Glukozno fruktozni sirup – njegov utjecaj na zdravlje
- Budite prvi i komentirajte!
- 5 min čitanja
Glukozno fruktozni sirup je zaslađivač koji se najčešće koristi u osvježavajućim bezalkoholni pićima, ali dodaje se i u razne druge prehrambene proizvode, poput slatkiša i zaslađenih žitarica za doručak.
U zadnjih 40 godina naglo se povećala njegova konzumacija te se vrlo često povezuje s pojavom pretilosti i nekih bolesti, kao što su:
- metabolički sindrom,
- kardiovaskularne bolesti,
- dijabetes,
- nealkoholna masna jetra.
Štetni učinci glukozno fruktoznog sirupa prvenstveno se pripisuju fruktozi. Međutim, ne postoje dokazi koji bi ukazali na to da je ona jedini krivac u priči, ako krivac uopće postoji.
Također, povlači se pitanje postoji li uopće razlika između unosa glukozno fruktoznog sirupa i saharoze, odnosno običnog stolnog šećera.
Glukozno fruktozni sirup – kako se dobiva?
Glukozno fruktozni sirup proizvodi se iz kukuruza. Nakon omekšavanja i mljevenja sjemenki kukuruza, glukozno fruktozni sirup dobiva se zahvaljujući djelovanju tri enzima – alfa-amilaze, glukoamilaze i glukoza izomeraze. Sva tri enzima podrijetlom su iz mikroorganizama.
Razgradnjom škroba koji se nalazi u kukuruzu dobiva se prvo glukozni sirup, ali djelovanjem posljednjeg enzima glukoza se pretvara u fruktozu pa se glukozni i fruktozni sirup miješaju kako bi se proizveo glukozno fruktozni sirup.
On se prvenstveno proizvodi i koristi u SAD-u, gdje 85 % tržišta kontroliraju četiri velik proizvodna poduzeća.
Proizvedeni glukozno fruktozni sirup poželjan je zbog svoje niske cijene, ali i sljedećih povoljnih svojstava:
- slađeg je okusa od saharoze,
- bolje je topljivosti od saharoze,
- nema tendenciju stvaranja čestica kristala u prehrambenim proizvodima,
- tekućina je,
- lako ga je transportirati kao sirovinu,
- kiseo je pa smanjuje potrebu za korištenjem konzervansa.
Glukozno fruktozni sirup – učinci na zdravlje
Glukozno fruktozni sirup mješavina je glukoze i fruktoze u omjeru 45:55. Njegova energetska i nutritivna vrijednost proizlaze isključivo iz glukoze i fruktoze te je jednaka saharozi, tj. stolnom šećeru. To znači da 1 gram glukozno fruktoznog sirupa sadrži 4 kcal.
Konzumacija glukozno fruktoznog sirupa naglo se povećala u SAD-u početkom 1970-ih godina. U isto vrijeme došlo je do porasta pretilosti, metaboličkog sindroma i nealkoholne masne jetre. Međutim, povezanost ne znači nužno i da je glukozno fruktozni sirup bio uzrok tih zdravstvenih problema.
Kada se govori o štetnim učincima glukozno fruktoznog sirupa na zdravlje čovjeka, najčešće se spominju osvježavajuća bezalkoholna pića. Meta-analiza objavljena 2010. godine u znanstvenom časopisu Diabetes Care navodi povezanost unosa osvježavajućih bezalkoholnih pića s:
- povećanim rizikom od dijabetesa,
- metaboličkog sindroma,
- kardiovaskularnih bolesti.
Povećan unos osvježavajućih bezalkoholnih pića povezan je još i s povećanjem:
- tjelesne mase,
- krvnoga tlaka,
- upalnih faktora,
- razine triglicerida,
- visceralnog masnog tkiva.
Osvježavajuća bezalkoholna pića djeluju na povećanje unosa energije. Zbog toga što se radi o piću, mozak ne percipira taj unos energije onoliko koliko bi da je u pitanju hrana. Kao posljedica dolazi do manjeg osjećaja sitosti što može dovesti do nakupljanja viška tjelesne mase i pretilosti.
Fruktoza kao tihi ubojica
Mnogi negativni učinci glukozno fruktoznog sirupa pripisuju se upravo prisutnosti fruktoze. Ona ima jednaku energetsku vrijednost te broj i vrstu atoma kao glukoza. Međutim, apsorbira se i metabolizira na drugačiji način.
Fruktoza se još naziva i voćni šećer jer je u većim količinama prirodno prisutna u voću, ali i povrću. Ona sama po sebi nije problem, osobito kada se unosi s voćem i povrćem koji obiluju vitaminima i mineralima.
Ipak, u zadnjih se nekoliko desetljeća znatno povećao unos šećera pa tako i fruktoze te se smatra da je upravo to povećanje količine rezultiralo brojnim zdravstvenim problemima. Glavni izvori tih neuobičajeno visokih količina fruktoze su osvježavajuća bezalkoholna pića i voćni sokovi.
Upravo zbog razlike u metabolizmu, smatra se uzročnikom steatoze odnosno masne jetre. Naime, fruktoza se u jetri ne metabolizira korištenjem svih istih enzima poput glukoze. Njezin metabolizam nije tako strogo kontroliran pa ona može lakše ući u proces lipogeneze odnosno pretvorbe u masti. Prekomjeran unos fruktoze dakle može dovesti do nakupljanja masti u jetri.
Općenito, prehrana bogata mastima i šećerima smatra se uzročnikom masne jetre.
Unos osvježavajućih bezalkoholnih pića povezuje se s pojavom kolorektalnog karcinoma, tj. karcinoma debelog crijeva. Nije bilo jasno je li uzrok tome glukozno fruktozni sirup u pićima ili pretilost i metabolički sindrom koji su posljedica njihovog prekomjernog konzumiranja.
Znanstveno istraživanje iz 2019. godine pod vodstvom američkog znanstvenika Marcusa D. Goncalvesa djelomično je rasvijetlilo ovo pitanje. Uklonivši utjecaj pretilosti i metaboličkog sindroma kod pokusnih miševa pokazalo se da je broj tumora uslijed unosa glukozno fruktoznog sirupa jednak, ali se u isto vrijeme povećao broj velikih adenoma ili polipa i tumora visokog gradusa.
Razlog tome je nepotpuna apsorpcija fruktoze u tankom crijevu koja potom dospijeva do debelog crijeva. Fruktoza se iz tankog crijeva u krvotok transportira na drugačiji način od glukoze. Već 5 g fruktoze može dovesti do zasićenja njezinih transportera i povećati količinu fruktoze koja dospije u debelo crijevo. Tumori locirani na distalnom ili krajnjem dijelu tankog crijeva i u debelom crijevu mogu uzeti i metabolizirati tu fruktozu.
Ovo je istraživanje potvrdilo da kombinacija glukoze i fruktoze koja je prisutna i u glukozno fruktoznom sirupu kod pokusnih životinja potiče razvoj stanica raka. Za sada, ipak, nema ovakvih dokaza za ljude.
Glukozno fruktozni sirup – razlikuje li se od konzumnog šećera?
Kao što je već spomenuto, glukozno fruktozni sirup sadrži glukozu i fruktozu u omjeru 45:55. Za usporedbu, saharoza ili stolni šećer sadrži glukozu i fruktozu u omjeru 50:50. Dakle, razlika nije velika.
Američki znanstvenici Rippe i Angelopoulus u preglednom radu objavljenom 2013. godine u znanstvenom časopisu Advances in Nutrition zaključili su da „ne postoji razlika u metaboličkom ili endokrinom odgovoru između glukozno fruktoznog sirupa i saharoze povezanim s pretilošću ili nekim drugim negativnih zdravstvenim ishodom.“
U Hrvatskoj vodeći zaslađivač i dalje je obični stolni šećer. Na pitanje treba li radije posezati za napitcima koji sadrže obični šećer ili samo glukozu umjesto glukozno fruktoznog sirupa, odgovor je negativan. Dodani šećer u prehrani u svakom slučaju treba ograničiti.
Američka udruga za srce preporučuje ograničenje unosa dodanog šećera na 9 žličica ili 150 kcal dnevno za muškarce odnosno 6 žličica ili 100 kcal dnevno za žene. Pri tome, dodani šećeri su oni koji nisu prirodno prisutni (primjerice u voću ili mlijeku), već su dodani prilikom proizvodnje prehrambenih proizvoda ili pripreme jela.
Na kraju, glukozno fruktozni sirup povezuje se s raznim nepovoljnim učincima na ljudsko zdravlje. Međutim, prehranu treba gledati kao cjelovitu i ne zaboraviti na nepovoljne učinke prekomjernog unosa šećera u bilo kojem obliku.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića
- Tomislav Stanić
- 4 min čitanja
Izvori:
- Mawer, R. (2019) 6 Reasons Why High-Fructose Corn Syrup Is Bad for You. Healthline.
- Gunnars, K. (2018) Is Fructose Bad for You? The Surprising Truth. Healthline.
- Goncalves, M. D., Lu, C., Tutnauer, J., Hartman, T. E., Hwang, S.-K., Murphy, C. J., Pauli, C., Morris, R., Taylor, S., Bosch, K., Yang, S., Wang, Y., Van Riper, J., Lekaye, H. C., Roper, J., Kim, Y., Chen, Q., Gross, S. S., Rhee, K. Y., Cantley, L. C., Yun, J. (2019) High-fructose corn syrup enhances intestinal tumor growth in mice. Science, 363, 1345–1349.
- Lee, O., O’Brien, P. J. (2010) Modifications of Mitochondrial Function by Toxicants. Comprehensive Toxicology (Second Edition), 411-445.
- Bray, G. A. (2013) Potential Health Risks From Beverages Containing Fructose Found in Sugar or High-Fructose Corn Syrup. Diabetes Care, 36(1), 11–12.
-
Malik, V. S., Popkin, B. M., Bray, G. A., Després, J. P., Willett, W. C., Hu, F. B. (2010) Sugar-sweetened beverages and risk of metabolic syndrome and type 2 diabetes: a meta-analysis. Diabetes Care, 33, 2477–2483.
- Rippe, M. J., Angelopoulos, T. J. (2013) Sucrose, High-Fructose Corn Syrup, and Fructose, Their Metabolism and Potential Health Effects: What Do We Really Know? Advances in Nutrition, 4(2), 236–245.
- Parker, K., Salas, M., Nwosu, V. C. (2010) High fructose corn syrup: Production, uses and public health concerns. Biotechnology and Molecular Biology Review, 5(5), 71 – 78.
- AHA (2018) Added Sugars. American Heart Association.