Postoji li veza između ozljeda mozga i autizma?

Postoji li veza između ozljeda mozga i autizma

Poremećaj iz autističnog spektra obuhvaća niz neurorazvojnih stanja koja utječu na komunikacijske i socijalne interakcijske vještine. U ranom djetinjstvu obično se počinju manifestirati simptomi, koji često uključuju ponavljajuća ponašanja i ograničene interese.

Autizam može promijeniti strukturu mozga i obradu živčanih signala na različite načine, a neke od njegovih značajki mogu nalikovati onima ozljeda mozga, što stvara složen odnos između to dvoje.

Postoji li veza između ozljeda mozga i autizma?

Nema definitivnih dokaza koji izravno povezuju ozljede mozga s autizmom. Međutim, odnos između njih je kompliciran, a simptomi se često preklapaju. I pedijatrijske ozljede mozga i autizam dijele neke temeljne biološke mehanizme koji pridonose simptomima kao što su:

  • teškoće u učenju
  • napadaji
  • gastrointestinalni problemi
  • problemi sa senzornom obradom.
Postoji li veza između ozljeda mozga i autizma
FOTO: Shutterstock

Ozljede mozga mogu jako varirati u svojim učincima, a ponekad simptome autizma i potencijalno odgađaju dijagnozu autizma, osobito kod male djece.

Studija iz 2023. pokazala je da su djeca koja su pretrpjela ozljede mozga prije druge godine imala veću vjerojatnost da će im se kasnije dijagnosticirati poremećaj spektra, iako je dijagnoza često bila odgođena zbog preklapanja simptoma i prisutnosti drugih zdravstvenih stanja.

Ova studija naglašava potrebu za daljnjim istraživanjem i ranim probirom na autizam kod djece s ozljedama mozga. Vrijeme nastanka ozljede mozga može utjecati na razvoj autizma, ali to nije izravna uzročno-posljedična veza.

Neće sva djeca s ozljedama mozga razviti autizam, niti će sve autistične osobe imati ozljede mozga.

Autizam se identificira kao razvojni poremećaj, što znači da se simptomi pojavljuju u ranoj dobi. Kada se dijagnosticira kod odraslih osoba, autizam je često retrospektivna dijagnoza koja razjašnjava dugotrajna ponašanja. Osim toga, ozljede mozga kod odraslih ponekad mogu proizvesti simptome slične autizmu.

Može li trauma dovesti do autizma?

Traume i stres iz djetinjstva ne uzrokuju autizam, ali mogu biti povezani s njim. Problemi mentalnog zdravlja kao što su depresija, anksioznost i PTSP česti su među osobama s autizmom i mogu pogoršati simptome autizma.

Traumatični događaji i stres mogu značajno utjecati na psihičko zdravlje, osobito ako se dožive u ranoj dobi. Nije neuobičajeno da se dijete s autizmom susreće sa stresnim događajima koji mogu pojačati njegove simptome.

Što uzrokuje autizam?

Točan uzrok autizma ostaje nepoznat. Poremećaj je složen i uvelike varira među pojedincima, a vjerojatno je rezultat kombinacije čimbenika. Iako je točan uzrok još uvijek nejasan, nekoliko čimbenika može povećati vjerojatnost razvoja autizma:

  • genetski čimbenici – određene genske mutacije i uobičajene genetske varijacije uočene su kod osoba s autizmom
  • obiteljska anamneza – imati brata ili sestru s autizmom ili drugim genetskim oboljenjima može povećati rizik od autizma
  • utjecaji okoliša – izloženost određenim kemikalijama tijekom trudnoće ili zagađivačima okoliša mogu povećati rizik od poremećaja iz autističnog spektra
  • porodne komplikacije – čimbenici poput male porođajne težine, prijevremenog poroda ili neonatalne žutice mogu pridonijeti riziku od autizma.
Autizam može dovesti do raznih fizičkih i emocionalnih promjena u mozgu
FOTO: Shutterstock

Jesu li mozgovi osoba s autizmom “oštećeni”?

Autizam može dovesti do raznih fizičkih i emocionalnih promjena u mozgu tako što utječe na područja povezana s emocijama i društvenim funkcijama. Ove promjene mogu objasniti mnoge simptome povezane s autizmom.

Autistične osobe smatraju se neurodiverzitetima, doživljavaju svijet drugačije od neurotipičnih ljudi. Na razlike se gleda kao na varijacije, a ne kao nedostatke, bez jedinstvenog “ispravnog” načina razmišljanja ili ponašanja.

Mozgovi osoba s autizmom su različiti, ali se razvijaju kao odgovor na utjecaje kulture i okoline, slično neurotipskim mozgovima. Prihvaćanje neuroraznolikosti potiče veće prihvaćanje i uključivanje svih pojedinaca.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu