Skokovi šećera u krvi, poznati i kao skokovi glukoze, nastaju kada razina šećera u krvi naglo poraste. Najčešće se javljaju nakon konzumacije namirnica bogatih jednostavnim ugljikohidratima ili dodanim šećerima, no mogu ih potaknuti i stres te tjelesna aktivnost.

Iako se skokovi šećera često povezuju s dijabetesom i metabolizmom, sve veći broj istraživanja pokazuje da imaju širi utjecaj na zdravlje. Primjerice, ponavljani skokovi glukoze s vremenom mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Dosadašnja istraživanja također su povezala visoku razinu šećera u krvi, dijabetes tipa 2 i inzulinsku rezistenciju s pogoršanjem zdravlja mozga. Međutim, mehanizmi iza te povezanosti još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni.

Nova studija – fokus na Alzheimerovu bolest

Znanstvenici iz Ujedinjenog Kraljevstva sada su objavili istraživanje koje upućuje na povezanost između skokova šećera u krvi nakon jela i rizika od Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije. Rezultati su objavljeni u časopisu Diabetes, Obesity and Metabolism.

Jedan od autora studije, Andrew Mason, doktor znanosti sa Sveučilišta u Liverpoolu, istaknuo je da bi ovi nalazi mogli utjecati na buduće strategije prevencije. Naglasio je važnost kontrole šećera u krvi ne samo općenito, već posebno nakon obroka.

Zašto genetika, a ne klasična mjerenja šećera?

U istraživanju su analizirani podaci 357.883 osobe iz UK Biobanka, velike dugoročne studije koja je uključila više od 500.000 sudionika u dobi 40 – 69 godina.

Umjesto da mjere stvarne vrijednosti šećera u krvi, istraživači su se usmjerili na gene povezane s povišenom razinom glukoze nakon jela. Ovaj pristup, poznat kao Mendelova randomizacija, omogućuje pouzdanije rezultate jer smanjuje utjecaj okolišnih i zdravstvenih čimbenika.

Analizirane su genetske varijante povezane s:

• razinom šećera u krvi dva sata nakon obroka
• razinom šećera natašte
• inzulinskom rezistencijom
• razinom inzulina natašte.

Nije pronađena povezanost između Alzheimerove bolesti i šećera ili inzulina natašte niti inzulinske rezistencije.

Prema dr. sc. Masonu, geni povezani s izraženijim skokovima glukoze prisutni su kod oko 40 % populacije. Njihov se učinak može očitovati kod osoba koje nakon unosa ugljikohidrata imaju veće poraste šećera ili sporiji povratak na normalne vrijednosti.

Razlog tome je utjecaj tih gena na osjetljivost na inzulin i brzinu njegova lučenja.

Što se događa u mozgu?

Istraživači su analizirali i snimke mozga dobivene magnetskom rezonancijom (MRI) kako bi provjerili postoje li vidljive promjene povezane s razinama šećera u krvi.

Iako su Alzheimerova bolest i druge demencije obično praćene strukturnim promjenama mozga, u ovom istraživanju nije pronađena jasna povezanost između očekivanih razina šećera prije ili nakon obroka i promjena na mozgu.

Zbog toga autori smatraju da se veza između skokova šećera i Alzheimerove bolesti vjerojatno ne odvija izravno kroz gubitak moždanih stanica. Kao sljedeći korak predlažu ispitivanje povezanosti s patološkim obilježjima Alzheimerove bolesti.

Neovisni stručnjak Dung Trinh, dr. med., iznio je moguće mehanizme koji bi mogli objasniti ovu povezanost, uključujući:

• upalne procese koji oštećuju sitne krvne žile
• upalu mozga kojoj visoki šećer može pridonijeti
• oštećenje krvno-moždane barijere zbog metaboličkih poremećaja.

Znači li to da skokovi šećera uzrokuju Alzheimerovu bolest?

Autori naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se potvrdili ovi nalazi. Pokušaj ponavljanja studije na drugom genetskom skupu podataka nije dao iste rezultate, djelomično zbog različitih kriterija za dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti.

Osim toga, sudionici UK Biobanka općenito su zdraviji i obrazovaniji od prosječne populacije, a analiza je bila ograničena na bijele Britance. Buduća istraživanja trebala bi uključiti raznolikije populacije.

Ako se nalazi potvrde, to ne bi značilo da skokovi šećera izravno uzrokuju Alzheimerovu bolest. No, mogli bi otvoriti vrata novim kliničkim ispitivanjima i preventivnim strategijama koje više pažnje posvećuju kontroli šećera u krvi nakon obroka kao promjenjivom čimbeniku zdravlja mozga.

U budućnosti bi to moglo dovesti do personaliziranijeg pristupa prevenciji demencije, s naglaskom na tzv. metaboličko zdravlje mozga.

Pročitajte i ove članke:

• Pretjerana konzumacija šećera povezana je s pojavom ove neurodegenerativne bolesti, a sve se češće javlja u ranijoj životnoj dobi!
• Početni simptomi Alzheimera nisu vezani samo uz pamćenje
• Alzheimerova demencija: Liječnik otkriva uzroke i simptome bolesti koja je uvijek fatalna.

• alzheimerova bolest
• istraživanje
• skokovi šećera u krvi

Učitaj više izvora