Pripremite se na još smrtonosnije toplinske valove! Europa se zagrijava najbrže na svijetu
- Budite prvi i komentirajte!
- 4 min čitanja
U izvješću Svjetske meteorološke organizacije i Službe za klimatske promjene Copernicus EU-a stoji da bi se Europa trebala pripremiti za još smrtonosnije toplinske valove koji su prouzročeni klimatskim promjenama te se ističe da je Stari kontinent, koji se zagrijava najbrže na svijetu, prošle godine bio oko 2,3 °C topliji nego u predindustrijsko doba.
Suša koja uništava usjeve, rekordno visoke temperature površine mora i dosad nezapamćeno otapanje ledenjaka samo su neke od posljedica spomenutih u izvješću.
Najtoplije ljeto u povijesti
Na kontinentu, koji se od 80-ih godina prošlog stoljeća zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, prošle je godine zabilježeno najtoplije ljeto u povijesti, a u zemljama poput Francuske, Njemačke, Italije, Portugala, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva evidentirana je najtoplija godina u povijesti.
Svijet se od sredine 19. stoljeća u prosjeku zagrijao za gotovo 1,2 °C, što je potaknulo razornu kaskadu ekstremnih vremenskih uvjeta, poput intenzivnijih toplinskih valova, jačih suša u nekim područjima i oluja koje su postale žešće zbog porasta razine mora.
Najteže su pogođeni najosjetljiviji ljudi i najsiromašnije zemlje svijeta, a učinilo se premalo da bi se pridonijelo smanjenju emisija fosilnih goriva koje podižu temperature.
No, negativni vremenski utjecaji postaju sve ozbiljniji širom svijeta, a u regijama sjeverne hemisfere i onima oko polova uočeno je osobito brzo zatopljenje.
Visoke su temperature diljem Europe još više pogoršale otprije prisutne dugotrajne sušne uvjete, potaknule su i goleme šumske požare koji su rezultirali drugim najvećim opožarenim područjem u povijesti, a evidentirano je i više tisuća smrtnih ishoda koje su liječnici povezali s vrućinama, rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.
Više od 16.000 umrlih od vrućine
Velike vrućine prošle su godine uzrokovale više od 16.000 smrtnih slučajeva, a poplave i oluje odgovorne su za veći dio od procijenjene dvije milijarde dolara štete koja je nastala zbog vremenskih i klimatskih ekstrema.
Direktor Copernicusa Carlo Buontempo u izvješću je napisao:
Nažalost, sve navedeno ne može se smatrati jednokratnom pojavom ili se pripisati klimatskoj varljivosti. Aktualna saznanja i trenutačno razumijevanje klimatskog sustava, kao i njegova evolucija upućuju na to da su ovakvi događaji postali dio obrasca koji će ekstremne toplinske stresove učiniti još češćima i intenzivnijima u cijeloj regiji.
Sve više temperature ostavile su traga na svjetskim gospodarstvima i u ekosustavima, ističe se u izvješću.
U Alpama se u 2022., dakle, samo jednoj godini, otopilo više leda s ledenjaka nego ikada dosad i može se govoriti o rekordu. Uzrok tome su vrlo male količine snijega, ekstremno topla ljeta i “naslage” saharske prašine koju donosi vjetar.
Slična je situacija i s oceanima. Prosječna temperatura površine mora u sjevernom Atlantiku najtoplija je zabilježena dosad. Stopa zagrijavanja u istočnom Sredozemnom moru, Baltičkom i Crnom moru te na južnom Arktiku za više od triput je viša od globalnog prosjeka.
Morski toplinski valovi, koji mogu raseliti ili čak ubiti određene životinjske i biljne vrste, u nekoliko su regija trajali neprekidno i do pet mjeseci. Među njima su zapadni dio Sredozemlja, La Manche i područje oko južnog Arktika.
U većem dijelu Europe kišne su padaline bile manje od uobičajenih vrijednosti, što je jako pogodilo poljoprivrednu proizvodnju i rezerve vode te istodobno stvorilo pogodne uvjete za izbijanje šumskih požara.
U 2022. je evidentirano drugo najveće opožareno područje u regiji. Golemi su požari opustošili dijelove Francuske, Španjolske, Portugala, Slovenije i Češke.
Rezerve vode u Španjolskoj su se smanjile na manje od polovice kapaciteta do srpnja 2022., nakon što su stanovnici Pirenejskog poluotoka doživjeli četvrtu godinu zaredom koja je bila sušnija od prosjeka.
U dijelovima Francuske poljoprivrednici nisu imali mogućnost da navodnjavaju polja, a sušni su uvjeti utjecali i na žetvu žitarica i berbu grožđa u Njemačkoj.
Ipak jedan pozitivan znak za budućnost
Suša je utjecala i na proizvodnju energije, što je rezultiralo smanjenjem hidroelektrične energije, ali i proizvodnje nekih nuklearnih elektrana koje se uvelike oslanjaju na zalihe vode zbog hlađenja postrojenja. Ipak u izvješću se spominje i jedan pozitivan znak za budućnost.
U izvješću stoji da je takav rezultat posljedica kombinacije faktora, među kojima je i “znatno povećanje” kada je posrijedi uvođenje solarne energije tijekom prošle godine.
U izvješću stoji:
Sunce i vjetar se tijekom cijele godine nadopunjuju – sunčevo zračenje jače je u kasno proljeće i ljeto, dok je intenzitet vjetra obično veći zimi.
Premda u zadnjih 30 godina nema značajnijeg trenda u obrascima izmjene vjetra ili kiše u Europi, u izvješću stoji da je količina sunčeve svjetlosti znatno povećana, a samo u 2022. je evidentirana najveća količina sunčeva zračenja od početka mjerenja 1983. godine.
Pročitajte i ove članke:
- Toplinski valovi: Liječnik otkriva tko je najviše ugrožen i kako se ponašati
- Ova globalna prijetnja slijedi nam u narednih pet godina! Znanstvenici upozoravaju na strašne posljedice
- Klimatske promjene povećavaju rizik od novih bolesti u Europi! Prenose ih kukci, a znanstvenici upozoravaju na opasnost.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
