Ove subote, 11. lipnja, od 10 do 12 sati Udruga P.I.N.K. – life obilježit će Dan plave zvijezde (Blue Day) u Gajevoj 7, na terasi caffe bara Espresso. Gostima će se uz kavu dijeliti bademi koji alkaliziraju tijelo i vitaminski sok od naranče, te edukativan letak, kako bi se na simboličan način osvijestila potreba vođenja zdravog života i odlaska na preventivne preglede.

U suradnji s partnerom projekta, francuskom tvrtkom Servier, ovaj program pratit će i edukativna predavanja kroz mjesec lipanj. Predavanje koje slijedi će 13. 6. u 18 h održati dr. sc. Davor Kust, dr. med., specijalist onkologije i radioterapije, koji je zaposlen na Klinici za onkologiju KBC-a “Sestre milosrdnice” u Zagrebu te je idejni začetnik i osnivač onkološke mreže, bit će na temu “Prevencija i rano otkrivanje raka probavnog sustava”.

Predavanje će se moći pratiti putem stranice Udruge na Facebooku kako bi svi zainteresirani iz bilo kojeg dijela Hrvatske mogli prisustvovati.

Kako je nastao Dan plave zvijezde?

Dan plave zvijezde obilježava se svake godine u lipnju po uzoru na manifestaciju “Dress in Blue Day“, koja se već niz godina održava u SAD-u u organizaciji Colorectal Cancer Alliance. U Hrvatskoj se obilježava šestu godinu zaredom, a cilj ovog zdravstveno-edukativnog događanja je jačanje svijesti kod građana o važnosti prevencije raka debelog crijeva te podrška oboljelima od raka debelog crijeva u njihovoj hrabroj borbi protiv ove zloćudne bolesti.

Ovo sijelo raka je drugo po pojavnosti i po smrtnosti od zloćudnih novotvorina. Od raka debelog i završnog crijeva (kolorektum) u Republici Hrvatskoj obolijeva godišnje prosječno oko 3.500 osoba, a oko 2.200 ih umire, što je stabilan trend u posljednjih nekoliko godina. Prema posljednjim podacima Registra za rak Republike Hrvatske u 2019. godini, rak debelog crijeva je otkriven u 3.660 osoba.

Prema podacima baze umrlih Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tj. Državnog zavoda za statistiku, u 2020. godini je od te bolesti umrlo 2.079 osoba, što je nešto niži apsolutni broj u odnosu na 2018. kad je umrlo 2.240 osoba i 2019. kada je umrlo 2.095 osoba. Tako je to treća godina zaredom u kojoj se broj umrlih smanjuje.

Pročitajte članak “Rak debelog crijeva – uzroci, simptomi i liječenje“.

Postoji način da se spase životi

Ovo smanjenje smrtnosti bi bilo značajnije kad bi se svi građani pridržavali preporuka za sprječavanje raka kolorektuma, kao i kada bi svi koristili priliku koja im je omogućena – da obave pregled stolice na golim okom nevidljivu krv u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji se provodi od 2008. godine. Time bi se svake godine spasilo 1.000 – 1.500 života.

Vrlo je važno da javnost bude dobro obaviještena kako je prevencija raka debelog crijeva vrlo uspješna, te da ovaj rak ne boli dok nastaje i u početnoj je fazi, pa je bitno da se u okviru programa pregledavaju i svi oni koji za sebe misle da su potpuno zdravi. Bolesnik nema znakova ove teške bolesti i ne zna da ima rak, sve dok bolest ne dođe u poodmaklu fazu.

Stanovništvo treba podučiti da je ovu vrstu raka moguće i spriječiti otkrivanjem prezloćudnih izraslina unutar debelog crijeva (polipa) i njihovim uklanjanjem za vrijeme kolonoskopskog pregleda. Stoga pregled svakako treba obaviti kako bi se izbjegla ova bolest.

Važan pomak napravljen je u stupnju organizacije programa jer je od 2017. godine omogućeno praćenje pokazatelja kvalitete probira, čime se omogućava još bolje osiguranje i unaprjeđenje kvalitete svih postupaka i pregleda obavljenih u okviru organiziranog programa probira.

Pročitajte članak “10 razloga da se odazovete Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva“.

Više o Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Odlukom vlade Republike Hrvatske krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Neposredni cilj programa ranog otkrivanja raka (probira – engl. screening) je otkrivanje te bolesti u asimptomatskih, naoko zdravih osoba oba spola, ali i predstadija raka – polipa, ističe prof. dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med. spec. epidemiolog, nacionalna koordinatorica programa.

Dugoročni cilj je smanjenje pobola i smrtnost od tog sijela raka, poboljšanje kvalitete života oboljelih zahvaljujući ranoj dijagnostici, te time unaprjeđenje zdravlja stanovništva. Organizirani program probira uključuje organizirano pozivanje na pregled, praćenje pokazatelja provedbe i učinka, te unaprjeđenje i osiguranje kvalitete obavljenih pregleda prema postavljenim standardima. Antoljak objašnjava:

Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave kartični gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju. Dobni raspon i način provedbe programa je u skladu s preporukama Europske komisije.

Prvi pozivni ciklus počeo je 2008. godine i do sada su obavljena četiri ciklusa pozivanja te je upravo započeo peti. Prvi ciklus je zbog mnogobrojnih provedbenih problema trajao znatno dulje (pet godina). Procjena odaziva završenog 4. ciklusa je 24 – 52 %, ovisno o županiji i godištu, a veći je u starijoj dobnoj skupini.

U nekoliko županija tijekom prvog dijela ovog ciklusa postignut je značajan porast broja odazvanih osoba, što je rezultat trajnog prosvjećivanja građana, kao i rada patronažnih sestara na terenu. Nažalost, taj trend je usporen zbog pandemije. Procjena mediana ukupnog odaziva završenog 4. ciklusa je 36 %, a mediana udjela testiranih osoba unutar programa je 25 %.

Neke osobe obave pregled unutar drugih preventivnih pregleda, te je po podacima EHIS istraživanja, koje se provodi putem ankete, u 2019. godini 30 % muškaraca i 29 % žena u dobi 50 – 74 godine ovaj test obavilo unutar zadnje dvije godine, a ukupno 37 % unutar tri godine. Antoljak naglašava:

Očekujemo da će u sljedećem EHIS istraživanju postotak biti još veći, no, kako i dalje ne dostiže nužnih 45 % ili željenih 65 %, potrebna je pojačana edukacija i podizanje svijesti o koristi ovog programa za očuvanje zdravlja građana. Program se provodi u ovoj dobnoj skupini jer se tako postižu optimalni rezultati i otkriva najveći udio ljudi s rakom ili prekancerozama debelog crijeva.

Pročitajte članak “Gastroenterolog odgovara na najčešća pitanja o Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva“.

Nacionalna koordinatorica programa: “Važno je educirati sve, a ne samo ciljnu skupinu!”

Za vrijeme tromjesečne obustave rada zbog pandemije i tijekom protekle dvije godine u kojima smo doživjeli i razaranja zbog potresa u nekoliko županija, program se provodio otežano, dodaje. Iz podataka koji se prate može se zaključiti da su, unatoč teškoćama i nešto duljem trajanju ciklusa (2,5 godine), zavodi za javno zdravstvo obavili posao pozivanja, testiranja i naručivanja na kolonoskopije u cijelosti, a edukativne aktivnosti i motivacija sa strane liječnika obiteljske medicine i patronažnih sestara pokazuju dosad najveći učinak na odaziv, te će ga trebati intenzivno i trajno nastaviti, što je izazov za ionako opterećen zdravstveni sustav. Nacionalna koordinatorica programa zaključuje:

Ipak, važno je naglašavati da upravo ovaj način prevencije i ranog otkrivanja raka može odteretiti zdravstveni sustav, jer znamo koliko je dugotrajno i skupo liječenje uznapredovale bolesti, a pogotovo koliko je važno očuvanje zdravlja stanovništva u jeku pandemije, a i inače. O očuvanju zdravlja važno je obrazovati sve, a ne samo ciljnu dobnu skupinu jer kvaliteta života bolesnika koji su liječeni u poodmakloj fazi raka debelog crijeva je ipak narušena, a preživljenje slabije. Stoga se ove godine program provodi pod motom “Pošalji uzorak – spriječi rak”, kako bi svi uključeni zaista i poslali uzorak. U ovom, 5. ciklusu, iz županijskih zavoda za javno zdravstvo pozivaju se sve osobe rođene od 1947. do 1971. godine.

Pročitajte i članak “Liječnica donosi 10 razloga zašto si ne smijemo dopustiti lošu probavu“.

Učitaj više izvora