Neurofeedback je neinvazivna terapeutska metoda s ciljem omogućavanja zdravog funkcioniranja mozga. Terapija se izvodi na način da se mjere moždani valovi, nakon čega se mozgu daje povratni signal u vizualnom ili auditornom obliku. Povratnim signalom se nastoji postići mijenjanje obrazaca moždanih valova kako bi se promijenilo ponašanje.

Ova metoda najčešće se koristi kao dodatna ili alternativna terapija za određene moždane disfunkcije. Klinički se koristi za tretiranje brojnih stanja, kao što su ADHD i depresija, ali i za poboljšanje glazbenih i sportskih izvedbi. Više o neurofeedback metodi, za što se koristi i kako se prakticira, saznajte u nastavku.

Neurofeedback – za što se koristi?

Kao što smo već napomenuli, neurofeedback terapija najčešće se koristi kod stanja povezanih s moždanom disfunkcijom, kao što su ADHD i depresivni poremećaj.

Osim toga, neurofeedback terapija može se koristiti i za poboljšanje performansi na području sporta, glazbe, plesa i glume. Pokazano je da neurofeedback može pozitivno utjecati na određene moždane valove povezane sa sportskim i umjetničkim aktivnostima. Kod sportaša se neurofeedback terapijom najčešće nastoje poboljšati psihomotorne funkcije i samokontrola kako bi se poboljšala sportska izvedba.

Neurofeedback i ADHD

Učinci neurofeedback terapije na ADHD dokumentirani su i istraženi u brojnim studijama. Dok većina studija zaključuje da neurofeedback ima pozitivne učinke na smanjenje simptoma ADHD, postoje studije koje nisu pronašle učinak ili pozivaju na potrebu za dodatnim istraživanjem ove teme.

U meta analizi objavljenoj 2009. u časopisu Clinical EEG and neuroscience donesen je zaključak da neurofeedback terapija može pomoći kod smanjenja impulzivnosti i nepažnje, te može dovesti do smanjenja hiperaktivnosti.

U meta analizi objavljenoj 2019. u časopisu European child & adolescent psychiatry autori dolaze do sličnog zaključka. Autori ove meta analize tvrde da neurofeedback metoda pokazuje uspješno smanjenje simptoma ADHD, međutim dodatna istraživanja su potrebna kako bi se pokazao učinak neurofeedbacka u usporedbi s terapijom lijekovima.

S druge strane, u meta analizi objavljenoj 2016. godine u časopisu Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry autori zaključuju da ne postoji dovoljno dokaza koji bi upućivali da je neurofeedback dostatna terapija za ADHD, te također pozivaju na potrebu za dodatnim studijama.

Neurofeedback i depresija, anksiozni poremećaji i PTSP

Neurofeedback trening pokazao se uspješnim za smanjenje simptoma kod osoba koje pate od depresivnih i anksioznih poremećaja. Pregledni rad objavljen 2017. u časopisu Canadian Agency for Drugs and Technologies in Health došao je do zaključka da neurofeedback može biti koristan u liječenju depresije i anksioznih poremećaja.

U istom radu zaključeno je da neurofeedback može biti korisna terapija za osobe koje boluju od PTSP-a. Do sličnog zaključka došli su i autori brojnih drugih studija, pa je tako u meta analizi objavljenoj 2020. u časopisu European psychiatry zaključeno da su rezultati učinka na simptome PTSP-a obećavajući, ali pozivaju na potrebnu za dodatnim studijama koje bi potvrdile ovaj efekt.

Neurofeedback i drugi poremećaji

Osim navedenih stanja, neurofeedback može imati pozitivne učinke i kod drugih poremećaja, kao što su:

• poremećaj spavanja,
• migrene,
• traumatska ozljeda mozga,
• epilepsija,
• shizofrenija,
• oporavak od ovisnosti.

Neurofeedback – kako se izvodi?

Neurofeedback je bezbolna i neinvazivna terapija koja se izvodi uz pomoć elektroencefalografije (EEG). Naime, mozak proizvodi električne signale ili valove, a prilikom ove terapije nastoje se uspostaviti optimalni obrasci moždanih valova.

Koristeći EEG, terapeut inicijalno mjeri električne valove koje mozak odašilje, tj. mjeri moždanu aktivnost. Prilikom tog mjerenja dobiva se uvid u atipičnost određenih signala.

Nakon inicijalnog mjerenja moždane aktivnosti, odabire se prikladan stimulans kojim se mozak „trenira“ na normalno funkcioniranje. Stimulans je najčešće auditoran (u obliku slušanja glazbe ili zvukova) ili vizualan (u obliku igranja igrica ili gledanja video zapisa). Uz pomoć EEG-a mjeri se odgovor na stimulanse te se bilježi napredak u funkcioniranju mozga.

Kada mozak odašilje poželjne valove i funkcionira na optimalan način, takva aktivnost se nagrađuje kako bi se potaknula i ubuduće. Na primjer, ako je odabrano igranje igrice kao stimulans, pravilan rad mozga nagrađuje se bodom u igrici, kako bi mozak dobio informaciju da je trenutačan oblik rada poželjan.

Promjena tj. optimiziranje obrazaca moždanih valova posljedično dovodi i do promjene ponašanja pacijenta. Jedan neurofeedback trening najčešće traje između 30 i 45 minuta.

Neurofeedback – nedostatci

Iako brojne studije pokazuju uspješnost ove metode prilikom liječenja raznih stanja, kao što smo već napomenuli, postoje i određene studije koje nisu pronašle tako uspješne efekte. Osim toga, dugoročnost učinaka ove terapije je nedovoljno istražena, stoga se ne mogu donositi zaključci o dugotrajnim efektima.

Iako se ova terapija smatra u potpunosti sigurnom te nije invazivna niti bolna, može izazvati određene nuspojave, kao što su mentalni umor i vrtoglavica.

Neurofeedback – cijena

Prije započinjanja neurofeedback tretmana, potrebna je inicijalna procjena rada mozga. Inicijalna procjena aktivnosti mozga može koštati do 2500 kn. Nakon toga, pojedinačni neurofeedback trening najčešće košta oko 300 kn, odnosno 150 – 250 kn za djecu.

• adhd
• eeg
• neurofeedback

Učitaj više izvora