Burzitis je upala burza, malih vrećica ispunjenih sluzavom tekućinom u našim zglobovima, koje su odgovorne za cirkulaciju sinovijalne tekućine. Riječ je o akutnoj ili kroničnoj upali burze.

Sinovijalna tekućina pomaže našim zglobovima da se pomiču glatko i da se smanji trenje, a stvaranje prekomjerne količine sinovijalne tekućine može dovesti do raznih bolesti zglobova.

Burze su smještene između mišića i tetiva ili na mjestima gdje se mišići i tetive dodiruju s podlogom. Neke su povezane i sa zglobnom šupljinom i uključene su u cirkulaciju sinovijalne tekućine.

Površinske burze smještene su između koštanih izraslina i kože (burza na vršku lakta i burza na prednjoj strani ivera koljena). Duboke burze smještene su dublje, (npr. ispod koštanog izdanka ramena, a u svezi je s tetivom mišića ramena).

U našem tijelu ima oko 150 prirođenih burzi, a neke nastaju kasnije, na mehaničke podražaje. One su poput jastučića koji ublažavaju i olakšavaju kretanje tetiva, mišića i kosti time što smanjuju trenje.

Prilikom burzitisa ili upale burze dolazi do povećanja količine tekućine unutar burze, čime nastaje pritisak na okolne strukture i dolazi do razvoja specifičnih simptoma: boli, osjetljivosti, upale, otekline i smanjenja opsega pokreta.

Burzitis se najčešće javlja u ramenima, laktovima i kukovima, no može se pojaviti u koljenima i petama.

Često se događa u onim zglobovima koji se puno gibaju. Upala je najčešće posljedica velikih naprezanja mišića, ozljeda, ponavljajućih pokreta, dugotrajnog ili nepravilnog držanja ili položaja tijela, ali uzrok upali može biti i infekcija, upala zgloba i gihta. Ponekad kalcifikati (ovapnjenja) u tetivama mišića zbog trenja ili ozljede izazivaju burzitis.

Uzroci burzitisa

Uzrok je obično nepoznat, no određenu ulogu igraju ponavljane ili akutne ozljede, infekcije i bolesti taloženja kristala.

Burzitis može nastati na više načina. Najčešći tip burzitisa je onaj uzrokovan trenjem, a zatim slijedi kemijski te septički burzitis.

Burzitis koji nastaje trenjem, uzrokovan je često ponavljanim kretnjama tetive, koje se kreću preko burze. Ovakav tip oštećenja javlja se najčešće kod osoba s pojačanom fizičkom aktivnošću, kod sportaša ili osoba koji se bave fizički zahtjevnim poslom.

Trenje se događa kod ponovljenih kretnji tetive preko same burze, što često biva kombinirano s nekim vanjskim pritiskom. To se događa kod onih osoba ili sportaša koji učestalo ponavljaju iste kretnje (tenisači, trkači, bacači (diska ili koplja) te kod čistačica ili nekih drugih profesija).

Takvo stanje učestalo pogađa burze u ramenu, kuku, koljenu, laktu te u okolini pete. Mehanička iritacija stimulira upalu koja dovodi do izlučivanja tekućine u samu burzu, što na kraju dovodi do otoka i bolnosti.

Kemijski burzitis nastaje kao posljedica kronične upale u okolnom tkivu tetiva. Odnosi se na stanje u kojem je upala burze uzrokovana biokemijskim spojevima, nastalim kao posljedica kronične upale u okolini, posebice tetiva. Važno je burzitis tada tretirati kao posljedicu.

Riječ je o stanju do kojeg dolazi kao rezultat dugotrajno prisutne upale u okolnom tkivu. Kod sportaša je to najčešće nakon mnogih godina nedovoljno dobro liječenih tetivnih upala, a kod ostalih nakon dugotrajnih bolova s istim uzrokom. Najčešće se ovo stanje događa u području ramena.

Septički burizitis je najrjeđi, a odnosi se na upale uzrokovane prodiranjem bakterije u burzu – putem krvotoka ili direktnim ulaskom prilikom udarca koji ošteti kožu i samu stijenku burze.

Do upale burze najčešće dolazi u području ramena, lakta, kuka, koljena, Ahilove tetive, stopala i lumbalnog dijela kralježnice.

Burzitis lakta

Burzitis lakta ili burzitis olekranona je upala burze lakta. Radi se o upali burze na samom laktu ispod kože, a iznad koštanog vrha – upravo tamo gdje lakat dodiruje podlogu kada se naslonite na stol.

Uzrok burzitisa lakta je konstantno podraživanje vrška lakta.

Burzitis lakta učestala je pojava kod studenata ili osoba koje su većinu vremena oslonjene na laktove. Prije mnogo godina, kada je ovaj naziv ušao u upotrebu, studenti su učili naslonjeni laktovima na tvrdi stol. Danas se češće služe računalima pa je ovo oboljenje češće u nekim drugim profesijama.

Kod dugotrajnog naslanjanja na laktove (prilikom učenja za stolom ili drugih sličnih aktivnosti) dolazi do pritiska na sluznu vreću (burzu) koja reagira upalom. Upala dovodi do bubrenja burze u kojoj se nakuplja tekućina, a sve je to popraćeno stvaranjem “jastuka” na laktu, uz prisutnu bol. Drugi način upale i otoka je jak udarac pa se tada ona napuni krvlju i dođe do otekline. Ova je ozljeda vrlo česta u sportovima poput nogometa, rukometa, odbojke i košarke, u kojima su padovi česti, a ne nose se zaštite.

Javlja se i kod reumatoidnog artritisa ili gihta.

Burzitis lakta prepoznat ćete po jajolikom otoku koji je bolan na dodir, ali nema ograničenosti pokreta.

Uglavnom se liječi ubrizgavanjem anestetika u sluznu vrećicu, ali ga je moguće liječiti i kirurški (ako se ponavlja).

Burzitis koljena

Burzitis koljena ili infrapatelarna burza nalazi se ispod patelarne sveze koljena. Na samom je vrhu koljena kost patela, a između nje i kože nalazi se “prepatelarna burza”.

Kada se upali, poveća se i strši uz oba ruba sveze te najčešće ima oblik pješčanog sata. Ciste ove vrste mogu se javiti i kod djece te su uglavnom obostrane. Ciste koje se javljaju kod djece nazivamo primarnima, dok se sekundarne javljaju kod odraslih i vezane su uz ranije unutarnje ozljede koljena, osteoartritis i reumatoidni artritis.

Ona se relativno često upali, bilo kod dužeg klečanja, manjih i čestih udaraca, ili kod jednog jačeg udarca ili pada. Ovo je stanje gotovo profesionalno oboljenje parketara i keramičara, ali se nerijetko viđa i u svim onim sportovima u kojima su padovi ili kontakt s podlogom česti (odbojka, košarka, rukomet, nogomet, borilačke vještine i gimnastika).

Bakerova cista, poznata kao potkoljenična cista, oteklina je u prostoru potkoljenice koja uzrokuje ukočenost i bol u koljenu (jedna od burzi koja zna biti povezana sa zglobom koljena). Glavni uzrok Bakerove ciste je sinovijalna tekućina koja podmazuje tetive i hrskavice u koljenima te ju stoga možemo svrstati u vrste burzitisa, odnosno upala.

Burza koljena može narasti od 3 – 5 cm, ponekad čak i više. Ovog puta pojedine burze, za razliku od burzi lakta, svojom veličinom mogu oboljelom ograničiti pokretljivost zgloba. Cista može sprječavati povrat venske krvi te zbog toga nastaje otok u predjelu potkoljenice.

Burzitis koljena također se može liječiti ubrizgavanjem lijeka ili kirurški. Ako je ovo stanje neliječeno, može rezultirati trajnom preosjetljivošću koljena i na najmanje udarce.

Kod Bakerove ciste potrebno je nositi elastični steznik, posebice pri dužem stajanju ili fizičkim aktivnostima. U iznimnim situacijama, kada smetnje postanu ozbiljnije, dolazi u obzir i kirurško odstranjenje ciste.

Burza stopala i pete

Burzitis u području stopala i pete relativno je česta pojava te može praviti poteškoće pri nošenju obuće. Najčešće su zahvaćene burze u području unutarnje strane bazalnog zgloba palca. Burzitis tog zloba možete prepoznati po crveno-plavkastoj, okruglastoj, elastičnoj tvorbi koja je bolna na dodir. 

Kako biste smanjili bolnost tog područja, nosite udobnu i široku obuću, pogotovo ako se napravi operacija koštanog izbočenja.

Najčešće zahvaćene burze u području stopala su i burze koje se nalaze u području donjeg dijela Ahilove tetive. Površinski burzitis mnogo je učestaliji kod mlađih žena i to prvenstveno zbog nošenja neudobne obuće i  visokih potpetica. Kod ove vrste burzi rijetko je potreban operativni zahvat.

Burzitis ramena

Burzitis ramena može biti akutna ili kronična upala burze, odnosno sluznih vrećica koje smanjuju trenje te tako olakšavaju pokrete. Upala ramene burze uglavnom je uzrokovana učestalim pritiskom na određeni zglob.

U području ramena kalcijeve soli odložene su najčešće u tetivi mišića ramena i mogu dospjeti u burzu te izazvati akutnu upalu koja nastaje naglo, često noću, s jakim bolovima i potpuno ograničenim pokretima u ramenu.

Najčešći simptom ramenog burzitisa je bol u ramenu, koju pacijenti opisuju kao ”smrznuto rame”. Bol dolazi u pratnji s ukočenosti i smanjenim opsegom pokreta u ramenu. Dijagnoza se uglavnom postavlja kliničkim pregledom. Oko bolnog mjesta može se zamijetiti crvena oteklina. Liječenje burzitisa ramena uglavnom se vrši punkcijom u lokalnoj anesteziji.

Ako liječnik sumnja na infekciju, poslat će vas na RTG snimanje. Burzitis ramena se liječi i fizioterapijom te nesteroidnim lijekovima, a kirurško uklanjanje se ne vrši zbog položaja ramene burze. 

Burzitis – simptomi

Simptomi su najjače izraženi ujutro nakon buđenja, a zatim oslabe kada razgibamo zglob.

Vodeći simptomi burzitisa su:

• tupa bol u području burze koja se pojavljuje pri određenim pokretima zgloba,
• natečenost i crvenilo zgloba.

Svakako se preporučuje odlazak liječniku ako osjetite neke od navedenih simptoma.

Burzitis – liječenje

Burzitis nije teška bolest. Uglavnom nestaje sama od sebe za dva tjedna, posebno ako izbjegavate pritisak na zahvaćeno mjesto sve dok je otečeno. Ako tegobe potraju, obratite se liječniku.

Liječnik će vam pregledati zglob kako bi postavio dijagnozu. Kako bi se smanjio pritisak i bolnost zahvaćenog mjesta, liječnik će punktirati tekućinu s bolnog mjesta te nakon toga čvrsto poviti zglob. 

Liječenje burzitisa uglavnom nije zahtjevno te uključuje odmor i smanjenje fizičkog napora, no ako vam sami odmor ne olakšava simptome liječnik vam može preporučiti:

• lijekove za olakšanje bolova,
• fizikalnu terapiju,
• kortikosteroidne injekcije,
• kirurški zahvat,
• nesteroidne lijekove.

Burzitis se često može vratiti na nekim mjestima. Ako se burzitis javi više od dva puta, najbolja opcija je kirurški odstraniti burzu koja izaziva tegobe. Kirurški zahvat se vrši pod lokalnom ili općom anestezijom. U bolnici se najčešće ostaje jedan dan, rijetko iznad toga. Ako se zahvat ne može izvesti, kao kod bolnih burzi duboko u tkivima ramena, liječenje se odvija injekcijama kortikosteroida ili lokalnih anestetika u najbolnije područje. 

Savjetujemo vam da već kod prvih simptoma kontaktirate liječnika kako bi vas uputio na najbolju moguću terapiju.

Burzitis – prirodno liječenje

Budući da liječenje burzitisa nije komplicirano, u velikom mjeri mogu pomoći i prirodni lijekovi.

• Čičkov čaj – žlicu sitno isjeckanog korijena čička kuhajte 5 minuta u pola litre vode. Poklopite i ostavite da odstoji 15 minuta. Otopinu procijedite i pijte dvije velike žlice dnevno. Čaj možete pripremiti i od sjemena čička. 
• Tinktura od gaveza – u plastičnu bocu dodajte 100 g korijena gaveza i prelijte sa 700 ml rakije. Zatim bocu položite da odleži u vodoravnom položaju 14 dana na tamnom mjestu. Nakon 14 dana otopinu procijedite i uspite u staklenu bocu te čuvajte na hladnom mjestu. Bolno mjesto mažite tri puta dnevno s ovom tinkturom.
• Limun – konzumacija limuna može smanjiti otok zglobova te ublažiti bolove. Konzumacija limuna zbog njegove alkalnosti pomaže u ublažavanju upalnih procesa u organizmu.
• Celer – 40 grama lišća celera kuhajte u litri vode nekoliko minuta. Mješavinu poklopite i ostavite da se prohladi, nakon toga procijedite i pijte dok je mlako. Preporučuje se koristiti ovu terapiju kroz tri tjedna.
• Vrba – žličicu vrbine kore stavite u 2,2 dl hladne vode. Kuhajte najduže 5 minuta, a nakon toga ostavite da se ohladi desetak minuta. Nakon što se ohladi, mješavinu procijedite i pijte dvije šalice dnevno.

• bakerova cista
• bol u zglobovima
• burzitis
• sinovijalna tekućina