Što jesti? – Zdrava hrana za vaš mozak

3 komentara
2 min čitanja

Kreni Zdravo

Ono smo što jedemo, doslovno. Naše prehrambene navike diktiraju kako ćemo se osjećati i kako će nam mozak raditi. Nakon što pojedemo 3 krafne za doručak osjećat ćemo se letargično i umorno. No, ako pojedemo šumsko voće, žitarice i orahe osjećat ćemo se poletno i energično.

U nastavku donosimo savjete kako pomoću hrane potaknuti rad mozga.

Za mozak je bitan unos dovoljne količine vode

80% mozga čini voda. Čak i mala dehidracija uzrokovat će lučenje hormona stresa, a dugotrajnija dehidracija može oštetiti mozak.

Zato treba unositi 2 litre vode dnevno u tijelo, a ako se puno znojite (posebno po ljeti) treba i više. Ako birate između obične vode i sokova s umjetnim sladilima uvijek izaberite vodu!

Ako želite dodati okus vodi možete nacijediti limun ili naranču, bitno je da to bude prirodno, jer sokovi iz trgovina uglavnom sadrže aditive koji nisu poželjni.

Ograničite unos kalorija

Istraživanja i na životinjama i na ljudima nepogrešivo su pokazala da u načelu vrijedi pravilo “Jedi manje, živi dulje”. Naravno da bismo svi mi više voljeli da vrijedi obratno, da možemo jesti puno i da je to zdravo. No, istraživanja ne lažu.

Treba unositi manje od 1 800 kalorija dnevno. Dobitna kombinacija je jesti malo, ali cjelovito i zdravo, jer jesti malo ne smije značiti da ne unosimo neki od nutrijenata koji nam je potreban. Mi moramo dobiti sve važne nutrijente pa je bitno pametno birati hranu.

Naučite razlikovati dobre i loše masti te uzimajte što više dobrih masti

Kako smo ovu temu već obradili možete ju pronaći u tekstu “Dobre i loše masti – Naučite ih raspoznavati“. Važno je da konzumirate puno orašastih plodova jer oni sadrže omega-3 kiseline.

Uzimajte hranu bogatu antioksidansima

Antioksidansi dobiveni iz voća i povrća služe kao čistači vašeg mozga jer ga oslobađaju od nakupljenih slobodnih radikala. Saznanja o važnosti antioksidansa počela su izlaziti na vidjelo tek u novijoj povijesti, pa ljudi još uvijek često ne znaju da je potrebno voditi računa o antioksidansima.

Vitamin C i beta-karoten ćemo posebno izdvojiti jer su to sastojci koji su najaktivniji kao antioksidansi. Odlični izvori vitamina C su rajčica, citrusi (naranča, limun, grejpfrut), zeleno povrće.

Uz navedene izvore vitamina C, postoje i druga voća i povrća od izuzetnog značaja po pitanju antioksidansa, a to su:

Šumsko voće kao što su borovnice, maline, kupine, jagode…
Avokado
Brokula
Crvena paprika

Zlatno pravilo je jesti raznobojno voće i povrće kako bismo osigurali unos raznovrsnih nutrijenata.

Doručak – najvažniji obrok u danu

Svaki put, koliko god da je dug, započinje prvim korakom. Isto tako svaki dan započinje doručkom. Ručak i večeru možda morate obavljati u žurbi, usred nagomilanog posla i ne stignete paziti na zdravu prehranu, ali za doručak nemate izgovor.

Evo našeg prijedloga zdravog doručka, nazvali smo ga Šumski doručak:

U posudu s mlijekom (kravljim ili soja) stavite šumskog voća (šumsko voće naći ćete u zamrznutom pakiranju u skoro svakoj trgovini). Zagrijte kako bi se šumsko voće odledilo.

Dodajte žitarice (čiste žitarice bez ikakvih dodataka, i njih ima u svakoj trgovini). Dodajte orašaste plodove, tu možete kombinirati orahe, bademe, indijske i brazilske oraščiće. Dodajte sjemenke lana ili žlicu lanenog ulja. I za kraj, žlica meda.