Biljnoj medicini posvećuje se sve veća pažnja tijekom posljednjeg desetljeća, a lijekovi na biljnoj bazi sve se više primjenjuju u liječenju bolesti i promicanju zdravlja. 

U posljednjih godinu dana uvelike se raspravlja i o biljnim lijekovima koji mogu služiti kao preventiva u slučaju COVID-19, a koji su već odobreni od strane regulatorne agencije za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA).

Osim razvoja cjepiva, veliki su napori uloženi u otkrivanje učinkovitih profilaktičkih sredstava protiv COVID-19, posebice za visokorizičnu populaciju. 

Iako je naš imunološki sustav sposoban puno toga obaviti sam, potrebna mu je i naša pomoć jer naša je dužnost što dulje sačuvati njegov sklad i ravnotežu. Proveli smo analizu odabranih suplemenata koji su u određenoj mjeri pokazali inhibirajuće djelovanje protiv humanog koronavirusa te su se koristili kod akutne respiratorne infekcije i prevencije virusnih infekcija.

Vitamin D

Vitamin D pomaže tijelu u apsorpciji kalcija i fosfora, omogućava mineralizaciju kostiju te rast i razvoj koštanog tkiva i zubi, no njegova manje poznata uloga je zaštita našeg imunološkog sustava o čemu se tijekom pandemije koronavirusa puno priča. Vitamin D je iznimno važan za normalno funkcioniranje našeg imuniteta. Vitamin D ima utjecaj na urođeni ali i na stečeni imunosni sustav. Igra ulogu u regulaciji imunološkog odgovora, a njegovo djelovanje ovisi o vrsti imunološkog podražaja. 

Istraživanja dokazuju njegovu sposobnost inhibicije razvoja autoimunih bolesti te stimulaciju imunološkog odgovora u slučaju infektivnih bolesti. Vitamin D štiti od akutnih infekcija respiratornog sustava, uključujući gripu, na način da potiče proizvodnju antimikrobnih peptida, prirodnih, antibioticima sličnih supstanci, u plućima.

Mnoge znanstvene studije su ukazale na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti infektivnih bolesti kao i infekcija gornjeg respiratornog sustava. 

Manifestacija tih bolesti ovisna je o slabljenju imunosnog sustava. Loš status vitamina D veže se uz kardiovaskularne, autoimune i neurološke bolesti te kronične respiratorne bolesti i hipertenziju. Navedene se bolesti povezuju s najvećim brojem smrtnih ishoda među oboljelima od COVID-19. Rizične skupine u pandemiji COVID-19 su osobe starije dobi i bolesnici s kroničnim bolestima, upravo one skupine u kojima se bilježe niske vrijednosti vitamina D u krvi. Izbijanje epidemije dogodilo se u trenutku kada gotovo cjelokupna populacija ima najniže vrijednosti vitamina D u krvi. 

Posebno rizična skupina u kojoj se bilježi veća smrtnost i teži oblici bolesti su pretile osobe, kod kojih je nedostatak vitamina D posebno izražen jer se ovaj vitamin pohranjuje u masnom tkivu. Slična je situacija i s pušačima, kod kojih se bilježe prosječno niže vrijednosti vitamina D u krvi.

Ono što može doprinijeti obrani od virusa je jačanje imunosnog sustava prehranom (losos, sardina, skuša, tuna, crveno meso) te pametnim odabirom dodataka prehrani s vitaminom D. Danas postoje dodaci prehrani s vitaminom D u tabletama, kapima i sprejevima te pripravci u kombinaciji s drugim vitaminima. Novije tehnologije nude rješenje za bržu apsorpciju i bolju iskoristivost poput vitamina D3 u spreju ili kombinacije koje djeluju sinergistički poput vitamina D3 i K2. Posebno je tražen i veganski oblik koji se ekstrahira iz biljnog izvora.

Vitamin C

Askorbinska kiselina ili askorbat (vitamin C) je esencijalna hranjiva tvar, topiva u vodi, koja djeluje kao moćan antioksidans, a utječe na metabolizam energije, rad živčanog sustava i zdravlje imunoloških stanica. 

Istraživanja su pokazala da vitamin C pomaže u prevenciji staničnih oštećenja, ubrzava zacjeljivanje rana i može poboljšati imunološki odgovor na virusne infekcije. 

Ako vam teško pada jesti voće i povrće kako biste podigli razinu vitamina C, uzmite ga u tabletama. Osobama koje su osjetljive na kiselu hranu preporučuje se kalcijev askorbat, pH neutralni oblik vitamina C koji je blag za želudac.

Prosječna dnevna preporučena doza C vitamina je 75 miligrama za žene i 90 miligrama za muškarce. 

Ehinaceja

Ehinaceja je biljka koja se u povijesti koristila puno prije nego što su pronađeni sintetski antibiotici. Poznata je kao jak imunomodulator zbog svog djelovanja na jačanje imunološkog sustava – ona povećava proizvodnju antitijela i leukocita u krvi. Djeluje protuupalno blokirajući enzim kojeg proizvode bakterije, a koji oštećuje staničnu membranu i omogućava pristup bakterijama i virusima u stanice. Korijen biljke sadrži cikoričnu kiselinu, poliacetilene, polisaharide te alkilamide koji djeluju poput prirodnog štita. 

Osim učinaka na jačanje imunološkog sustava, ehinaceja se može koristiti za liječenje infekcija, potporu regeneraciji vezivnog tkiva, smanjenje upale i potporu limfnom sustavu. Stimulira rad jetre i bubrega u procesu detoksikacije. Njena upotreba indicirana je kod kroničnih bolesti dišnog sustava, kod prehlade i gripe. Ehinaceja je dostupna u obliku ekstrakta, tinkture, tableta, kapsula, gela, spreja ili čaja. 

Astragalus

Astragalus je biljni adaptogen iz tradicionalne kineske medicine, koji povećava otpornost organizma na brojne uzročnike bolesti, a stoljećima se propisuje za kronične bolesti i za povećanje vitalnosti. Vrlo je cijenjen kao imunološki tonik jer obnavlja, jača i uravnotežuje imunološki odgovor tijela, povećavajući broj bijelih krvnih stanica – stanica imunološkog sustava koje su uključene u zaštitu od infekcija. 

Velika je pomoć kod gripe, prehlade, kroničnog umora i iscrpljenosti, ali i kao učinkovita prevencija. Istovremeno povećava vitalnost i otpornost kako na fizičke tako i na emocionalne stresore. 

U medicinske svrhe koristi se korijen biljke – a budući da su njegovi glavni aktivni sastojci topivi u vodi, učinkovit je kao uvarak ili biljni čaj. Biljna tinktura je vrlo praktična za korištenje jer se kapi astragalusa mogu dodati u vodu, čaj ili smoothie. 

Kvercetin

Kvercetin je bioflavonoid, koji ima snažno antioksidativno i protuupalno djelovanje. 

Istraživanja potvrđuju učinkovitost kvercetina u liječenju i prevenciji drugih SARS oblika. Na temelju tih podataka, znanstvenici pretpostavljaju da kvercetin kao snažno protuupalno sredstvo može biti učinkovit i u prevenciji i liječenju slučajeva COVID-19. 

Što se tiče studija o zaraznim bolestima; djelovanje kvercetina je proučavano s virusom Zika, virusom ebole, mišjim koronavirusom, virusom denga, SARS-CoV-2 i virusom gripe. Većina studija zaključuje da kvercetin može imati značajnu ulogu u profilaktičkom liječenju ili liječenju različitih vrsta virusa. Kvercetin se kao dodatak veže na šiljasti protein virusa i tako potencijalno može inhibirati njegovu sposobnost zaraze stanica.

Prirodni izvor kvercetina nalazimo u: kori jabuka, citrusima, crvenom luku, rotkvicama, žutom povrću, kaparima, zelenom lisnatom povrću, jagodama, crnom grožđu, šljivama, crvenom vinu i u zelenom čaju.

Preporuka je uzimati ga od 250 – 600 mg/dan podijeljeno u dvije doze, zajedno s vitaminom C i bromelinom, s kojima ima sinergističko djelovanje.

Cink

Cink se smatra preventivnom ili pomoćnom terapijom za COVID-19, a u tijeku su klinička ispitivanja, koja ističu važnost tog elementa u tragovima uslijed ovakve globalne pandemije. 

Nakon željeza, cink je drugi najčešći element u tragovima koji se nalazi u ljudskom tijelu. Poznato je da nedostatak cinka utječe na slabljenje imunološke funkcije što rezultira povećanom osjetljivošću na infekcije, anosmiju i disfunkciju okusa.

Među prijavljenim simptomima COVID-19, sve je veći broj slučajeva povezanih sa smanjenjem ili gubitkom osjeta mirisa i / ili okusa. Poremećaji okusa najčešće su povezani s infekcijom gornjih dišnih putova. Stanična upala uzrokuje stanični gubitak cinka i obratno, nedostatak cinka dovodi do povećane upale. Potvrđeno je da su pacijenti s COVID-19 imali znatno niže razine cinka u usporedbi sa zdravim osobama, a to je povezano s povećanom vjerojatnošću razvoja komplikacija.

Kod ljudi kojima prijeti osnovni sistemski nedostatak cinka, poput starijih osoba, vegetarijanaca, onih s kroničnim bolestima poput kronične opstruktivne plućne bolesti, bronhijalnom astmom, autoimunim bolestima, bolestima bubrega, aterosklerozom, oštećenjem jetre, dijabetesom, kardiovaskularnim bolestima, rakom, pad razine cinka izazvan infekcijom od SARS-CoV-2 može dovesti do nedovoljnog antivirusnog imunološkog odgovora i do širenja virusa na pluća. Podaci pokazuju da kod nekih pacijenata dodatak cinka smanjuje rizik od respiratornih infekcija. 

Slatki pelin

Slatki pelin je biljka koja privlači sve veću pažnju među svjetskim znanstvenim istraživačima koji se trude pronaći lijek za COVID-19. Komercijalizacija te biljke rezultat je prisutnosti njene aktivne tvari, artemizinina. Artemizinin posjeduje antivirusna svojstva pa je stoga ljekovit kod gripe te drugih virusnih infekcija, a zbog svog je protuupalnog djelovanja koristan za liječenje i ostalih upalnih i autoimunih stanja. U kontaktu sa željezom iz stranih tijela oslobađa negativno naelektrizirane atome kisika koji se nazivaju slobodni radikali. Slobodni radikali napadaju strana tijela uključujući kancerogene stanice, bakterije, parazite i viruse te ih uništavaju. Na taj način slatki pelin pomaže našem imunosnom sustavu i povećava njegovu otpornost prema stranim tijelima u našem organizmu.

Američki znanstvenici sa Sveučilišta Columbia u New Yorku, Sveučilišta Washington te Politehničkog Instituta Worchester proveli su istraživanje u kojem se pokazalo da ekstrakti slatkog pelina koče razmnožavanje virusa SARS-CoV-2. Istraživači su testirali učinke ekstrakata iz sedam sorti s četiri različita kontinenta, na SARS-CoV-2 razmnoženom u stanicama, a svi ekstrakti slatkog pelina pokazali su djelovanje protiv SARS-CoV-2.

Beta glukan

Beta glukan je jedan od najjačih imunostimulatora na svijetu. Riječ je o polisaharidu, šećeru koji potiče imunološki sustav kako bi što učinkovitije obranio organizam od bakterija, virusa, gljivica i parazita. Nalazi se u staničnoj stijenci kvasca, ječma i zobi, mnogih jestivih gljiva (reishi, maitake i shiitake) te u nekim algama. Namirnice bogate beta glukanom obradom gube dio beta glukana. Zato pokušajte birati namirnice koje su što manje obrađene.

Beta glukan spada u skupinu prebiotika koji stimuliraju rast korisnih bakterija u ljudskim crijevima, a sprječavaju razmnožavanje štetnih bakterija. S obzirom na dokazanu učinkovitost jačanja imuniteta, beta glukan je koristan za obranu od bolesti kao što su prehlada, gripa i infekcije dišnog sustava.

Razlog učinkovitog djelovanja beta glukana na imunološki sustav je njegova sposobnost da ulazi u interakciju s imunološkim sustavom. Na imunološki sustav djeluje preko receptora na površini imunoloških stanica smještenih u sluznici tankog crijeva tako što oponaša antigen. Istraživanja su potvrdila da beta glukan učinkovito aktivira bijele krvne stanice i tako podiže pripravnost imunološkog sustava u borbi s nepoznatim česticama koje mogu biti bakterije, virusi i sl. Osim što ima sposobnost pojačati učinkovitost imunoloških stanica, beta glukan utječe i na brojnost tih stanica. Rezultat tog djelovanja je brži dotok imunocita u krvotok i druge organe cijelog organizma.

Danas je na tržištu prisutan velik broj proizvoda koji sadrže beta glukane, no nemaju svi proizvodi jednaku učinkovitost. Prilikom odabira beta glukana obratite pažnju na njegovu čistoću. Čistoća proizvoda se odnosi na tvari na stijenkama kvasca ili gljive koje mogu oslabiti njegov učinak. Tu čistoću potvrđuje veličina čestica, a najbolji je proizvod označen s 1,3 i 1,6. Preporuka je također beta glukan izoliran iz stijenke kvasca (Saccharomyces cerevisiae) za kojeg se smatra da ima veću djelotvornost.

Probiotici

Probiotici su živi mikroorganizmi čija je osnovna funkcija održavanje mikrobiološke i imunološke ravnoteže u organizmu. Najčešće su to mikroorganizmi iz rodova Lactobacillus, Bifidobacterium i Bacillus. Probiotici potiču aktivnost dobrih bakterija smanjujući upalne procese, a istovremeno eliminiraju patogene mikroorganizme i smanjuju njihovo pretjerano razmnožavanje. Probiotici su korisne bakterije koje kao normalni stanovnici crijeva sprječavaju infekcije te služe za ponovno uspostavljanje i održavanje stabilnosti flore probavnoga sustava. Kako se više od 70% našeg imunološkog sustava nalazi upravo u našim crijevima, ravnoteža crijevne flore ima ključnu ulogu i u imunološkoj funkciji. 

Količina probiotika u suplementima u pravilu je veća od one koju možete unijeti prehranom, no probiotike je moguće unositi i zdravom prehranom. Prirodno ih najčešće nalazimo u fermentiranim mliječnim proizvodima (kefir i acidofil)  i ukiseljenom povrću (sirov kiseli kupus). Snažni probiotici u njima stvoreni su procesom fermentacije te pomažu u reguliranju funkcije probavnih organa, a time i imunosti. Povoljni učinci na imunološki sustav postižu se svakodnevnim unosom probiotičkih bakterija, od kojih su najpopularniji probiotički jogurti s dodatkom LGG-a. 

Uz probiotike, u proizvodima za održavanje imuniteta sve češće nalaze se i prebiotici – biljna vlakna i ugljikohidrati kojima se probiotici hrane. Prebiotici uz to snažno potiču rast i razvoj probiotika, a samim time i njihovo blagotvorno djelovanje na zdravlje. Redovni unos probiotika osobito je preporučljiv kod oslabljenog imuniteta.

• astragalus
• beta glukan
• cink
• COVID-19
• ehinacea
• koronavirus
• kvercetin
• probiotici
• slatki pelin
• vitamin C
• vitamin D

Učitaj više izvora