Samoregulirano učenje – karakteristike, faze i strategije samoregulacije
- Budite prvi i komentirajte!
- 5 min čitanja
![Samoregulirano-učenje](https://krenizdravo.dnevnik.hr/wp-content/uploads/2019/02/Samoregulirano-ucenje.jpg?x60603)
Samoregulirano učenje je vrsta učenja u kojoj se učenici sami usmjeravaju tijekom učenja i transformiraju svoje mentalne sposobnosti u vještine učenja.
Takvi učenici su samodisciplinirani te su u stanju odgoditi trenutno zadovoljstvo kako bi postigli neki udaljeniji cilj. Uglavnom im nije potreban vanjski poticaj za učenje jer im je kao motivacija dovoljno to što su nešto uspješno naučili.
![Strategije-samoregulacije](https://krenizdravo.dnevnik.hr/wp-content/uploads/2019/02/Strategije-samoregulacije.jpg?x60603)
Samoregulirano učenje – karakteristike
Učenike koji znaju ispravno regulirati svoje učenje obilježavaju sljedeće karakteristike:
- znaju koristiti različite kognitivne strategije učenja
- znaju planirati, kontrolirati i usmjeravati svoje mentalne procese prema ostvarenju osobnih ciljeva,
- imaju pozitivna motivacijska uvjerenja i emocije,
- uče s namjerom da nauče, a ne samo da dobiju dobru ocjenu ili pokažu visoke sposobnosti,
- uživaju u učenju i vesele mu se,
- znaju mijenjati i prilagođavati učenje u skladu sa zahtjevima zadatka i specifične situacije,
- znaju planirati i kontrolirati vrijeme koje im je potrebno da bi izvršili određeni zadatak,
- stvaraju povoljnu okolinu za učenje,
- traže pomoć od učitelja i drugih učenika kada ne mogu svladati određeno gradivo,
- znaju koristiti različite strategije kako bi izbjegli distraktore tijekom učenja, održali koncentraciju, trud i motivaciju.
Istraživanje objavljeno u poznatom znanstvenom časopisu Suvremena psihologija ističe kako učenici koji znaju koristiti prednosti samoreguliranog učenja imaju visoka školska postignuća, uspješni su u učenju i održavaju motivaciju za učenjem tijekom cijeloga života.
![Učenje-kroz-igru](https://krenizdravo.dnevnik.hr/wp-content/uploads/2019/02/Ucenje-kroz-igru.jpg?x60603)
Samoregulirano učenje – faze
Proces samoreguliranog učenja je aktivan proces koji prolazi kroz određene faze:
- pripremna faza – učenik analizira sadržaj koji mora naučiti, postavlja specifične ciljeve i planira,
- faza izvedbe/nadgledanja – učenik koristi različite strategije kako bi izvršio zadatak i nagleda učinkovitost tih strategija,
- faza refleksije – učenik vrednuje rezultate svog učenja s obzirom na učinkovitost strategija koje je koristio.
Dok u pripremnoj fazi učenik detaljno kontrolira sve što mu je potrebno za učenje, postavlja ciljeve i analizira sadržaj, u fazi izvedbe i nadgledanja čini najvažniji korak. Tijekom te faze koriste se strategije učenja, no izrazito je važno odabrati prave strategije kako bi se savladao određeni sadržaj.
Nakon toga, u fazi refleksije dolazi do samoevaluacije prethodnog rada. Mnogi učenici imaju problem s ovom fazom zbog čega često ne postižu uspjehe koje žele. Naime, faza refleksije omogućuje učeniku da zaista uvidi koliko je zapravo naučio.
Zaista nema smisla koristiti krive strategije učenja i truditi se učiti ako na kraju apsolutno ništa niste naučili i zapamtili. Stoga je vrednovanje vlastitog rada faza koju nikako ne smijete preskočiti jer ako u njoj shvatite da za neke stvari još uvijek trebate vremena, onda ćete ih na kraju i uspjeti savladati.
Iz svih ovih faza se jasno vidi da je učenik sam odgovoran za učenje, odnosno da igra glavnu ulogu u svojem učenju. Drugim riječima, učenikovo znanje ne ovisi o učiteljima i profesorima.
Danas nerijetko možemo čuti kritike upućene mnogim profesorima da nas ništa nisu naučili, no je li zaista cijela odgovornost samo na njima? Sve se može kad se hoće i to je jedina istina. Učenik koji zna regulirati vlastito učenje zna i održavati motivaciju neovisno o tome kakav je profesor koji mu predaje, a pritom uspješno uči i izvršava zadatke te ostvaruje željena postignuća.
![Učenje](https://krenizdravo.dnevnik.hr/wp-content/uploads/2019/02/Ucenje.jpg?x60603)
Samoregulirano učenje – strategije samoregulacije
Samoregulirano učenje se postiže korištenjem ispravnih strategija samoregulacije koje predstavljaju svako djelovanje koje olakšava pohranjivanje informacija tako da se one bolje integriraju i lakše pronalaze u pamćenju.
Osim što su izrazito važne za učenika i njegov proces učenja, ove strategije mogu pomoći i u izvanškolskim aktivnostima te utjecati na veći trud i rad pojedinca.
Strategije učenja odnose se na:
- postavljanje ciljeva,
- planiranje ostvarenja ciljeva,
- organiziranje i transformiranje informacija,
- nadgledanje procesa učenja,
- ponavljanje i memoriranje sadržaja.
Osim strategija učenja, postoje i ponašajne strategije koje se odnose na samovrednovanje i samomotivaciju, odnosno aktivnosti pomoću kojih se direktno može utjecati na poboljšanje vlastitog procesa učenja.
Uz to, postoje i okolinske strategije samoreguliranog učenja koje se odnose na traženje pomoći i informacija iz okoline kada je u pitanju gradivo kojega je teško savladati.
Strategije učenja prvenstveno pomažu učeniku da analizira, organizira i transformira sadržaj kojega uči. Kako bi uspješno zapamtio sadržaj, učenik može koristiti različite metode pomoću kojih može olakšati taj proces, a to može pomoću mnemotehnika, parafraziranja, sažimanja, traženja analogija ili pomoću skica, mentalnih mapa i hijerarhije pojmova.
Sve te strategije igraju važnu ulogu u aktivnom učenju te postizanju samoregulacije tijekom učenja. Više o korisnim strategijama učenja možete pročitati ovdje, a o korištenju mnemotehnika za olakšavanje pamćenja ovdje.
![Kako-učiti](https://krenizdravo.dnevnik.hr/wp-content/uploads/2019/02/Kako-uciti.jpg?x60603)
Kako učenike poučavati samoreguliranom učenju?
Učenici trebaju poticaj da se više aktiviraju oko procesa učenja. Većina učenika s vremenom automatski krene učiti zbog ocjena s obzirom na to da su te brojke postale glavno mjerilo koje određuje mnoge budućnosti.
Nažalost, protiv sustava se teško borimo, ali u tom procesu možemo izvući ono najbolje što možemo, a to je poučiti naše učenike kao budućnost društva da na učenje gledaju pravim očima te da shvate njegovu svrhu.
Stoga bi bilo dobro poraditi na sljedećim koracima:
- poučite učenike analiziranju zadataka i postavljanju adekvatnih ciljeva – pokušajte razgovarati s učenicima o važnosti analize zadatka, jasno im objasnite što se od njih očekuje, provjeravajte jesu li razumjeli zadatke te im naglasite da je pravi cilj učenje, a ne ocjena,
- direktno potičite korištenje djelotvornih strategija učenja – poučite učenike efikasnijim strategijama učenja kroz praksu, naučite ih nove metode učenja te da znaju odabrati kako odabrati ispravnu strategiju učenja s obzirom na sadržaj i vrstu zadatka,
- potičite učenike da kontroliraju i nadgledaju svoje učenje – potičite učenike da stvore jasne kriterije za vrednovanje vlastitog učenja, pomognite im da sami procijene kvalitetu svoga rada te ih potaknite da razmišljaju o svom učenju i strategijama koje koriste,
- naučite učenike razgovoru sa samim sobom – učenik bi trebao znati da unutarnjim motivacijskim govorom može značajno utjecati na vlastiti uspjeh (npr. ako učenik može sebi reći „Možeš ti to naučiti za veću ocjenu!“, povećat će motivaciju i želju za radom),
- potičite otvoreno iznošenje mišljenja – otvorenim raspravama na satu učiteljica može vidjeti na koji način učenici razmišljaju te uočiti poteškoće koje imaju s učenjem kako bi im pomogla,
- potičite učenike na sudjelovanje i suradnju – učenici trebaju postati aktivni sudionici u učenju kako bi poboljšali strategije učenja i povećali motivaciju za učenje.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
![ljetni obrok za laganu probavu](https://krenizdravo.dnevnik.hr/wp-content/uploads/2024/06/ljetni-obrok-za-laganu-probavu-360x220.jpg?x60603)
Pobijedite nadutost: Lagani i osvježavajući ljetni obroci za zdravu probavu
- Nova Studio
- 4 min čitanja
Izvori:
- Nikčević-Milković, A., Jerković, A. i Brala-Mudrovčić, J. (2018). Ispitivanje nekih komponenti samoregulacije učenja u domenama čitanja i pisanja kod učenika različite dobi i roda. Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 159(1-2), 73-99.
- Šimić Šašić, S. i Sorić, I. (2011). Kvaliteta interakcije nastavnik-učenik: povezanost s komponentama samoreguliranog učenja, ispitnom anksioznošću i školskim uspjehom. Suvremena psihologija, 14(1), 35-54.
- Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V. i Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP.