijatrijska stanja kao što su Alzheimerova bolest i shizofrenija.

Istraživanja pokazuju da kognitivne sposobnosti počinju opadati na 26 °C. Neki stručnjaci vjeruju da više temperature mogu smanjiti aktivnost parasimpatičkog živčanog sustava i razine kisika u krvi, što dovodi do smanjene kognitivne funkcije.

Dr. Kimon Bekelis, voditelj neurointervencijskih službi u Catholic Healthu na Long Islandu, za Verywell Health napominje da, iako su točni razlozi kognitivnog pada na ekstremnoj vrućini nejasni, trenutne studije istražuju vezu između neurotransmitera i izloženosti toplini.

Toplinski valovi mogu biti opasni, čak i ako ste mladi

Naš živčani sustav funkcionira poput mreže električnih kabela, a toplina može utjecati na električnu vodljivost, objasnio je Bekelis. Naglasio je važnost praćenja mentalnog zdravlja tijekom toplinskih valova jer se stanja poput depresije i tjeskobe mogu pogoršati.

Dugotrajno izlaganje toplini može dovesti do toplinskog udara, što ima posljedice za fizičko i mentalno zdravlje.

Određeni lijekovi, poput antipsihotika i invaliditeta poput ozljeda leđne moždine mogu oslabiti sposobnost tijela da regulira toplinu, zbog čega čine pojedince ranjivijima tijekom ekstremnih vrućina.
Tijekom toplinskih valova ključno je boraviti na klimatiziranim mjestima
FOTO: Shutterstock

Kako se zaštititi od ekstremne vrućine?

Tijekom toplinskih valova ključno je boraviti na klimatiziranim mjestima i hidrirati se. Onima koji imaju problema s regulacijom topline rashladni prsluci mogu pomoći u snižavanju tjelesne temperature.

Bekelis je primijetio da, iako su rasprave o sigurnim temperaturnim rasponima za rad mozga u tijeku, ne postoji konačan siguran prag za sve. Ljudi koji žive u toplijim klimama, poput Floride, često se prilagođavaju višim prosječnim temperaturama, iako su ekstremne temperature i dalje izazovne.

Jun Wu, profesor okoliša i zdravlja na radu na Sveučilištu California-Irvine, istaknuo je ograničenu dostupnost rashladnih skloništa i njihovu neadekvatnu distribuciju. Mnoga skloništa rade u ograničeno vrijeme, što možda neće zadovoljiti potrebe onih najugroženijih.

Wu je naglasio potrebu za promjenama politike i infrastrukture kako bi se ublažili zdravstveni rizici povezani s vrućinom. Lokalne vlasti mogu pomoći sadnjom drveća, bojanjem krovova i cesta u svjetlije boje te provedbom zelenog planiranja za smanjenje topline i onečišćenja zraka.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Blackmer, N. (2024). What Extreme Heat Does to Your BrainVerywell Health.
  2. Sisodiya, S. M. i sur. (2024). Climate change and disorders of the nervous system. The Lancet Neurology, 23(6): 636–648.
  3. Cedeño Laurent, J. G. i sur. (2018). Reduced cognitive function during a heat wave among residents of non-air-conditioned buildings: An observational study of young adults in the summer of 2016. PLOS Medicine, e1002605.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu