Europa je zabilježila pad od 14 % u broju rođenih beba u siječnju 2021. u usporedbi s novorođenom djecom u istom mjesecu prethodnih godina, a taj je pad vjerojatno potaknut strahom od zdravstvene krize izazvane bolešću COVID-19 tijekom prvog vala pandemije, smatraju stručnjaci.

Znanstvenici iz Švicarske objavili su da su zemlje s najstrožim karantenama početkom 2020. i prenatrpanim jedinicama intenzivne njege doživjele najveći pad živorođene djece 9 – 10 mjeseci kasnije. Znanstveni tim smatra da strah potaknut COVID-om, kako se navodi u studiji objavljenoj u časopisu Human Reproduction, može dovesti do dugoročnih posljedica na demografiju, posebno u zapadnoj Europi gdje stanovništvo stari.

Vodeći autor studije Leo Pomar je rekao:

Čini se da je pad broja rođenih devet mjeseci nakon početka pandemije češći u zemljama u kojima su zdravstveni sustavi bili u problemima i bolnički kapaciteti bili nedovoljni.

To je dovelo do lockdowna i mjera socijalnog distanciranja kako bi se pokušala obuzdati pandemija. Dodao je:

Što su karantene bile dulje, to je manje trudnoća bilo u tom razdoblju, čak i u zemljama koje nisu bile ozbiljno pogođene pandemijom. Mislimo da je strah parova od zdravstvene i socijalne krize u vrijeme prvog vala COVID-19 pridonio smanjenju živorođene djece devet mjeseci kasnije.

Pročitajte članak “Napokon se zna koliko traje zaraznost koronavirusom: Evo što to znači za samoizolaciju i vrijedi li za sve varijante virusa“.

Trajanje karantene ključan čimbenik povezan s padom živorođene djece

Engleska i Wales su u siječnju 2021. zabilježili pad živorođene djece od 13 % u usporedbi sa siječnjem 2018. i 2019., dok je broj rođenih beba u Škotskoj smanjen za 14 %. Litva i Rumunjska zabilježile su najveći pad živorođene djece, 28, odnosno 23 %.

Pomar je objasnio:

Povezanost koju smo pronašli s trajanjem karantena može odražavati mnogo složeniji fenomen, jer su karantene odluke vlade koje se koriste kao posljednje sredstvo za suzbijanje pandemije. Trajanje lockdowna ima izravan utjecaj na parove.

Christian De Geyter, profesor na Sveučilištu u Baselu u Švicarskoj koji nije bio uključen u studiju, rekao je da su ova zapažanja važna jer pokazuju da se ljudsko reproduktivno ponašanje, što dokazuje broj živorođene djece, mijenja tijekom dramatičnih događaja, epidemija i globalnih kriza.

Pročitajte i članke:

• Kreće sezona svega: Evo kako razlikovati zarazu koronavirusom od prehlade, gripe i alergije
• Omikron simptomi – kod odraslih, kod djece, kod cijepljenih, liječenje
• Moždana magla, depresija, rizik od demencije: Psihologinja otkriva što je COVID-19 učinio s našim mentalnim zdravljem.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Dvije namirnice koje su stekle veliku popularnost

Chia puding s grčkim jogurtom: Nutricionistica donosi recepte za zdravi kremasti obrok

• Zrinka Babić
• 5 min čitanja

• koronavirus