Kada ste posljednji put pročitali knjigu? Ako ste poput mnogih ljudi danas, odgovor bi mogao biti – ne tako skoro.

Nedavno istraživanje provedeno među više od 2.000 odraslih pokazalo je da je samo polovica ispitanika pročitala barem jednu knjigu u posljednjih mjesec dana, dok velik broj ljudi priznaje da čitanje nije među njihovim prioritetima. Najčešći razlog? Nedostatak vremena.

Zbog toga sve više ljudi bira audioknjige. Ipak, mnogi smatraju da slušanje knjige nije isto što i čitanje. No, što kaže znanost?

Mozak slično obrađuje čitanje i slušanje

Istraživanje objavljeno 2019. godine u časopisu Journal of Neuroscience proučavalo je moždanu aktivnost ljudi dok su čitali i slušali iste priče.

Znanstvenici su otkrili da su područja mozga aktivirana tijekom obje aktivnosti gotovo identična. Drugim riječima, mozak na vrlo sličan način obrađuje značenje riječi bez obzira čitate li ili slušate sadržaj.

Slične rezultate potvrdilo je i novije istraživanje iz 2024. godine objavljeno u Communications Biology. Sudionici su tijekom čitanja i slušanja koristili ista područja mozga za razumijevanje informacija – od pojedinačnih riječi do cijelih priča.

Ipak, čitanje ima određene prednosti

Unatoč sličnostima u načinu na koji mozak obrađuje informacije, stručnjaci upozoravaju da čitanje i slušanje nisu potpuno jednaki procesi.

Velika analiza 46 istraživanja iz 2022. godine je pokazala da su osobe koje su slušale sadržaj slabije razumjele tekst i teže povezivale informacije u usporedbi s onima koji su čitali. Razlika je bila posebno izražena kada slušatelji nisu mogli kontrolirati brzinu reprodukcije.

Kod čitanja možete usporiti, ponovno pročitati zahtjevan dio ili zastati kako biste razmislili o pročitanome. Kod audioknjiga tempo određuje narator, što može otežati dublje razumijevanje sadržaja.

Zašto je čitanje korisnije za pamćenje?

Čitanje uključuje i vizualne elemente koji pomažu mozgu u obradi informacija. Primjerice, lakše ćete zapamtiti gdje ste na stranici vidjeli određenu riječ ili rečenicu te se vratiti na važan dio teksta.

Osim toga, kada tijekom čitanja naiđete na nepoznatu riječ, mozak često automatski pokušava zaključiti njezino značenje iz konteksta. Kod slušanja je to teže jer riječ brzo “prođe”, bez mogućnosti da je ponovno pogledate ili analizirate.

Multitasking dodatno smanjuje razumijevanje

Problem predstavlja i činjenica da većina ljudi audioknjige sluša dok istovremeno obavlja druge aktivnosti – vozi, vježba, kuha ili obavlja kućanske poslove.

Podijeljena pažnja smanjuje količinu informacija koje uspijevamo zapamtiti, zbog čega je razumijevanje sadržaja tijekom slušanja često slabije nego tijekom fokusiranog čitanja.

Kada odabrati audioknjigu, a kada klasično čitanje?

Audioknjige mogu biti dobar izbor za:

• opušteno i rekreativno “čitanje”
• slušanje tijekom vožnje ili šetnje
• knjige koje inače možda ne biste stigli pročitati.

Klasično čitanje bolje je za:

• sadržaj koji želite dugoročno zapamtiti
• složenije tekstove koji zahtijevaju koncentraciju
• učenje i detaljno razumijevanje informacija.

Pročitajte i ove članke:

• 6 razloga zašto biste trebali uzeti knjigu u ruke prije odlaska na počinak
• Kako čitati više knjiga? Lakše je nego što mislite! Ovih 14 savjeta pomoći će vam da se motivirate i ne odustanete od cilja
• Top preporuke za čitanje ako želite unijeti zdrav(ij)e promjene u život.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Pokrovitelj Pontus Pharma

Zašto se gljivice na noktima stalno vraćaju i kako prekinuti taj začarani krug?

• Nova Studio
• 3 min čitanja

• audioknjige
• Čitanje ili audioknjige
• čitanje knjiga
• istraživanje