Prijateljstvo na poslu: Blagoslov ili zamka?
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Više ljudi upoznamo na poslu nego gotovo bilo gdje drugdje u životu. Kolege dijele naše rutine, izazove i male pobjede, što čini radno okruženje prirodnim mjestom za stvaranje prijateljstava.
Istraživanje pokazuje da radne mreže donose značajne koristi, poput većeg zadovoljstva poslom, bolje suradnje i poboljšanih performansi i kreativnosti.
Neka istraživanja sugeriraju da bliski prijatelji na poslu mogu povećati angažman i otpornost, što odražava rezultate poznate Harvard Grant studije, koja je utvrdila da su značajni međuljudski odnosi najjači prediktor dugoročne sreće.
U nastavku saznajte kako ostvariti prijateljstvo na poslu bez negativnih posljedica.
Kada stvari postanu komplicirane?
Iako prijateljstva na poslu mogu biti energizirajuća, ona dolaze s potencijalnim rizicima. Jedan od najvećih problema je favoritizam – kada se profesionalne odluke donose na temelju osobnih veza umjesto zasluga.
Istraživanje pokazuje da prijateljstva na poslu mogu nenamjerno stvoriti neravnotežu, gdje se promocije i priznanja temelje na osobnim vezama umjesto na vještinama, što može izazvati nezadovoljstvo.
Drugi izazov je balans između strategije i autentičnosti. U profesionalnom okruženju često nas savjetuju da se umrežavamo i gradimo odnose radi napredovanja u karijeri. No, kada umrežavanje prelazi u plitka prijateljstva?
Studije o organizacijskom ponašanju sugeriraju da pretjerano druženje na poslu može dovesti do emocionalnog iscrpljivanja i pomutiti profesionalne granice.
Prijateljstvo na poslu – kako pronaći pravi balans?
Uspješno upravljanje prijateljstvima na poslu zahtijeva snažnu etičku osnovu. Iako mnoge tvrtke imaju politike sukoba interesa, pojedinci bi također trebali postaviti osobna pravila kako bi izbjegli zamke radnih prijateljstava. Evo tri praktična savjeta:
- razvijajte prijateljstva s kolegama koji nemaju moć nad vama (i obratno); to smanjuje sukobe interesa i štiti vašu profesionalnu reputaciju
- održavajte profesionalne granice u radnim prijateljstvima; uživajte u zajedništvu i suradnji, ali budite svjesni kako osobni odnosi mogu utjecati na donošenje odluka i dinamiku na poslu
- razbijte iluziju da je vaše radno mjesto obitelj; sjajan radni prostor promiče poštovanje, pravičnost i dobrobit, ali ne može zamijeniti dublju emocionalnu podršku koju pružaju stvarna obitelj i prijatelji izvan posla.
Na kraju, ključ je ravnoteža. Prihvatite prednosti koje nudi prijateljstvo na poslu, ali izbjegavajte njihove zamke. Održavajući granicu između profesionalnih i osobnih odnosa možemo razviti veze koje obogaćuju i našu karijeru i osobni život, a da pritom ne izgubimo iz vida gdje jedno završava, a drugo počinje.
Pročitajte i ove članke:
- Humor na radnom mjestu: Evo kako utječe na kolektiv i posao, što je u redu, a kakve šale ne dolaze u obzir
- Mentalno zdravlje na radnom mjestu: Sve češće dijagnoze depresije i anksioznosti imaju velik ekonomski utjecaj! Evo što može poduzeti poslodavac, a što radnik
- 10 trendova Generacije Z na radnom mjestu.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Mjesečeva dijeta: Kako se provodi i što kaže struka?
-
Kreni Zdravo
- 2 min čitanja
- Grun von Jolk, R. (2025). Workplace Friendships: Blessing or Trap? Psychology Today.
- Valliant, G. E. (2015). Triumphs of Experience. Harvard University Press: Cambridge, Massachusetts.
- Carmeli, A. (2009). Chapter 3 Positive work relationships, vitality, and job performance. Research on Emotion in Organizations, 5: 45–71.
- Morrison, R. L. i Nolan. T. (2007). Too Much of a Good Thing?: Difficulties with Workplace Friendships. University of Auckland Business Review, 9(2): 32–34, 36–41.
- Social Yet Creative: The Role Of Social Relationships In Facilitating Individual Creativity. (2006). AMJ, 20785503.
- Mehra, A. i sur. (2001). The Social Networks of High and Low Self-Monitors: Implications for Workplace Performance. Administrative Science Quarterly, 46(1): 121–146.
- Riordan, C. M. i Griffeth, R. W. (1995). The opportunity for friendship in the workplace: An underexplored construct. J. Bus. Psychol., 10: 141–154.