Transplantacijska medicina koja se bavi presadbom organa i tkiva danas je diljem svijeta prihvaćena i uspješna metoda liječenja bolesnika kod kojih je došlo do nepovratnog zatajenja funkcije organa kao što su srce, bubrezi, jetra, gušterača ili pluća. Putem transplantacije organa preminulih osoba, ili u nekim slučajevima živih srodnih i nesrodnih darivatelja, spašavaju se životi i izuzetno se pridonosi poboljšanju kakvoće života primatelja.

Hrvatski sabor donio je 2006. godine odluku kojom se 26. svibnja obilježava Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva. Godinu poslije Hrvatska je postala članica Eurotransplanta – ugledne međunarodne organizacije za dodjelu i razmjenu organa između osam država EU-a.

Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa prilika je za zahvalu svim zdravstvenim djelatnicima te onima koji na bilo koji način doprinose uspješnosti Nacionalnog transplantacijskog programa. Zahvalnost i poštovanje odaje se obiteljima darivatelja organa na njihovoj plemenitoj odluci o darivanju organa kojom su drugima podarili novi život na dar, navodi Ministarstvo zdravstva. U nastavku saznajte kako postati darivatelj organa u Hrvatskoj.

Doniranje organa u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se od živih donora mogu donirati bubreg, dio jetre, dio pluća, matične stanice, koža, hrskavica i dio kosti. Svatko tko je stariji od 18 godina – da je zdrav i pri zdravoj svijesti – može darovati bubreg članu obitelji za transplantacijsku operaciju, ali samo ako darivatelj i primatelj imaju istu krvnu grupu i tip tkiva.

Ne postoji dobna granica za darivanje organa – puno djece čeka na organe kojima odrasli organi u nekim situacijama nisu kompatibilni.

Nakon smrti osoba može darivati jetru, bubrege, gušteraču, srce i pluća. Prije transplantacije se potvrđuje smrt mozga od strane tročlane komisije u dva uzastopna pregleda.

Kako postati darivatelj organa?

Republika Hrvatska ima zakon pretpostavljenog pristanka, što znači da su svi građani mogući darivatelji ako se za života nisu tome protivili.

Bez obzira na pozitivne zakonske propise koji omogućuju darivanje organa, ako se obitelj umrle osobe izričito protivi darivanju organa, poštuje se želja obitelji.

Građani bi još za života trebali donijeti odluku vezanu uz darivanje organa poslije smrti te o svojem stavu informirati svoje bližnje. Obitelj u većini slučajeva nije upoznata sa stavom umrlog člana o darivanju organa, no, ako osoba posjeduje donorsku karticu, obitelj uglavnom poštuje njezin stav i ne protivi se eksplantaciji organa.

Donorsku karticu izdaje liječnik primarne zdravstvene zaštite, a za više informacija o tome kako postati darivatelj organa, donorskoj kartici i transplantacijskom programu građani se mogu obratiti Ministarstvu zdravlja.

Pročitajte i ove članke:

• Transplantacija srca – indikacije, lista čekanja, postupak i preživljenje
• Transplantacija bubrega – indikacije, postupak i oporavak
• Transplantacija jetre – indikacije, lista čekanja, postupak i oporavak.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• dobna granica za doniranje organa
• doniranje organa u Hrvatskoj
• kako postati darivatelj organa