U proizvodnji cjepiva, uobičajeno se uzročnike bolesti umrtvljuje kemijskim sredstvima. Istraživači su sada krenuli drugim putem, ozračuju ih snopovima elektrona i tako nastoje dobiti jeftinija i sigurnija cjepiva.

Iako se mišljenja o koristi i opasnostima cijepljenja jako razlikuju, ostaje činjenica da je cijepljenje kao javnozdravstvena mjera najveći medicinski uspjeh 20. stoljeća i jedna od najučinkovitijih mjera prevencije obolijevanja od zaraznih bolesti. Cijepljenjem je spašeno više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom u povijesti.

Ubijanje uzročnika kemijskim sredstvima

Najveći dio cjepiva protiv virusnih bolesti djeluje pomoću mrtvih stanica uzročnika. Tako virus više ne može naškoditi cijepljenoj osobi, ali ga imunološki sustav prepoznaje i proizvede antitijela te time pruža učinkovitu zaštitu.

Protivnici cijepljenja se često pozivaju na kemikalije koje se koriste za ubijanje virusa i sadržane su u cjepivima. Osobito je u žiži otrovni i kancerogeni formaldehid.

Poliovirus u formaldehidu

Kako bi se umanjio rizik za ljude i okoliš, kemikalije za ubijanje virusa se koriste jako razrijeđene. Uzročnici bolesti se stoga moraju dugo izlagati djelovanju ovih sredstava, kako bi sa sigurnošću mogli biti iskorišteni u proizvodnji cjepiva. Primjerice, virus dječje paralize, poliovirus, mora biti tretiran formaldehidom oko dva tjedna. Osim što to predstavlja gubitak u tehnološkom procesu, formaldehid napada proteine virusa koji sudjeluju u izgradnji antitijela te tako slabi učinkovitost cjepiva.

Zračenje niskoenergetskim elektronima ubija viruse i bakterije u manje od jedne sekunde

Znanstvenici njemačkog Fraunhofer Instituta rade na razvoju obećavajuće alternative kemijskom postupku umrtvljenja virusa. Uzročnici bolesti se zrače niskoenergetskim elektronima. Umjesto višednevnog ili višetjednog izlaganja kemikalija, virusi i bakterije se ubijaju u vremenu kraćem od sekunde.

Cjepivo bez otrovnih kemikalija

Novi postupak bi, s jedne strane, značio jednostavniju, bržu i jeftiniju proizvodnju. S druge strane, elektroni uništavaju samo nukleinsku kiselinu virusa i bakterija, dok njihovi proteini, važni za zaštitno djelovanje cjepiva, ostaju netaknuti. I naravno, tako proizvedeno cjepivo ne bi sadržavalo otrovne kemikalije.

Tehnološki proces proizvodnje cjepiva na ovaj način nije jednostavan. Razvoj prototipa uređaja za proizvodnju se financira sredstvima dobivenim iz Zaklade Billa i Melinde Gates u koju je utemeljitelj Microsofta Bill Gates uložio više od 38 milijardi dolara.

Cjepiva s manje mogućih štetnih posljedica, proizvedena na nov način, mogla bi krenuti u redovnu proizvodnu tek za oko pet godina. To će vjerojatno izbiti dosta argumenata protivnicima cijepljenja.

Na samo za cjepiva, uporaba i kod Ebole

Tehnološki postupak zračenja elektronima će imati i širu uporabu od same proizvodnje cjepiva. Primjerice, uzorci krvi oboljelih od Ebole će se nakon zračenja moći bezopasno koristiti za analizu u biokemijskim laboratorijima, bez rizika zaraze osoblja.

• bakterije
• cijepljenje
• cjepivo
• dječja paraliza
• ebola
• polio
• vakcina
• virusi