Neuroplastičnost mozga je sposobnost mozga da se mijenja ili prilagođava tijekom usvajanja novih iskustava. Plastičnost mozga znači da živčani sustav može reorganizirati svoje funkcije, veze među neuronima i mreže koje ih povezuju mijenjanjem reakcija na unutarnje ili vanjske podražaje. Drugim riječima, mozak posjeduje sposobnost da se razvija i mijenja tijekom cijelog života, ali to uvelike ovisi o odabiru aktivnosti kojima se tijekom života posvećujemo.

Neuroplastičnost – značenje

Ljudski mozak sastoji se od milijardi neurona, živčanih stanica. Tijekom procesa neurogeneze (stvaranja novih neurona), novi neuroni se najvećom brzinom razvijaju tijekom prvih godina života. Prema nekim stručnjacima, čak 90 % neuralnog rasta završava do šeste godine života. Po rođenju je moždano deblo (koje obuhvaća stražnji mozak, srednji mozak i dio prednjeg mozga) gotovo potpuno razvijeno, ali brojne subkortikalne strukture, kao i kora mozga, nastavljaju s razvojem nakon rođenja.

U ovom kontekstu – prve tri su stvarno najvažnije – upravo zato što po rođenju svaki neuron u moždanoj kori ima otprilike oko 2.500 sinapsi (mjesto komunikacije dva neurona, odnosno veza kojom se prenose živčani impulsi), a do dobi od oko tri godine broj raste do čak nevjerojatnih 15.000 sinapsi po neuronu.

Pročitajte članak “Razvoj dječjeg mozga: Roditelji, imate veliku odgovornost! Evo kako pozitivno, a kako negativno utječete na djetetove misli i ponašanje“.

U odrasloj dobi prosječna osoba ima tek oko polovicu tog broja sinapsi, zato što stjecanjem novih iskustava neke veze jačaju, a one koje se iskustvima ne aktiviraju, propadaju i nestaju. Mozak reorganizira svoje funkcije ovisno o tome što ima na raspolaganju te što mu je korisno i potrebno. Zahvaljujući općepoznatom principu “use it or loose it“ (“koristi ili izgubi”), primarna poruka je da sve one sinapse koje mozak ne koristi redovito i ne učvršćuje svojom aktivnošću osoba gubi.

Istraživanja su pokazala da je plasticitet mozga temeljno svojstvo živčanog sustava svih bića, što je izrazito važan fenomen koji olakšava brojne procese učenja i pamćenja, održavanja homeostaze i razvoja mozga tijekom života. Postoje dvije glavne vrste neuroplastičnosti:

1. funkcionalna plastičnost – sposobnost mozga da premjesti funkcije s oštećenog područja mozga na druga neoštećena područja
2. strukturalna plastičnost – sposobnost mozga da zaista promijeni fizičku strukturu kao rezultat učenja.

Neuroplastičnost, metaforički rečeno, označava tu fascinantnu “savitljivost” mozga, odnosno njegovu nevjerojatnu mogućnost da se mijenja i prilagođava tijekom raznih životnih promjena, od različitih vrsta oštećenja i lezija mozga do svih onih promjena koje se događaju zbog učenja, usvajanja novih informacija i iskustava. 

Neuroplastičnost mozga – primjer

Neuroplastičnost je svojstvena razvoju i funkciji mozga te je neophodna za procese učenja i pamćenja. Važno je biti svjestan da, kao što mozak može utjecati na kognitivno funkcioniranje, tako isto kognitivno funkcioniranje također može utjecati na mozak. Drugim riječima – mozak je pod utjecajem iskustava i aktivnosti koje mu svakodnevno serviramo te se u određenom stupnju razvija (ili, pak, stagnira) i preoblikuje iskustvima u koje ulazimo.

Jednostavno je za pretpostaviti da je najbolji način održavanja mozga “u kondiciji” upravo redovito učenje novih stvari, istraživanje novih i neistraženih područja te održavanje cijelog organizma aktivnim – to se posebno odnosi na kretanje, kao primarnu ljudsku potrebu, koja aktivira sve moždane strukture i održava ravnotežu, posebno u današnjem sjedilačkom načinu života.

Kao što postoji načelo “use it or loose it“, isto tako postoji i načelo “use it and improve it“ (“koristi i poboljšaj”). Što više puta neku stvar ponovite s ciljem da je naučite, poboljšate i usavršite, ujedno jačate mozak i neuronske sinapse, gradite nova ponašanja i vještine te održavate one postojeće. Pozitivna moždana aktivnost mjeri se sposobnošću mozga da stvara nove sinapse, nove puteve koji će usvojiti neku novu informaciju, aktivnost ili ponašanje.

Neuroplastičnost i starenje

Iako su sve prethodno navedene informacije prilično poticajne i pozitivne te motiviraju prema izgradnji boljih kognitivnih sposobnosti, naša fiziologija ima i neka ograničenja. Između vrhunca neuralnog rasta (u ranoj odrasloj dobi) i dobi od oko 80 godina gubimo oko 5 % naše moždane težine. Srećom, promjene u neuralnim vezama pomažu kompenzirati gubitak živčanih stanica pod uvjetom da smo mentalno aktivni.

Neke kognitivne sposobnosti opadaju s porastom dobi, ali neke ipak opstaju. Primjerice, učinkovitost izvedbe na nekim zadacima rješavanja problema pokazuje pad tijekom vremena, ali se čini da čak i kratko uvježbavanje poboljšava rezultate na takvim zadacima.

Međutim, kratkoročno pamćenje s vremenom gubi svoje kapacitete, dok dugoročno pamćenje i prepoznavanje ostaju sasvim dobri. Tijekom cijelog života postoji znatna plastičnost – promjenjivost sposobnosti koja podrazumijeva da nitko od nas ne može biti zaustavljen na određenoj razini izvedbe, nego, dapače, može poboljšati vlastiti učinak redovitim uvježbavanjem i treniranjem mozga. 

Interakcija gena i okoline igra najvažniju ulogu u kontekstu neuroplastičnosti. Mozak nikad ne završava s razvojem, ali ako nema dovoljno podražaja koji ga aktiviraju i drže u procesu učenja tijekom godina, određene funkcije će ubrzano propadati, a nove se neće stvarati. Brojne su mentalne vježbe za poboljšanje kognitivnih sposobnosti i održavanje moždane aktivnosti, a neke od njih možete pronaći u članku “Vježbe za mozak – kako vježbati mozak i zabaviti se?“.

Pročitajte i članke:

• Cjeloživotno učenje: Više od obrazovanja! Psihologinja otkriva koje su prednosti za čovjekov mozak i razvoj
• Neurodegenerativne bolesti: Ozbiljna i nekontrolirana prijetnja javnom zdravlju! Nema lijekova, starenje ne možemo zaustaviti – što možemo učiniti?
• Polivagalna teorija: Teorija novog doba koja mijenja shvaćanje funkcioniranja autonomnog živčanog sustava ima terapijski potencijal.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• neuroni
• neuroplastičnost i starenje
• neuroplastičnost mozga
• plasticitet mozga
• značenje neuroplastičnosti