Spermu čine spermiji (muške spolne ili reproduktivne stanice) koji se stvaraju u testisima procesom zvanim spermatogeneza i sjemena tekućina koja se proizvodi u sjemenoj vrećici. Funkcija spermija je spajanje s jajašcem ili ženskom spolnom stanicom čime se zbiva oplodnja, odnosno stvaranje zigote koja sadrži DNK obje stanice te njen kasniji razvoj u embrij i potom fetus. Sjemena tekućina sadrži enzime i hranjive tvari poput fruktoze čime osigurava opstanak spermija te medij kojim se oni mogu kretati.

Kako nastaje sperma?

Spermatogenezom. Spermiji nastaju unutar zavijenih kanalića testisa gdje su nezreli na vanjskim rubovima, a prema centru kanalića nalaze se sve zreliji spermiji. Jednom spermiju potrebno je oko 70 dana da sazre. Nakon što sazre, spermij se transportira do epididimisa gdje spreman čeka ejakulaciju.

Kako funkcionira sperma?

Prilikom ejakulacije, spermiji kreću iz epididimisa kroz kanalić ductus deferens do ampule u kojoj se nalazi fruktoza potrebna za prehranjivanje spermija. Zatim se spermiji spoje s tekućinom iz sjemene vrećice i prostate čime nastaje sperma koja se potom izbacuje kroz mokraćnu cijev penisa.

Sastav ejakulata

Prosječan ejakulat (sperma) sadrži oko 200 – 300 milijuna spermija u 2 do 5 ml sperme.

Osim spermija, ejakulat sadrži: kiseline, kalcij, natrij, cink, kalij, enzime, fruktozu i prostaglandine. Njihova uloga je prehranjivanje stanica spermija kako bi se održali na životu što dulje i stigli do ženske spolne stanice za oplodnju.

Spermij može preživjeti i do 5 dana nakon ejakulacije. U spermi mogu se naći i odumrle površinske stanice kanalića kroz koje je sperma prolazila.

Boja sperme

Obično je bijelo-sive boje, blago želatinaste teksture, no može lagano varirati ovisno o prehrani i općenitom zdravstvenom stanju.

Žuta ili zelena sperma povezuje se s ostacima mokraće u mokraćnoj cijevi, infekcijom mokraćnog sustava ili upalom prostate. Spolno prenosive bolesti također su jedan od uzročnika promjena boje sperme.

Roza, crvenkasta ili smeđa sperma znak su krvarenja.

Više o boji i kvaliteti sperme pročitajte ovdje.

Uloga spermija

Zrela muška spolna stanica ili spermij sastoji se od dva različita dijela, glave i repa. U glavi spermija nalazi se jezgra stanice i nasljedni materijal (kromosomi). U svakoj zdravoj somatskoj ljudskoj stanici nalaze se 46 kromosoma, osim u spolnim stanicama gdje ih je 23. Spajanjem muške i ženske spolne stanice (23+23) određuju se karakteristike potomka.

Spermiji nose X ili Y kromosome te su oni ključni za određivanje spola potomka. Ako se poklope X spermij i X jajna stanica, nastaje XX, tj. ženski spol. Ako se spoje Y spermij i X jajna stanica, nastaje XY, tj. muški spol.
Dakle, muškarac je taj koji svojim spermijem određuje u koji spol se razvija plod.

Na glavi spermija nalazi se tzv. kapica nazvana akrosom koja sadrži enzime potrebne za prodor spermija unutar jajašca. Rep spermija pomaže njegovom kretanju na putu do jajašca. Potreban je samo jedan spermij da oplodi jajnu stanicu.

Plodnost kod muškaraca

Neplodnost se definira kao nesposobnost para da ostane u trudnom stanju nakon godinu dana spolnih odnosa bez kontracepcijske zaštite kod žena mlađih od 35 godina ili nakon 6 mjeseca spolnih odnosa kod žena starijih od 35.

Plodnost ovisi o muškarcu i ženi te prema jednom istraživanju 8% su muški problemi, 37% ženski, a čak 35% čine zajednički problemi. U 5% parova ne može se odrediti uzrok neplodnosti. Smatra se da je 10 do 15% populacije neplodno.

Plodnost muškarca ovisi o proizvodnji dovoljnog broja zdravih i pokretnih spermija koji imaju mogućnost prodrijeti unutar ženske jajne stanice.

Problemi kod muškaraca nastaju zbog:

• poteškoće u proizvodnji spermija,
• začepljeni kanalići,
• postojanje protutijela na spermije,
• ozljede testisa,
• anatomske abnormalnosti,
• varikozne vene na testisu.

Spermiogram – analiza spermija

Analiza sperme je prvi korak prilikom obrade neplodnih parova. Broj spermija, njihova koncentracija, pokretljivost i morfologija (izgled) bitni su čimbenici za uspješnu oplodnju koji se promatraju pod mikroskopom.

Broj spermija ispod 20 milijuna smatra se niskim (oligospermija). Sa starenjem, muškarci proizvode manji broj spermija sa smanjenom pokretljivošću što se pogoršava kako razine testosterona opadaju.

Izgled i veličina (morfologija) spermija također može biti narušena pa se tako nalaze spermiji s velikim ili nepravilnim glavama, odnosno dvostrukim repovima.

Ponekad se posumnja na genetske i kromosomske abnormalnosti te su potrebne posebne krvne pretrage kojima bi se provjerio broj i struktura kromosoma.

Liječenje neplodnosti kod muškaraca

Opcije liječenja ovise o poznatom uzroku neplodnosti. Ako je problem u smanjenoj proizvodnji spermija, parove se savjetuje da prorijede spolne odnose i prilagode ih da se podudaraju sa ženinom ovulacijom.

Začepljeni kanalići kojima spermij putuje moguće je kirurški operirati.

U malom broju slučaja uzrok je problem u hipotalamusu i hipofizi, žlijezdama odgovornima za regulaciju proizvodnje hormona pa je ponekad potrebno primijeniti gonadotropinsku terapiju.

Intracitoplazmatska injekcija spermija (ICSI) je terapija za muškarce s vrlo niskim brojem spermija ili spermijima koji iz nekog razloga ne mogu oploditi jajnu stanicu. Iglom se uzmu spermiji iz epididimisa i probirom odaberu oni koji se čine najzdravijima. Kombinira se zajedno s in vitro oplodnjom (IVF) gdje se oplodi izvađena jajna stanica i smjesti natrag u ženinu maternicu. Uspješnost te metode je otprilike 20 do 40%.

Ponekad nije moguće izliječiti mušku neplodnost pa se parove može savjetovati da iskoriste spermu iz banke donora. No prethodno je potrebno proći savjetovanje jer ta odluka može biti teška za oba partnera.

Više o uzrocima i liječenju neplodnosti pročitajte ovdje.

• muški spolni sustav
• neplodnost
• neplodnost muškaraca
• sjemena tekućina
• sperma
• spermiji

Učitaj više izvora