Cute aggression: Zašto imamo potrebu “stiskati” slatke stvari? Psihologinja otkriva sve o ovom fenomenu

Cute aggression

Je li vam se ikada dogodilo da ugledate bebu, mačića ili štene i dobijete nekakav neobičan poriv za “stiskanjem”? Stiskanje zubi, šaka i ispuštanje zvukova su neki od znakova agresije koji se mogu javiti i prilikom uočavanja slatkih stvari. Iako zvuči kontradiktorno, zapravo se radi o psihološkom fenomenu koji mnogi ljudi iskuse.

Cute aggression ili “slatka agresija” naziv je za poriv koji neki ljudi imaju da stišću, gnječe, grizu ili štipaju vrlo slatke stvari bez namjere da im naude. Iako nema veze sa stvarnom agresijom i sa stvarnom agresivnom namjerom prema biću ili stvari koja se nalazi pred nama, prilikom gledanja slatkih životinja ili beba može doći do izraza koje tipično povezujemo s agresijom.

Više o tome što je “slatka agresija” i mogućem objašnjenju zašto se javlja saznajte u nastavku.

Cute aggression ili slatka agresija
FOTO: Shutterstock

Cute aggression – što je i kako se očituje?

Oriana R. Aragón i suradnici prvi su obilježili ovaj fenomen terminom “cute aggression” ili “playful aggression” u članku objavljenom 2015. godine. “Slatka agresija” je psihološki fenomen koji se javlja uslijed slatkog podražaja koji uzrokuje ekspresiju agresivnosti. To znači da uslijed fotografije ili pojave mlade životinje ili bebe izražavamo pozitivne ekspresije, poput brige, ali i ekspresije tipično povezane s agresijom ili ljutnjom. Ta agresivna ekspresija može se očitovati kroz stiskanje zubi i šaka, “razigrano režanje”, mrštenje itd. 

Važno je napomenuti da ekspresija agresivnih emocija nema veze sa stvarnom agresijom ili agresivnom namjerom prema slatkom podražaju (bebi ili životinji).

Ovo je sasvim normalna pojava i većina ljudi ima dovoljno samokontrole da ne stisne i ne naudi slatkom biću, unatoč porivu.
Dimorfna ekspresija emocija
FOTO: Shutterstock

Zašto se javlja “slatka agresija”?

Ekspresija dvaju tipova emocija (od kojih je jedan najčešće neuobičajen tj. “neprikladan” za situaciju) javlja se u raznim situacijama i naziva se dimorfna ekspresija emocija (eng. dimorphous expression of emotion). Radi se o fenomenu prilikom kojeg uslijed jednog događaja izražavamo dva tipa emocija, a najčešće se radi o izražavanju očekivanih emocija, u kombinaciji s izražavanjem situaciji “neprikladnih” emocija.

Primjerice, ovaj fenomen očituje se kada “plačemo od sreće”. Uslijed sretnog podražaja, tj. događaja izražavamo sreću kroz npr. smijeh, ali izražavamo i neka ponašanja koja se tipično vezuju uz tugu, kao što je plakanje. Međutim, zašto uopće dolazi do pojave dimorfne ekspresije emocija?

Jedna od pretpostavki funkcije i uzroka pojave ovog fenomena jest da je u pitanju proces emocionalne regulacije. Naime, emocionalna regulacija ima funkciju pojačavanja pozitivnih ili smanjivanja negativnih emocija. Dimorfna ekspresija emocija (dakle, izražavanje dvaju tipova emocija za jedan događaj) često se javlja uslijed preplavljenosti emocijama, kada ne možemo kontrolirati ekspresiju istih.

Pretpostavlja se da izražavanjem dvaju tipova emocija pokušavamo balansirati tj. regulirati preplavljenost koju osjećamo. Primjerice, smijanjem uslijed tužnog događaja pokušavamo balansirati preplavljenost tužnim emocijama, dok plakanjem tijekom sretnog događaja pokušavamo balansirati preplavljenost pozitivnim emocijama. 

Slatki podražaj (npr. mlade životinje i bebe) može uzrokovati snažne emocije
FOTO: Shutterstock

U skladu s tim argumentom pretpostavlja se da slatki podražaj (npr. mlade životinje i bebe) može uzrokovati snažne emocije. Iako se radi o pozitivnim emocijama koje bi trebale izazvati ekspresiju brige i nježnosti prema slatkim bićima, te emocije mogu biti toliko intenzivne da ih pokušavamo umanjiti negativnom ekspresijom, tj. ekspresijom agresije.

Unatoč predloženom objašnjenju za pojavnost “slatke agresije”, i dalje nije u potpunosti jasno zašto uslijed slatkog podražaja dolazi do ekspresije izraza koje tipično vezujemo uz agresiju.

Očigledno se radi o još jednoj čovjekovoj osebujnosti, koju će znanost možda jednom objasniti.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Stavropoulos, K. K. i Alba, L. A. (2018). “It’s so cute I could crush it!”: Understanding neural mechanisms of Cute Aggression. Frontiers in behavioral neuroscience, 12: 300.
  2. Aragón, O. R. i sur. (2015). Dimorphous expressions of positive emotion: Displays of both care and aggression in response to cute stimuli. Psychological science, 26(3): 259–273.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu