Postoji puno proizvoda koji obećavaju jačanje imunološkog sustava, i kad bolje promislim – tko ih i ne bi htio? Možda oni čiji je imunitet ionako prenapregnut kao kod ljudi s autoimunim bolestima, upalnim bolestima, alergijama. I ovdje ima malo sreće u nesreći. Ponekad nije loše imati preaktivan imunološki sustav. Neki ljudi s alergijama imaju smanjeni rizik za rak (u usporedbi s općom populacijom). Kod takvih slučajeva imunološki sustav možda je u takvom prevelikom pogonu da napada sve oko sebe, ali to pojačano stanje pripravnosti također može pomoći nekim tumorima u tijelu.

Dakle, to je malo škakljivo; želimo pojačati dio imunološkog sustava koji se bori protiv infekcije, dok reguliramo dio koji smanjuje kronične upale. A gljive bi mogle spadati u takvu skupinu hrane koja upravo balansira između ta dva svijeta: jači imunitet i smanjenje upala.

Postoje tisuće jestivih gljiva, iako se samo nekoliko njih proizvodi na industrijskoj razini od nekoliko tisuća tona godišnje. I to s dobrim razlogom. Ubrzavaju lučenje imunoglobulina A. Evo zašto je to važno.

Iako se koža smatra našim najvećim organom, mi zapravo više komuniciramo s vanjskim svijetom kroz svoje sluznice, u ustima, u cijelom probavnom traktu, reproduktivnom i mokraćnom sustavu, unutar žlijezda dojki, na površini očiju – to su zapravo naše najveće površine.

Uzmimo npr. crijeva. Ona sama pokrivaju površinu od oko 300 m2, možda kao površina teniskog terena, a velik dio je debljine od samo jedne stanice. Cca 7 mikrometara – samo jedna stanica. Jedan mikroskopski sloj je sve što nas dijeli od svih toksina, virusa i bakterija vani pa nam je potrebna jedna savršena obrana na toj  prvoj liniji.

Ta se naša obrana sastoji od “elitnih padobranskih jedinica” koje se zovu imunoglobulini A, u medicinskim krugovima poznatiji kao IgA. Imunoglobulin znači antitijelo; to su naša antitijela tipa A. Prva elitna postrojba.

Unosom određene vrste hrane može se povećati imunitet sluznice ubrzavanjem lučenja IgA. A budući da ga ima na sluznicama, bilo bi zgodno imati ga na sluznici ustiju i grla. I to baš u vrijeme raznih gripa i prehlada te upala grla. Možda kod nastavnika i profesora koji drže predavanja u zimskim mjesecima kada haraju kojekakvi virusi i bakterije. Stoga bi bilo zgodno konzumirati određenu hranu tim danima. Ali koju hranu i koliko?

Dakle, prema nekim istraživanjima ove naše obične gljive u trgovinama, popularno zvane “šampinjoni” – bijelog klobuka bi mogle biti od koristi. Pa su hranili pola ispitanika standardnom prehranom, a pola njih je konzumiralo svoju normalnu prehranu plus kuhane gljive s bijelim klobucima (šampinjoni), svaki dan u tjednu.

Zatim su uzimali uzorke sline i izmjerili količinu IgA koju su proizvodili. Nije bilo promjene u kontrolnoj skupini, ali nakon tjedan dana gljiva, sekrecija IgA skočila je za 50% te je čak je ostala tamo tjedan dana nakon što su prestali jesti gljive.

Ovo je pokazalo da konzumacijom samo običnih bijelih gljiva, otprilike 100 -300 grama na dan može rezultirati većim lučenjem IgA. Što je još bolje, povišeno lučenje je ostalo stabilno i 2 tjedna nakon konzumacije, ali se onda vratila na početnu vrijednost.

Dakle, to znači da će za pokretanje povećanog lučenja IgA biti potreban kontinuirani dnevni unos gljiva, pogotovo kod starijih osoba ili onih s oslabljenim imunitetom. A to pak znači da ne možete samo jednom pojesti gljive, a očekivati da ćemo zauvijek biti zaštićeni; morate ih učiniti dijelom vaše redovne prehrane svaki dan barem 1 tjedan, a onda 2 -3 tjedna pauza da bi se vidjeli neki rezultati.

Ako se nastavi povećavanje lučenja protutijela za 50%, može li to pridonijeti kroničnoj upali, što se podrazumijeva u razvoju različitih bolesti? 

Ne. Čini se da gljive imaju protuupalni kapacitet, što znači da ih se može smatrati potencijalnim izvorom prirodnih protuupalnih sredstava.

Koja bi to kemijska tvar u gljivama bila odgovorna za takvo djelovanje?

Prvi na listi sumnjivaca bio bi pirogalol, koji se nalazi u raznim gljivama, djeluje tako da smanjuje upalu, dok istodobno pojačava imunološko i antikancerogeno djelovanje.

Ipak za sada je, čini se, najbolje koristiti gljive takve kakve jesu bez neke ekstrakcije djelatnih tvari u tableti. Stoga bi bilo zgodno, barem u ovom zimskom periodu, “napucati se” gljiva svaki dan cijeli tjedan. Pa za 2 tjedna ponoviti “kuru”.

Ako napuhavaju, tada je potrebno uzimati probiotike s enzimima i jačati želučanu kiselinu za bolju probavu. Pritom treba imati na umu da je hrana multidimenzionalna, a to znači da djeluje u više smjerova, ne nužno pozitivnih ili negativnih. Ovisi o trenutnom stanju i potrebama organizma. A to drugim riječima znači da oni koji imaju povišene urate u tijelu, giht, bi trebali pripaziti na unos gljiva i smanjiti ga. I dodavati više salate koja alkalizira.

Više mojih tekstova možete pronaći ovdje.

• gljive
• imunoglobulin
• jačanje imuniteta