Izvannastavne aktivnosti: Psihologinja otkriva kako utječu na učenika i što odabrati u osnovnoj, a što u srednjoj školi

Izvannastavne aktivnosti

Izvannastavne aktivnosti razlikuju se od škole do škole, a za mnoge učenike predstavljaju dodatni izvor različitih zanimljivih sadržaja u kojima mogu istraživati sposobnosti i ostvarivati vlastite potencijale. Popis izvannastavnih aktivnosti planira i organizira svaka škola na temelju kapaciteta i mogućnosti, ali i zainteresiranosti učenika. 

Sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima je korisno za učenike zbog raznih faktora, ali je u najvećoj mjeri važno za njihov osobni razvoj u budućnosti i usmjeravanje profesionalnih interesa.

Izvannastavne aktivnosti u školi

Prema definiciji Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja izvannastavna aktivnost je “oblik aktivnosti koji škola planira, programira, organizira i realizira, a u koju se učenik samostalno, neobvezno i dobrovoljno uključuje”. Ovakve aktivnosti motiviraju učenike za rad na sebi, istraživanje vlastitih sposobnosti i samoaktualizaciju.

Ideje za izvannastavne aktivnosti najčešće dolaze iz kulturno-umjetničkih, tehničkih, sportskih i znanstvenih područja, a omogućuju učenicima da se dodatno usavršavaju i istražuju vlastite stvaralačke potrebe. Posebno im pomažu u strukturiranju slobodnog vremena te kontroli istog, a upravo su izvannastavne aktivnosti najučinkovitiji način preveniranja rizičnih i društveno neprihvatljivih ponašanja kod učenika.

Činjenica je da se ove aktivnosti ne moraju odvijati u razredima, da je skupina u kojoj učenik djeluje najčešće složena na temelju cijele škole i da može surađivati sa starijim i mlađim kolegama s kojima je povezan određenom preferencijom zajedničke aktivnosti. Učenik se tako uspijeva dodatno socijalizirati, razvijati svoje emocionalne vještine, istraživati vlastite sposobnosti, povezati s kolegama iz cijele škole te izgraditi zajedništvo. 

Pročitajte članak “Emocionalni razvoj djeteta – emocionalna samoregulacija po godinama“.

Izvannastavne aktivnosti u školi
FOTO: Getty Images

Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti – razlika 

Iako su sličnog koncepta kao i izvannastavne aktivnosti u školi, izvanškolske aktivnosti imaju nešto drugačiji oblik organizacije i ponude programa. Ako u školi ne postoji dodatna aktivnost koja učenika zanima, vrlo je vjerojatno da će je pronaći u ustanovama, klubovima, društvima i drugim institucijama izvan škole. 

Glavna razlika je u tome što izvanškolske aktivnosti može provoditi i definirati bilo koja druga ustanova, udruga ili društvo koje djeluje samostalno ili u nekom obliku partnerstva sa školom. Od velikog izbora ovakvih aktivnosti učenici najčešće biraju škole stranih jezika, glazbene ili plesne škole, različite sportske klubove, kulturno-umjetnička društva i brojne druge vrste radionica i edukacija.

Pročitajte članak “Stručnjaci savjetuju: Kako najbolje odabrati izvannastavne i izvanškolske aktivnosti?“.

Izvannastavne aktivnosti i njihov utjecaj na učenikovo slobodno vrijeme

Kada osjete određenu vrstu slobode, mladi ljudi su spremniji istraživati i napredovati u onim područjima u kojima osjećaju znatiželju. Kada im se uz to ponude široke lepeze aktivnosti u kojima mogu ostvariti vlastite potencijale, stvara se dodatna motivacija koja nije vezana samo za školu, nego za općenito stvaranje ambicija kod učenika.

Međutim, mnogi učenici ne znaju upravljati vlastitim slobodnim vremenom, a pomalo je zabrinjavajuć podatak da mnogo mladih uopće ne odabire izvannastavne ni izvanškolske aktivnosti. Mnogi od njih imaju jedino školske obveze, a većinu slobodnog vremena provode u spavanju, dokoličarenju ili aktivnostima na društvenim mrežama.

Izvannastavne aktivnosti i njihov utjecaj na učenikovo slobodno vrijeme
FOTO: Getty Images

Uključivanje u organizirane aktivnosti u slobodno vrijeme gradi radne navike, razvija osjećaj osobne odgovornosti i samokontrole, potiče kreativnost i motivaciju te oblikuje socijalne i emocionalne vještine mlade osobe. Uz to, nenadgledano slobodno vrijeme smanjuje autoritet roditelja nad ponašanjem djece, posebno adolescenata, zbog čega se povećava rizik od delinkventnih i opasnih djela. 

Pročitajte članak “Fenomen izmišljene publike: Psihologinja otkriva sve o problemu izraženom kod adolescenata, ali i odraslih“.

Izvannastavne aktivnosti – preporuke roditeljima

Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj školi najviše potiču djetetov osjećaj suradnje i zajedništva s drugom djecom te istraživanje vlastitih sposobnosti. Djeca ih brzo prihvaćaju, a najčešće ih primarno odabiru roditelji koji procjenjuju da bi za njihovo dijete mogle biti korisne i poticajne. Ovdje svakako treba ostaviti dovoljno slobode izbora i djetetu, a pomoći mu u slučaju neodlučnosti ili neznanja oko određenih aktivnosti.

Izvannastavne aktivnosti u srednjoj školi su najveća podrška roditeljima koji imaju manje utjecaja u određivanju provođenja slobodnog vremena adolescenata, što zamjenjuje izravno nadgledanje ponašanja. Imajući na umu da su adolescenti sve manje zainteresirani za ovakve aktivnosti, roditelji ne bi trebali vršiti pritisak za uključivanjem u iste, ali bi svakako trebali poticati i podržavati izbor željenih izvannastavnih aktivnosti adolescenata.

Naime, najčešće se problem događa kada dijete odrasta i s vremenom shvati da mu određena aktivnost ne odgovara i da bi htio isprobati neku drugu. Ako je roditelj odigrao najveću ulogu u izboru njegovih aktivnosti, može se stvoriti osjećaj žaljenja i mukotrpnog ustrajanja u onome u čemu dijete ne pronalazi zadovoljstvo ili više ne osjeća znatiželju, pa se odlaženje na aktivnost pretvara u isključivo zadovoljavanje roditeljskih očekivanja.

Pročitajte članak “Helikopter roditelji: Psihologinja otkriva sve o ovom fenomenu koji je sve izraženiji“.

Izvannastavna aktivnost
FOTO: Getty Images

Koliko god smatrali da je nešto korisno ili poželjno za dijete, moramo osluškivati i njegove potrebe i želje te poticati kritičko promišljanje oko izbora dodatnih aktivnosti. Ponekad je jako teško odrađivati dodatne obveze pored onih školskih, stoga je važno pratiti koliko je djetetu opterećenje i jedno i drugo, koliko uspijeva održavati ravnotežu i koliko ima vremena i prostora za kvalitetan odmor.

Strukturirano slobodno vrijeme je izrazito važno za djecu i mlade, posebno za njihov osjećaj samoostvarenja. No, jako je važno imati i nestrukturirano slobodno vrijeme u kojem će osoba imati vremena za maštu, predah, slobodu i dokolicu. Naravno, održavanje balansa je ključ uspjeha, a podrška okoline je u tome izrazito važna.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Valjan Vukić, V. (2016). Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti učenika-višestruke perspektiveŠkolski vjesnik: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 65(1): 58–58.
  2. Berk, L. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Naklada Slap: Jastrebarsko.
  3. Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. (2008). Narodne novine.
  4. Aronson, E. i Wilson, T.D. (2005). Socijalna psihologija. MATE: Zagreb.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Getty Images

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu