Mnogi od nas ne mogu zamisliti bolji kraj dana od tople kupke, no jeste li se ikad zapitali koliko je ta voda zapravo čista? Nova kolekcija sapuna s potpisom glumice Sydney Sweeney – navodno obogaćena njezinom kupkom – pokrenula je pitanje o higijeni vode u kojoj se kupamo.

Evo što kažu stručnjaci i kako održati svoju kadu (i kožu) sigurnima od neželjenih bakterija.

Koliko je zapravo čista voda u kojoj se kupamo?

Iako je toalet poznat kao najprljavije mjesto u kupaonici, istina je da su površine gdje se kupamo – uključujući kadu, pod tuša i zavjesu – i do 60 puta prljavije od WC školjke, navodi istraživanje portala SafeHome.org.

Vlažno okruženje idealno je za razvoj bakterija, a među njima su i tzv. gram-negativne bakterije koje mogu izazvati infekcije kože, upalu pluća pa čak i ozbiljnije bolesti – iako se to najčešće događa u bolničkim uvjetima.

Prema profesoru Charlesu Gerbi, stručnjaku za biološku ekologiju sa Sveučilišta u Arizoni, gotovo svaka osoba unosi fekalne bakterije u vodu tijekom kupanja. Gerba za Everyday Health ističe:

U kupki smo pronašli oko 100.000 fekalnih bakterija po šalici vode.

Može li redovito čišćenje smanjiti broj bakterija?

Dobra vijest je da redovito čišćenje kade može značajno smanjiti količinu štetnih mikroorganizama. Preporučuje se koristiti dezinfekcijski sprej nakon svakog kupanja, osobito ako kadu koriste djeca.

Većina fekalnih bakterija umire unutar dan ili dva, pa je rizik manji ako se kada rijetko koristi, kaže Gerba. Ipak, ključno je održavati dosljednu rutinu čišćenja – ne čekati da kada izgleda prljavo.

Prema preporukama ustanove Henry Ford Health, površine koje često dodirujemo, poput kade, idealno bi bilo dezinficirati svakodnevno ako se redovito kupamo. Za povremeno kupanje dovoljno je čišćenje jednom tjedno.

Ako želite prirodniji pristup čišćenju, možete isprobati metodu s portala Martha Stewart – poškropite kadu toplom vodom, nanesite pastu od sode bikarbone i nekoliko kapi deterdženta za suđe, ostavite 10 – 15 minuta, a zatim iščetkajte i isperite.

Je li tuširanje higijenskije od kupanja?

Ne nužno. I nakon tuširanja voda sadrži fekalne bakterije – samo što odmah odlazi niz odvod, ističe Gerba. Veći je problem što se mikroorganizmi mogu zadržavati na pločicama i fugama, osobito ako se prostor ne dezinficira nakon svakog korištenja.

Jedan posebno uporan mikroorganizam je Serratia marcescens, bakterija koja stvara ružičastu ili crvenkastu sluz u kadi, tušu ili WC-u. Ova bakterija voli vlažna područja s ostacima fekalija ili sapuna, a redovito čišćenje, posebice sredstvima koja sadrže klor, pomaže u njezinom suzbijanju.

A što je sa sapunom za kupke Sydney Sweeney?

Zvuči zanimljivo, no koliko je taj sapun doista higijenski – teško je reći. Profesor Gerba komentira ovako:

Ne znam točno kako procesuiraju tu vodu. Ako je sapun dobro formuliran, moguće je da bakterije više nisu aktivne – no bez dodatnih informacija ostaje samo nagađanje. 

Pročitajte i ove članke:

• Znate li koliko često trebate čistiti tuš zavjesu, umivaonik i WC školjku? Evo odgovora stručnjaka
• Prirodno sredstvo za čišćenje kupaonice: Imamo recept koji ne šteti zdravlju
• Kada je dovoljno samo očistiti, a kada treba dezinficirati?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Česte se pogotovo ljeti

Gljivice ispod dojke: Zašto se javljaju i što učiniti?

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• bakterije u kadi
• čišćenje kade
• istraživanje