Iako nam tehnologija svakodnevno olakšava komunikaciju, sve više stručnjaka upozorava da ona istovremeno smanjuje kvalitetu naših međuljudskih odnosa.

Vrijeme koje provodimo uz poruke, e-mailove i videopozive često dolazi nauštrb stvarnih susreta, a posljedice se sve više odražavaju na mentalno zdravlje, razinu stresa i opće zadovoljstvo životom.

Jesmo li zaista povezani ili samo mislimo da jesmo?

Posljednjih 15 godina stopa nataliteta u mnogim dijelovima svijeta značajno je pala. Iako na taj trend utječu različiti čimbenici, znanstvenici sve češće ističu jednu zajedničku promjenu – ljudi provode manje vremena u izravnim kontaktima s drugima, a više u digitalnoj komunikaciji.

Na poslu danas većinu komunikacije obavljamo putem e-maila, aplikacija za dopisivanje i videopoziva. Mnogi veći dio budnog vremena provode gledajući u zaslone, čak i kada su fizički okruženi drugim ljudima.

Zašto nam je potreban kontakt uživo?

Ljudi nisu stvoreni samo za razmjenu informacija. Naša biologija i psihologija usmjerene su prema povezivanju s drugima, stvaranju osjećaja pripadnosti i sigurnosti te regulaciji stresa.

Kada ostvarujemo kvalitetne odnose licem u lice, naš živčani sustav lakše se smiruje, a razvijamo povjerenje, otpornost i emocionalnu stabilnost. Takve koristi teško je u potpunosti postići putem digitalnih kanala.

Ipak, mnogi danas provode dane prelazeći s jednog zaslona na drugi, vjerujući da je takva komunikacija dovoljna zamjena za stvarnu socijalnu povezanost.

Usamljenost i burnout postaju sve češći

Posljedice ovakvog načina života već su vidljive.

Stope usamljenosti diljem svijeta kontinuirano rastu. Prema dostupnim podacima, čak 41 % ljudi često se osjeća usamljeno, dok gotovo 40 % navodi da ima najviše dva bliska prijatelja.

Slični trendovi vidljivi su i na radnom mjestu. Oko polovice zaposlenika prijavljuje simptome burnouta, dok mnogi osjećaju kronični stres, iscrpljenost i emocionalni umor. Broj zaposlenika koji koriste bolovanje zbog mentalnih poteškoća također je značajno porastao posljednjih godina.

Jedan od razloga leži u činjenici da digitalna komunikacija gotovo nikada ne prestaje. Nakon završetka radnog vremena mnogi nastavljaju odgovarati na poruke, e-mailove i pozive, što dodatno zamagljuje granicu između posla i privatnog života.

Tehnostres – novi izazov modernog doba

Stručnjaci sve češće govore o fenomenu poznatom kao tehnostres. Riječ je o stanju koje nastaje zbog stalne povezanosti s digitalnim uređajima, a povezano je s mentalnim preopterećenjem, emocionalnom iscrpljenošću i povećanim rizikom od burnouta.

Kontinuirani priljev informacija otežava koncentraciju, povećava osjećaj pritiska i smanjuje mogućnost kvalitetnog odmora.

Kako ponovno uspostaviti zdravije odnose na poslu?

Iako su izazovi veliki, stručnjaci ističu da promjene ipak nisu nemoguće.

Smanjite digitalnu buku

Cilj nije manje komunicirati, već komunicirati smislenije. Jasna pravila o vremenu odgovaranja na poruke mogu smanjiti osjećaj stalne dostupnosti i pomoći zaposlenicima da se bolje fokusiraju na zadatke.

Također, poruke koje ne zahtijevaju hitan odgovor ne bi trebale prekidati radni dan svakih nekoliko minuta.

Preispitajte potrebu za sastancima

Broj poslovnih sastanaka posljednjih godina značajno je porastao, no mnogi od njih ne donose stvarnu vrijednost.

Prije svakog sastanka korisno je zapitati se postoji li doista potreba za njim. Smanjenjem nepotrebnih sastanaka oslobađa se vrijeme za koncentrirani rad, ali i za spontane razgovore među kolegama koji često jačaju međusobno povjerenje.

Stručnjaci također preporučuju sastanke bez mobilnih uređaja kada god je to moguće. Kada sudionici nisu istovremeno fokusirani na poruke i razgovor, komunikacija postaje kvalitetnija, a odluke jasnije.

Postavite granice između posla i privatnog života

Dolaskom pametnih telefona granice između radnog i slobodnog vremena gotovo su nestale.

Mnogi smatraju da je stalna dostupnost pokazatelj predanosti poslu, no ljudski mozak treba vrijeme za oporavak kako bi održao koncentraciju, energiju i produktivnost.

Zbog toga je važno ograničiti komunikaciju izvan radnog vremena, tijekom vikenda i godišnjih odmora. Takve granice nisu luksuz, već važan preduvjet za dugoročno očuvanje mentalnog zdravlja i radne učinkovitosti.

Posebna odgovornost lidera

Voditelji i menadžeri također nisu imuni na posljedice digitalnog preopterećenja.

Kvalitetno vodstvo zahtijeva prisutnost, fokus i emocionalnu stabilnost. Kada je pažnja stalno raspršena između poruka, sastanaka i obaveza, to ne utječe samo na produktivnost već i na kvalitetu odnosa s ljudima.

Lideri koji znaju zaštititi vlastitu pažnju i postaviti zdrave granice češće stvaraju okruženje u kojem se i drugi osjećaju sigurnije, smirenije i produktivnije.

Pročitajte i ove članke:

• Stres na radnom mjestu: Psihologinja otkriva simptome i kako smanjiti stres na poslu
• “Izgarate” na poslu? Evo koja su četiri tipa burnout sindroma
• 8 znakova da je vaš posao toksičan za vaše mentalno zdravlje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Trenutak je važniji nego što mislite

Vitamin D može pomoći kod nesanice, ali samo ako ga uzimate u ovo vrijeme

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• komunikacija uživo
• tehnologija
• tehnologija smanjuje kvalitetu odnosa