Istraživanje provedeno među zdravstvenim radnicima u respiracijskim centrima u Zagrebu i Splitu pokazalo je da u pandemiji COVID-a sve više liječnika i medicinskih sestara ima simptome “burnouta“, anksioznosti i depresije, istaknuto je na panelu o mentalnom zdravlju.

Liječnici su skloniji izgaranju na poslu, tzv. “burnoutu”, dok medicinske sestre više pokazuju simptome anksioznosti i depresije, rekli su stručnjaci u sklopu kampanje o mentalnom zdravstvu “Čujem te #Ispodpovršine“. 

Infodemija uzima maha, a psihološka pomoć rijetko se traži

Medicinski djelatnici sve se teže nose s pandemijom, a uz to što su psihički i fizički na rubu snaga, dodatno ih pogađa tzv. infodemija, odnosno količina lažnih i obmanjujućih informacija, te reakcije dijela javnosti kojima se izražava bunt prema medicini i znanosti, upozoreno je.

Rezultati istraživanja koje je proveo Stipe Drmić, specijalist psihijatar iz KB-a Dubrava, pokazuju da su medicinske sestre iz Zagreba imale više simptoma burnouta, anksioznosti i depresije nego njihove kolegice iz Splita.

U Dubravi su na početku pandemije organizirali ambulantu za psihosocijalnu pomoć djelatnicima putem programa u bolničkom internom sustavu, gdje su se mogli javiti bez uputnice i posve anonimno. No, djelatnici su ipak više skloni tražiti pomoć neslužbeno i znatno manje od njihovih inozemnih kolega.

Raste broj djelatnika na psihijatrijskim pregledima i korištenje lijekova za smirenje

U KBC-u Osijek uspostavljene su telefonske linije za psihološku pomoć pacijentima i djelatnicima. Isprva nije bilo puno pregleda i konzultacija, ali od jeseni sve više zdravstvenih djelatnika javljalo se zbog:

• anksioznosti
• depresivnosti
• iscrpljenosti zbog opsega posla
• razdvojenosti od obitelji
• financijskih problema
• teškoća s usklađivanjem poslovnog i privatnog života.

Anamarija Petek Erić, psihijatrica Zavoda za akutnu i biologijsku psihijatriju i intenzivno liječenje KBC-a Osijek, rekla je sljedeće:

U prvoj fazi istraživanja krajem veljače prošle godine na psihijatrijski pregled zbog psihičkih poteškoća javilo se samo 0,6 % ispitanika, a sada, u trećoj fazi, ih je 11,3 %. Porastao je i broj zdravstvenih djelatnika koji uzimaju lijekove za smirenje, sada ih koristi njih 22,4 % u odnosu na 4,5 % u prvoj fazi istraživanja.

Stručnjaci drže kako u pandemiji nije na vrijeme zaživio program pomoći medicinskim djelatnicima, iako je Hrvatsko psihijatrijsko društvo odmah na početku izdalo smjernice za prevenciju burnouta, a psihološka je pomoć još prilično neorganizirana. 

Specijalistica javnog zdravstva Danijela Štimac Grbić upozorila je na važnost uočavanja problema:

Simptome akutnog stresa na radnom mjestu vrlo je važno na vrijeme prepoznati. Inače se razvija dugotrajni stres koji dovodi do burnouta. To bi trebala prepoznati i naša zdravstvena administracija, tako možemo sačuvati zdravstvene djelatnike koji su nam neophodni resurs.

Specijalistica psihijatrije s Medicinskog fakulteta Tea Vukušić Rukavina istaknula je pak da zdravstvene djelatnike posebno zbunjuju infodemija i brojne teorije zavjere, pa bi stručnjaci trebali naći kanale, prvenstveno putem medija, da široj javnosti prenesu znanstveno utemeljene informacije.

Informirajte se

Više o sindromu “burnouta”, depresiji, anksioznosti i psihološkoj pomoći pročitajte u člancima:

• Burnout sindrom (sindrom izgaranja) – zašto se javlja i kako ga pobijediti?
• Simptomi depresije – kako ih prepoznati?
• Anksioznost – simptomi i kako je liječiti?
• Besplatna psihološka pomoć 0 – 24.

Pogledajte i video u kojem stručnjaci naglašavaju da nitko nije imun na depresiju:

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Poziv da više cijenite sebe i svoje vrijeme

Ovog proljeća stvorite zdravu jutarnju i večernju rutinu bez stresa u kojoj ćete uživati 

• Zrinka Babić
• 7 min čitanja