Jesu li osobe s ADHD-om češće zlostavljane na radnom mjestu?
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Sve više istraživanja pokazuje da osobe s ADHD-om na radnom mjestu često nailaze na prepreke koje drugima ostaju nevidljive.
Ako i vi imate osjećaj da svi oko vas znaju kako se treba ponašati, dok vi pravila učite “u hodu”, moguće je da se susrećete s tipičnim izazovima neurodivergentnih osoba u poslovnom okruženju.
U nastavku donosimo pregled onoga što znanost i iskustva žena s ADHD-om otkrivaju o radnom svijetu – i zašto možda problem nije u vama, već u sustavu koji nije prilagođen različitostima.
ADHD i radno mjesto – borba s nepisanim pravilima
Istraživanja pokazuju da osobe s ADHD-om češće imaju poteškoće u razumijevanju nepisanih pravila na poslu.
Zbog toga su odnosi s nadređenima često narušeni, a promjene poslova učestalije nego kod osoba bez ADHD-a.
Takve situacije mogu dovesti do osjećaja odbačenosti, pa čak i doživljaja zlostavljanja ili marginalizacije na radnom mjestu. Nerijetko se sve završava zaključkom da osoba “nije dobar fit” za organizaciju.
Jedna sudionica istraživanja o iskustvima žena s ADHD-om to je opisala ovako:
Kao da su svi drugi dobili priručnik s pravilima ponašanja, a ja ga pokušavam sastaviti usput.
S vremenom, ponavljajuća iskustva nerazumijevanja i konflikata mogu ozbiljno narušiti samopouzdanje. Javlja se osjećaj “Ne uklapam se nigdje!”. Mnogim neurodivergentnim osobama ova je misao bolno poznata.

“Zašto ne možeš biti normalna?”
Poteškoće u “čitanju prostora” i procjeni društvene situacije česta su tema unutar neurodivergentne zajednice. Judy Singer, australska sociologinja koja je popularizirala pojam neurodivergentnosti, počela je istraživati ovu temu promatrajući vlastite roditelje.
Opisivala je kako su cijeli život imali problema jer nisu znali “ponašati se normalno” prema društvenim očekivanjima. Unatoč obrazovanju i znanju, njezina majka nije uspijevala profesionalno napredovati. Dok su ljudi iz njihova okruženja prosperirali, njihova je obitelj ostajala na margini.
Singer je kasnije shvatila da ponašanje njezine majke nije bilo stvar izbora, već neuroloških razlika koje tada nisu bile prepoznate ni razumljive.
Danas, zahvaljujući istraživanjima poput njezinih, bolje razumijemo kako neurodivergentne osobe funkcioniraju – i koliko su standardna radna okruženja često prilagođena samo jednom tipu mozga.
Možda pitanje nije “možete li se uklopiti”
Posebno je zanimljivo istraživanje o ženama s ADHD-om koje su odlučile izaći iz klasičnog radnog okvira i pokrenuti vlastiti posao. Poduzetništvo im omogućuje da same definiraju pravila rada, tempo, strukturu dana i način komunikacije.
Umjesto da se neprestano pokušavaju prilagoditi sustavu koji im ne odgovara, one stvaraju vlastite uvjete – i tako redefiniraju što znači “normalan” radni život.
Možda pravo pitanje nije možete li se vi uklopiti u postojeće radno okruženje. Možda je pitanje je li radno mjesto spremno prilagoditi se vama.
Jer neurodivergentnost nije nedostatak – ona je drugačiji način razmišljanja, rada i doživljavanja svijeta. A svijet rada koji prepoznaje i uvažava različitosti koristi svima.
Pročitajte i ove članke:
- 4 stvari koje ne trebate reći osobi s ADHD-om (i što reći umjesto toga)
- Novo istraživanje otkriva: ADHD u djetinjstvu povezan s lošijim zdravljem kasnije u životu!
- 10 toksičnih laži o ADHD-u koje trebate ostaviti iza sebe.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Primjer jelovnika za starije osobe koji smanjuje umor, vrtoglavicu i poboljšava probavu
- Zrinka Babić
- 4 min čitanja
- Enterprise ADHD Institue. (2026). Are People with ADHD Bullied More in the Workplace? Psychology Today.
- Oscarsson, M. i sur. (2022). Stress and work-related mental illness among working adults with ADHD: a qualitative study. BMC Psychiatry, 22: 751.
- Schreuer, N. i Dorot, R. (2017). Experiences of employed women with attention deficit hyperactive disorder: A phenomenological study. WORK: A Journal of Prevention, Assessment & Rehabilitation, 56(3): 429–441.