Mozak, baš kao i tijelo i mišići, traži izazove, treba vježbu i aktivnost kako bi bio u dobroj formi. Kada vježbamo mišiće, oni nakon nekog vremena ojačaju, što vidimo golim okom.

Mozak ne možemo izvaditi i direktno promatrati, ali učinkovitost vježbi možemo promatrati indirektno jer će nam nakon vježbanja proces razmišljanja postati brži i jasniji, bolje ćemo pamtiti i lakše se nositi sa svakodnevnim izazovima, a simptomi anksioznosti i depresije (ako ih imamo) možda će oslabjeti. Mozak je jako zahvalan organ, jer kada ga se vježba, on pokazuje top formu.

Istraživanje je pokazalo da brzina čitanja kod djece raste s godinama sve do fakultetske dobi, kada brzina postiže maksimum. Nakon toga ona opada. Razlog opadanja leži u činjenici da osobe nakon fakulteta prestaju učiti i ne čitaju koliko i prije pa mozak gubi “kondiciju”.

Mi smo dobro proučili kako sve možemo pomoći našem mozgu da bude u top-formi. Pročitali smo savjete stručnjaka, primijenili ih u svakodnevnom životu i možemo vam reći da djeluju.

U nastavku pročitajte neke od “vježbi” za koje smo sigurni da djeluju.

Učenje

Kad god učite nešto novo, stimulirate mozak da logički razmišlja i da pohranjuje nove podatke. Bitna je konstantnost učenja, 15 minuta dnevno je sasvim dosta dokle god to činite svaki dan. E sad, vjerojatno se pitate – Što učiti? Sadržaj nije toliko bitan koliko sama akcija učenja.

Učenje će ići lakše ako vas tema zanima ili vam je korisna pa birajte po tom kriteriju. Naučiti novi jezik vrlo je korisno. Ili primjerice nešto što će vam pomoći u poslu.

Stječite nove vještine i unaprjeđujte postojeće

Svaka nova vještina dragocjena je za vaš mozak jer pokreće određene reakcije koje dosad nisu bile pokretane. Vještina koja jako razvija mozak je vještina sviranja instrumenta. Naravno, nitko od vas ne očekuje da u poznoj dobi postanete vrhunski pijanist, a nikad niste sjeli za klavir.

Zapamtite jedno – kada učite svirati klavir, vašem mozgu nije bitno postajete li vi vrhunski ili grozni pijanist, njemu je bitno da ga učenjem, vježbanjem i ponavljanjem pokreta prstiju stimulirate.

Meditacija

Ako vam kažemo samo da treba meditirati bez da kažemo kako je riskantno jer postoji puno metoda meditacije, neke su više korisne, a neke manje. Opet, ne želimo vam savjetovati bilo koju meditaciju, jer odabir tehnike treba biti vaš posao. No, možemo vam odati jednu jednostavnu tehniku (jednostavnoj za naučiti, ne toliko i za prakticirati).

Evo kako možete prakticirati meditaciju:

1. Budite na tihom mjestu

Potrebno je osamiti se na tihom mjestu, ugasiti mobitel i maksimalno umanjiti mogućnost da vas itko smeta. Vaše misli koje će vrludati dok ih pokušavate obuzdati dovoljno su jake, ne treba vam još i da vas netko zove na mobitel.

2. Sjednite negdje gdje nećete zaspati

Sjednite na stolac, ne u fotelju. Fotelja je preudobna pa ćete za par minuta spavati umjesto meditirati.

3. Dišite

Dišite (to činite i kad ne meditirate pa neće biti problem) i pokušajte osjetiti dah kako prolazi kroz nos. Nekada ćete ga osjetiti, nekada ne, ali bitno je da vam je koncentracija stalno na dahu.

Misli će bježati na druge strane, ali vi ih vraćajte na dah. Ova tehnika zove se Annapana i koristi se već jako dugo za postizanje koncentracije i smirivanje uma. Ozbiljni meditatori rade ovu tehniku i više sati dnevno, nekima je ona uvod u neku drugu meditacijsku tehniku, ali vi se ne zamarajte time koliko vaša meditacija traje. Bitna je ustrajnost, tehniku je dobro raditi svakodnevno. Više o tehnici pisat ćemo uskoro.

Pijte puno vode

Svi stručnjaci za mozak slažu se oko toga da mozak treba puno vode. Istraživanja su pokazala da ako popijete malo vode prije neke naporne moždane aktivnosti – rezultati će biti bolji. Pročitajte tekst “Koliko vode treba piti?“

Upotrebljavajte obje strane mozga

Što to znači? Neke aktivnosti obavlja lijeva strana mozga, a neke desna. Nekim osobama je dominantna jedna strana mozga, a nekima druga.

Primjerice, lijeva strana mozga zadužena je za jezike, a desna za logiku. Lijeva strana mozga pokreće desnu ruku, a desna lijevu ruku. Ako pišete desnom rukom probajte malo pisati lijevom. Bit će vam jako teško, ali tom aktivnošću probudit ćete drugu stranu mozga. Ovo je jako korisna praksa (tu i tamo škrabati misli rukom kojom inače ne pišemo), mi smo se uvjerili.

Fizička aktivnost

Fizička aktivnost pojačava dotok kisika u mozak, stimulira krvožilni sustav i potiče lučenje endorfina. Nećemo vam biti dosadni ponavljanjem da se treba što više kretati, vjerojatno ste to već puno puta čuli. Ako spojite fizičku aktivnost sa sportom koji traži brze reflekse dobili ste dobitnu kombinaciju. Stolni tenis obično se spominje kao sport za mozak.

Izbjegavajte televiziju i video igrice u velikim količinama

Ova vrsta zabave je pasivna zabava u kojoj vaš mozak miruje. Zato je ta zabava često opuštajuća jer ne zahtjeva rad mozga, ali u velikim količinama je opasna. Primjerice, djeca koja sjede pred televizijom 2 ili više sata dnevno imaju 10% veće šanse oboljeti od hiperaktivnosti.

Igrice dobre za mozak

Sada kada smo rekli ovo za televiziju i igrice, reći ćemo i da postoje igrice dobre za mozak. Te igrice ili opuštaju ili traže da se koncentrirate ili traže da vježbate pamćenje. Zlatno pravilo je – nemojte ih igrati pre dugo jer onda ne činite dobro sebi i svom mozgu nego zabušavate.

Pazite na prehranu

Postoje određene namirnice koje su odlične za mozak. Pročitajte tekst “Zdrava hrana za mozak“.

Posljednji, ali i najvažniji savjet – budite uporni

Upornost je najbitnija. Lako je početi s nekom novom navikom dok vas drži euforija i želja za nečim novim. No, kada ta prvobita želja prođe, treba i onda naći motiva za nastavak.

Naše tijelo se obično protivi novim i zdravim navikama. Ne da mu se. Tijelo bi radije ležalo na kauču i gledalo seriju nego se malo prošetalo na svježem zraku. Tu činjenicu treba prihvatiti i prisiliti se da se posao obavi, ne slušati savjete one “lijene kauč strane” u nama.

Što je to BRAIN GYM? To je sustav vježbi koji je nastao na vjerovanju da određeni pokreti koje izvodimo mogu poboljšati našu sposobnost učenja i koncentraciju. Izvođenje 26 BRAIN GYM vježbi (toliko ih ima) i to tako da se svaka vježba izvodi po minutu trebalo bi pripremiti (zagrijati) mozak za mentalne napore. Ove vježbe imaju mnoge kritičare i upitna je njihova djelotvornost. Mi smo ih isprobali i nismo osjetili napredak tako da ih ovdje nismo niti obrađivali. Ipak, ako vas zanima BRAIN GYM progooglajte ga i naći ćete dovoljno informacija.

• igre
• meditacija
• mozak
• trening